Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveti Blaž (Vlaho) - 3. veljača

Sveti Blaž (Vlaho)

Današnji zaštitnik je sveti Blaž ili Vlaho (grčki Blasios i Vlasios, latinski Blasius, engleski i francuski Blaise, talijanski Biagio, španjolski Blas, portugalski Brás), biskup i mučenik, jedan od četrnaest svetih pomoćnika. Rodio se u III. stoljeću u Armeniji. Potječe iz grada Sebaste u Armeniji (danas Sivas u Turskoj). Od ranog djetinjstva i mladosti krenuo je za Kristom i napustio sve radosti i užitke ovoga svijeta. Ugledan i obrazovan čovjek, liječnik, pomagao je s radošću u srcu siromasima i nevoljnicima, u kojima je gledao i susretao Isusa. Prema legendama čudima je ozdravljivao i ljude i divlje životinje, koje su same dolazile po pomoć u njegov samotnu spilju na planini Argaeos (Erciyes). Slušali su ga i donosili mu hranu vukovi, lavovi i medvjedi. Svojim dobročinstvima postao je omiljen među narodom pa su ga izabrali za biskupa Sebaste. Za vrijeme cara Licinija buknuo je na Istoku strašan progon kršćana, kojeg je predvodio Agrikolaus, rimski upravitelj Kapadokije. Prvi su na udaru bili duhovni pastiri. Blaž je svoje vjernike bodrio da ustraju u vjeri. Svećenici i vjernici nagovorili su ga da se pred zlotvorima skloni u goru, ali ipak je 308. pronađen, uhićen i podvrgnut strašnim mukama. Tukli su ga, pokušali ga utopiti, čupali mu kožu željeznim grebenalima za ovčju vunu, ali se on se nije odrekao vjere u Krista. I u tamnici je ozdravljivao druge zatvorenike. Prema predaji svojim je blagoslovom spasio dječaka kojem je u grlu zapela riblja kost. Oko godine 316. odrubili su mu glavu.
Po zagovoru svetoga Blaža na današnji dan se po crkvama dijeli blagoslov grla. Zaštitnik je našeg Dubrovnika, „Republike svetoga Vlaha“. Njegove relikvije donesene su prema predaji u Dubrovnik 972, a na njegov dan već 1191. pribjeglice su dobivale azil (Sloboda svetog Vlaha). Blagdan svetog Vlaha službeno se svetkuje od XIII. stoljeća, a prvi sačuvani opis službenih svečanosti toga dana dao je pedagog i humanist Filip de Diversis (XV. stoljeće). Festa svetog Vlaha očuvala se do danas, njegov lik s Dubrovnikom u ruci utisnut je u gradske zidine, a pozlaćeni kip iz XV. stoljeća čuva se u crkvi svetog Vlaha, prekrasnoj baroknoj građevini iz XVIII. stoljeća. Našim dragim Dubrovčanima čestitamo njihov veliki blagdan! Svetog Blaža zazivaju kod bolesti grla, kašljanja, guše, hripavca, gušenja, opasnosti od divljih životinja, a zaštitnik je životinja, veterinara, graditelja, građevinskih radnika, rezbara, kamenorezaca, grebenalaca vune, tkalaca, ovčara, trgovaca vunom, male djece, Italije, Sicilije, Paragvaja, Dalmacije te mnogih biskupija, naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Centar, Baćin Dol kod Cernika, Vodnjan, Sveti Lovreč, Rakotule kod Karojbe, Komiža na Visu, Dubrovnik, Babino Polje na Mljetu, Janjina na Pelješcu, Veliki Ston na Pelješcu, Slano u Dubrovačkom primorju, Gradnići kod Čitluka, Washington, D.C.). Sretan imendan želimo svim našim Blaženkama, Blažima i Vlahima!