SVECI MJESECA - VELJAČA

1	Sveta Brigita Irska
1	Sveti Sigebert
1	Sveti Henry Morse
2	Prikazanje Gospodinovo (Svijećnica)
2	Sveti Kornelije iz Cezareje
2	Sveti Ivan Teofan Vénard
2	Sveta Marija Katarina Kasper
2	Blaženi Andrea Carlo Ferrari
3	Sveti Blaž (Vlaho)
3	Sveti Tripun
3	Sveti Ansgar
3	Sveta Berlinda
3	Službenica Božja Klaudija Böllein
4	Sveti Andrija Corsini
4	Sveta Veronika
4	Sveti Ivan de Brito
4	Sveti Gilbert
5	Sveta Agata
5	Sveta Adelheida iz Vilicha
5	Sveti Filip od Isusa
6	Sveti Pavao Miki i mučenici iz Nagasakija
6	Sveti Amand iz Maastrichta
6	Sveta Doroteja iz Cezareje
7	Sveti Rikard
7	Blaženi Pio IX
7	Blaženi Nivard
7	Sveti Ivan Triorski
8	Sveti Jeronim Emiliani
8	Sveta Jozefina Bakhita
8	Sveti Pavao Verdunski
9	Sveta Apolonija
9	Sveta Skolastika
9	Sveti Miguel Febres Cordero
10	Blaženi Alojzije Stepinac
10	Blažena Ana Katarina Emmerick
10	Blažena Klara Agolanti iz Riminija
11	Gospa Lurdska
11	Sveti Benedikt iz Anianea
11	Sveti Caedmon
12	Sveti Grgur II.
12	Sveta Eulalija iz Barcelone
12	Sveti Ludano
12	Blaženi Reginald Orleanski
12	Sveti Damjan Afrički
13	Sveta Katarina de' Ricci
13	Sveti Agab
13	Sveti Benigno iz Todija
14	Sveti Valentin
14	Sveti Adolf iz Osnabrücka
14	Sveta Maria Francesca Rubatto
15	Sveti Claude de la Colombière
15	Sveti Sigfrid Švedski
15	Blaženi praški mučenici
16	Sveta Julijana
16	Sveti Onezim
16	Sveti Sirah
17	Sedam utemeljitelja Reda slugu Marijinih
17	Sveti Evermod iz Ratzeburga
17	Sveti Bonozije
18	Sveti Šimun Jeruzalemski
18	Sveti François-Régis Clet
18	Blaženi Angelico
19	Sveti Konrad iz Piacenze
19	Blažena Elizabeta Picenardi
19	Blaženi John Sullivan
20	Sveti Eleuterije
20	Sveti Euherije iz Orléansa
20	Blažena Julia Rodzińska
21	Sveti Pier Damiani
21	Sveti Robert Southwell
21	Sveta Ana Proročica
22	Katedra svetog Petra apostola
22	Sveta Margareta iz Cortone
22	Sveti Maksimijan Ravenski
23	Sveti Polikarp
23	Blaženi Stefan Wincenty Frelichowski
23	Sveti Willigis
24	Sveti Modest iz Triera
24	Sveti Etelbert
24	Sveti Sergije iz Cezareje
25	Sveti Donat
25	Sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario
25	Sveta Walburga
26	Sveti Aleksandar
26	Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze
26	Sveti Agrikola iz Neversa
26	Blažena Edigna
27	Sveti Gabrijel od Žalosne Gospe
27	Sveti Porfirije iz Gaze
27	Sveta Marija od Utjelovljenja Guyart
28	Sveti Roman
28	Blaženi Daniel Brottier
28	Sluga Božji Ante Gabrić
29	Sveti Hilarije papa
29	Blažena Villana Delle Botti
29	Sveti Suitbert

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Pavao Miki i mučenici iz Nagasakija

Sveti Pavao Miki i mučenici iz Nagasakija

Današnji sveti zaštitnik je Pavao (Paul, Paulo) Miki, japanski isusovac i mučenik, jedan od 26 japanskih mučenika iz Nagasakija, koji su svoj život položili za vjeru Kristovu. Pavao Miki rodio se oko 1562. u Tsunokuniju nedaleko Kyota. Kršten je s 5 godina, zajedno sa svojim roditeljima. Odgojili su ga isusovci u Azuchiju i Takatsukiju. Stupio je 1580. u Družbu Isusovu i postao glasovit kao vrsni propovjednik i vjeroučitelj. Zahvaljujući njemu mnoštvo duša iz svih slojeva japanskog društva prigrlilo je katoličku vjeru. Bio je izuzetno vješt u dijalogu s nekršćanima. Svoj život posvetio je nasljedovanju Krista raspetoga i službi naviještanja evanđelja. O tome svjedoče njegova brojna pisma, osobito ona iz zatočeništva. Jedan od tadašnjih japanskih vlastodržaca, daimyo Toyotomi Hideyoshi, u strahu pred utjecajem stranaca i širenja kršćanstva, počeo je 1587. žestoko progoniti misionare i japanske katolike. Pavao Miki zatvoren je u prosincu 1596. On i njegova braća po vjeri morali su pješačiti oko 1000 kilometara od Kyota do Nagasakija. Putem su ih zlostavljali, vrijeđali i psovali, a oni su slavili Svevišnjeg, molili i pjevali „Tebe Bože hvalimo“.
Kad su stigli u Nagasaki, japanski grad s najvećim brojem katolika, Miki je 5. veljače 1597. razapet na križ. Svoju posljednju propovijed izrekao je s križa, opraštajući svojim progoniteljima i ubojicama, ponosan što je Japanac i katolik. Uz njega su razapeti i japanski isusovci Joan Soan de Gotó i Santiago Kisai te još 23 mučenika, među njima 6 franjevačkih misionara i 17 japanskih laika. Toga dana, 5. veljače 1597, 26 osoba završilo je život smrću na križu, poput svoga božanskog Učitelja. Sve njih blaženima je proglasio 1627. papa Urban VIII, a svetima 1862. papa Pio IX. Posvećene su im brojne župe i crkve u Japanu i širom svijeta.

Slika: Sveti Pavao Miki i mučenici iz Nagasakija

Svetac dana - Sveti Amand iz Maastrichta

Sveti Amand iz Maastrichta

Sveti Amand (Amandus), apostol Belgije i Nizozemske, misionar, biskup Maastrichta, rođen je oko 584. u francuskoj pokrajini Poitou (zapad središnje Francuske). S 20 godina postao je monah na otoku Île d'Yeu. Njegova obitelj bila je protiv njegovog zaređenja pa ga je pokušala oteti iz samostana, ali nije uspjela u tom naumu. Zatim se uputio u Bourges (departman Cher, središnja Francuska), gdje je postao učenik biskupa, svetog Austregisilusa. Tamo je u samotnoj pustinjačkoj ćeliji proveo 15 godina, živeći samo o kruhu i vodi. U ono vrijeme još nije završeno naseljavanje franačkih plemena pa je i evangelizacija na na tom području bila tek na početku. Amand je bio preteča velikih misionara na pograničnom području između Frizije i Franačke, svetog Willibrorda i svetog Bonifacija. Već je u svojoj mladosti shvatio evanđeosku poruku koja traži hod za siromašnim Kristom. Na jednom hodočašću u Rim uvidio je da želi postati misionar. Oko 628. posvećen je u Galiji za misijskog biskupa i krenuo na sjever, u današnju Flandriju. U prvim godinama misionarenja doživio je veliko razočaranje jer su ga ostavili njegovi najbliži suradnici. Neko vrijeme je čak napustio Flandriju i pošao na jug da bi, jugoistočno od Alpa, naviještao evanđelje slavenskim plemenima, na području današnje Slovačke. Osjetio je, ipak, da je njegovo misijsko polje na sjeveru pa se vratio u Flandriju. Kao misionar propovijedao je evanđelje u Francuskoj, Flandriji, Koruškoj i Njemačkoj. Temelje Crkve želio je osnažiti osnivanjem samostana. Izgradio je i osnovao mnoge crkve, opatije i samostane, a posebno je glasovita bila opatija u Elnonu, kasnije nazvana po njemu, Saint-Amand (danas Saint-Amand-les-Eaux, departman Nord, sjeverna Francuska). Ta je opatija postala žarište kršćanskog života i duhovne izgradnje. Bio je prijatelj i duhovni savjetnik svetog Humberta iz Maroillesa i svetog Achariusa iz Tournaia. Pripisuju mu se mnoga čudesa.

Oko 647. postao je biskup u Maastrichtu (provincija Limburg, jugoistočna Nizozemska), ali se već tri godine kasnije odrekao biskupske službe. Povukao se u svoju opatiju Elnon i posvetio se molitvi. Uživao je veliki ugled kod pape Martina I. i austrazijskog kralja Sigeberta II. U svojoj oporuci je napisao: „Mi smo nadaleko i naširoko iz ljubavi prema Kristu svim pokrajinama i plemenima naviještali Božju riječ i dijelili krštenje. Bog nas je spasio od mnogih opasnosti. Sada je tijelo izmoreno i iscrpljeno mnogim radom. Nadamo se da će se naš oproštaj od svijeta zbiti veoma brzo." Preminuo je na današnji dan, 6. veljače 679, u samostanu u Elnonu (Saint-Amand). U Belgiji, Nizozemskoj i Francuskoj posvećeno mu je više od 100 župa i crkava. Štuju ga naročito pivari i vinari jer je djelovao u krajevima gdje je posebno bila razvijena proizvodnja piva i vina. Zazivaju ga kod bolesti stoke, groznice, paralize, reumatizma, kožnih bolesti i problema s vidom, a zaštitnik je gostioničara, hotelijera, svratištara, pipničara, barmena, trgovaca mješovitom robom, ljekarnika, trgovaca, izviđača, vinogradara, vinara, proizvođača octa, pivara, Flandrije, Maastrichta i Utrechta (Nizozemska), Salzburga (Austrija) te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem Europe.

Slika: Sveti Amand iz Maastrichta

Svetac dana - Sveta Doroteja iz Cezareje

Sveta Doroteja iz Cezareje

Sveta Doroteja (Dorothea, Dorotea, Dorothy, Dora), mučenica iz Cezareje, rođena je kao kći kršćanskih roditelja oko 280. u Cezareji Kapadocijskoj (danas grad Kayseri u središnjoj Anatoliji, Turska). Prema legendi, Doroteja, lijepa, milosrdna i mudra djevojka, zbog svoje kršćanske vjere utamničena je za Dioklecijanovih progona. Nije htjela žrtvovati poganskim idolima i odbijala je poganske prosce. Obratila je na kršćanstvo sestre Kristu i Kalistu, dvije čuvarice zatvora i razbjesnila upravitelja Cezareje Sapricija, koji je i njih i nju osudio na smrt. Kad je čula presudu, radosno je uskliknula: „Blagoslivljam te čuvaru moje duše, Isuse Kriste, što me zoveš k sebi u raj i vodiš me u presvete dvore svoje!“ Na putu prema stratištu Doroteju je ugledao pravnik Teofil i narugao joj se zbog njezine vjere. Tražio je od nje da mu pošalje voće i cvijeće iz rajskog vrta svojeg zaručnika, u kojem će se po njezinim radosnim riječima uskoro nalaziti. Doroteja mu je obećala da će to učiniti. Zlotvori su mladu kršćanku okrutno mučili, a ona se neprestano smiješila. Kad je kleknula pred krvnika da joj odrubi glavu, iznenada se pojavio anđeo u liku dječaka s košarom punom zlatnih jabuka i ruža. Doroteja je uzela ubrus, stavila u njega tri ruže i tri jabuke, a zatim zamolila anđela da to odnese Teofilu i poruči mu da će se vidjeti u rajskom vrtu. Kada je Teofil vidio mirisne ruže usred zime, obratio se na kršćanstvo, a kasnije je i sam doživio mučeničku smrt. I njega Crkva slavi kao sveca 6. veljače.

Sveta Doroteja preminula je mučeničkom smrću 6. veljače 311. u Cezareji. Njezine relikvije štuju se u crkvi svete Doroteje u Rimu (Trastevere). Uz svetu Margaretu iz Antiohije, svetu Katarinu iz Aleksandrije i svetu Barbaru iz Nikomedije ubrajaju je u skupinu velikih svetih djevica („Virgines capitales“). Legenda o svetoj Doroteji inspirirala je brojne likovne umjetnike i pisce (tragedija „Djevica mučenica“ Thomasa Dekkera i Philipa Massingera, 1622, pjesme Algernona Charlesa Swinburnea i Gerarda Manleyja Hopkinsa). Njezinim imenom nazvana je kongregacija Sestara učiteljica svete Doroteje (Suore Maestre di Santa Dorotea, „Dorotee“) u Veneciji. Sveta Doroteja je zaštitnica hortikulture, pivara, mladenki, cvjećara, vrtlara, babica, rodilja i netom vjenčanih parova. Posvećene su joj crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Jakovlje, Logorište kod Karlovca-župa Kamensko). U vjerničkom puku očuvana je izreka: „Ako Doroteja pritisne, Julijana će popustiti!“ To znači da ako na blagdan svete Doroteje, 6. veljače, dođe do smrzavice i hladnijeg vremena, to će potrajati do spomendana svete Julijane, 16. veljače. Na blagdan svete Doroteje u nekim se krajevima blagoslivljaju ruže i jabuke. Poželimo sretan i radostan imendan svim našim Dorotejama, Dorinama, Dorama i Doricama!