SVECI MJESECA - VELJAČA

1	Sveta Brigita Irska
1	Sveti Sigebert
1	Sveti Henry Morse
2	Prikazanje Gospodinovo (Svijećnica)
2	Sveti Kornelije iz Cezareje
2	Sveti Ivan Teofan Vénard
2	Sveta Marija Katarina Kasper
2	Blaženi Andrea Carlo Ferrari
3	Sveti Blaž (Vlaho)
3	Sveti Tripun
3	Sveti Ansgar
3	Sveta Berlinda
3	Službenica Božja Klaudija Böllein
4	Sveti Andrija Corsini
4	Sveta Veronika
4	Sveti Ivan de Brito
4	Sveti Gilbert
5	Sveta Agata
5	Sveta Adelheida iz Vilicha
5	Sveti Filip od Isusa
6	Sveti Pavao Miki i mučenici iz Nagasakija
6	Sveti Amand iz Maastrichta
6	Sveta Doroteja iz Cezareje
7	Sveti Rikard
7	Blaženi Pio IX
7	Blaženi Nivard
7	Sveti Ivan Triorski
8	Sveti Jeronim Emiliani
8	Sveta Jozefina Bakhita
8	Sveti Pavao Verdunski
9	Sveta Apolonija
9	Sveta Skolastika
9	Sveti Miguel Febres Cordero
10	Blaženi Alojzije Stepinac
10	Blažena Ana Katarina Emmerick
10	Blažena Klara Agolanti iz Riminija
11	Gospa Lurdska
11	Sveti Benedikt iz Anianea
11	Sveti Caedmon
12	Sveti Grgur II.
12	Sveta Eulalija iz Barcelone
12	Sveti Ludano
12	Blaženi Reginald Orleanski
12	Sveti Damjan Afrički
13	Sveta Katarina de' Ricci
13	Sveti Agab
13	Sveti Benigno iz Todija
14	Sveti Valentin
14	Sveti Adolf iz Osnabrücka
14	Sveta Maria Francesca Rubatto
15	Sveti Claude de la Colombière
15	Sveti Sigfrid Švedski
15	Blaženi praški mučenici
16	Sveta Julijana
16	Sveti Onezim
16	Sveti Sirah
17	Sedam utemeljitelja Reda slugu Marijinih
17	Sveti Evermod iz Ratzeburga
17	Sveti Bonozije
18	Sveti Šimun Jeruzalemski
18	Sveti François-Régis Clet
18	Blaženi Angelico
19	Sveti Konrad iz Piacenze
19	Blažena Elizabeta Picenardi
19	Blaženi John Sullivan
20	Sveti Eleuterije
20	Sveti Euherije iz Orléansa
20	Blažena Julia Rodzińska
21	Sveti Pier Damiani
21	Sveti Robert Southwell
21	Sveta Ana Proročica
22	Katedra svetog Petra apostola
22	Sveta Margareta iz Cortone
22	Sveti Maksimijan Ravenski
23	Sveti Polikarp
23	Blaženi Stefan Wincenty Frelichowski
23	Sveti Willigis
24	Sveti Modest iz Triera
24	Sveti Etelbert
24	Sveti Sergije iz Cezareje
25	Sveti Donat
25	Sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario
25	Sveta Walburga
26	Sveti Aleksandar
26	Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze
26	Sveti Agrikola iz Neversa
26	Blažena Edigna
27	Sveti Gabrijel od Žalosne Gospe
27	Sveti Porfirije iz Gaze
27	Sveta Marija od Utjelovljenja Guyart
28	Sveti Roman
28	Blaženi Daniel Brottier
28	Sluga Božji Ante Gabrić
29	Sveti Hilarije papa
29	Blažena Villana Delle Botti
29	Sveti Suitbert

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Donat

Sveti Donat

Danas zajedno sa Zadranima slavimo svetoga Donata, zadarskog biskupa i diplomata. Rodio se u drugoj polovini VIII. stoljeća, prema predaji u Zadru, premda neki smatraju da je bio Irac. Spominje se u franačkim analima iz 805. kao izaslanik dalmatinskih gradova kod Karla Velikog u Thionvilleu. Posredovao je pri mirenju Franaka s Bizantom (Aachenski mir, 812). Pripisuje mu se izgradnja zadarske crkve, rotonde (najprije Presvetog Trojstva, poslije svetog Donata), izgrađene početkom IX. stoljeća. Sačuvan je mramorni kovčeg s Donatovim zavjetnim napisom za relikvije srijemske mučenice svete Anastazije (Stošije). Prema predaji, te je relikvije Donat donio iz Carigrada, kada je s mletačkim duždem Beatom, u ime Karla Velikog, godine 804. pregovarao s bizantskim carem Nikeforom o razgraničenju između Bizanta i hrvatskog kneževskog područja u Dalmaciji. Sveti Donat je svetičine kosti prenio u svoj Zadar i pohranio ih u tadašnjoj katedrali svetog Petra, koja je kasnije posvećena svetoj Stošiji.
Neki smatraju da je u Bizantu dobio na dar i relikvije svetog Krševana mučenika. Preminuo je oko godine 811, a pokopan je u veličanstvenoj crkvi Presvetog Trojstva, koju je obnovio i koja je u XV. stoljeću po njemu i dobila ime. Nakon provale Francuza u Zadar, 1809, kosti svetog Donata prenesene su u katedralu svete Stošije gdje se i danas nalaze. Sveti Donat zaštitnik je Zadra te našim dragim Zadranima i ovom prigodom čestitamo njihov blagdan.

Slika: Sveti Donat

Svetac dana - Sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario

Sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario

Sveti Luigi Versiglia, talijanski salezijanac, biskup i mučenik, rođen je 5. lipnja 1873. u naselju Oliva Gessi (provincija Pavia, Lombardija). S 12 godina stupio je u oratorij svetog Ivana Bosca, 1889. postao salezijanac, studirao filozofiju na Gregoriani u Rimu, a 21. prosinca 1895. zaređen je za svećenika. Bio je najprije deset godina poglavar novaka u gradu Genzano di Roma (Lazio). Poveo je 1906. prve salezijanske misionare u Kinu. Nakon utemeljenja salezijanske matične kuće u Macau, posvećen je 1920. za biskupa i imenovan za prvog apostolskog vikara u Shaoguanu (provincija Guangdong, južna Kina). U teškim vremenima, prožetim političkim sukobima, socijalnim teškoćama i širenjem kriminala, bio je mudar i neumoran pastir, više brižni otac nego strogi poglavar. U svojem vikarijatu otvorio je sjemenište, škole, sirotište i dom za stare i nemoćne pa su ga cijenili i nekršćani.

Njegov prijatelj i subrat, mladi misionar, don Callisto Caravario, svećenik salezijanac, rodio se 18. lipnja 1903. u Cuorgnèu (provincija Torino, Pijemont), u pobožnoj radničkoj obitelji. Školovao se u salezijanskom oratoriju i 1919. postao salezijanski novak. Upoznao je biskupa Luigija Versigliu 1921. u Torinu i tada mu rekao: „Biskupe, vidjet ćemo se uskoro u Kini!“ Plemenit i blag mladić, otputovao je 1923. u Kinu. Najprije je kao misionar djelovao u Macau, potom na otoku Timoru, a od 1929. u Shaoguanu, gdje ga je biskup Versiglia zaredio za svećenika.

Za vrijeme jednog pastoralnog putovanja u malu kršćansku misiju u Lianzhou (provincija Guangdong, južna Kina), područje opustošeno građanskim ratom, brod na kojem su plovili biskup Luigi, don Callisto i petero mladih ljudi, dva učitelja, njihove sestre i jedna vjeroučiteljica, napali su kineski riječni gusari, njih desetak. Razbojnici su najprije tražili da im misionari plate 500 dolara, a kad su im misionari odgovorili da nemaju novaca, odlučili sa sobom odvesti tri djevojke. Dvojica salezijanaca stali su pred njih i nisu im to dopustili. Razbojnici su ih nato odveli u obližnju šumu, srušili na tlo, svezali ih, istrgnuli im križeve s vrata i potom ih ustrijelili. Salezijanski mučenici umrli su s molitvom na usnama. O njihovom junaštvu kasnije su svjedočili njihovi suputnici. Dogodilo se to na današnji dan, 25. veljače 1930, nedaleko Lianzhoua. Otete djevojke oslobodila je nakon nekoliko dana kineska vojska. Papa Ivan Pavao II. proglasio je mučenike Luigija Versigliu i Callista Caravarija 15. svibnja 1983. blaženima, a 1. listopada 2000. svetima, zajedno s još 118 kineskih mučenika. Tada je veliki papa izjavio: „Dvojica salezijanaca postali su sveci ne zbog toga što su bili mučenici, već su postali mučenici zbog toga što su bili sveci“.

Slika: Sveti Luigi Versiglia

Slika: Sveti Callisto Caravario

Slika: Sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario

Svetac dana - Sveta Walburga

Sveta Walburga

Sveta Walburga (Walpurga, Valpurga, Valderburg, Valborg) iz Heidenheima, anglosaksonska benediktinska redovnica i misionarka, rođena je oko 710. u Devonu (jugozapadna Engleska) u plemićkoj obitelji, kao kći zapadnosaksonskog kralja, svetog Richarda Hodočasnika i Winne, sestre svetog Bonifacija, te kao sestra svetog Willibalda i svetog Winibalda. S deset godina ostala je bez oca, a odgojena je u samostanu Wimborne (istočni Dorset) kao učenica opatice, svete Tette. U tom samostanu provela je 26 godina. Njezin ujak, sveti Bonifacije, poveo ju je 735. u Njemačku kako bi mu pomogla u širenju kršćanstva. Najprije je stupila kao redovnica u samostan Tauberbischofsheim na rijeci Tauber (sjeveroistok pokrajine Baden-Württemberg), u kojem je poglavarica bila njezina bivša učiteljica sveta Lioba (Leoba). Walburga je 752. prešla u samostan u Heidenheimu (Bavarska), koji je utemeljio njezin brat Winibald. Drugi Walburgin brat, Willibald, bio je biskup Eichstätta (Bavarska).

Nakon smrti brata Winibalda, poglavara samostana u Heidenheimu, Walburga je 761. preuzela njegovo vodstvo. U njezino vrijeme taj dvojni samostan (ženski i muški) postao je jedno od duhovnih središta južne Njemačke, a Walburgu smatraju prvom engleskom i njemačkom spisateljicom. Sveta Walburga preminula je na današnji dan, 25. veljače 779, u Heidenheimu. Njezine relikvije donesene su 1. svibnja 870. u novosagrađenu opatiju svete Walburge u Eichstättu. Noć uoči 1. svibnja, kao pozdrav dolasku ljeta, neki njoj u čast nazivaju „Walpurgina noć“ („Walpurgisnacht“). Pripisuju joj se mnoga čudesa. Svetom ju je 870. proglasio papa Hadrijan II. Zazivaju ju kod kašlja, ugriza pasa, gladi, bjesnoće, kuge i oluje, a zaštitnica je lađara, skelara, poljodjelaca, žetve, ljetine i mornara, biskupija Eichstätt (Bavarska) i Plymouth (Engleska), te mnogih gradova, crkava i kapela u Njemačkoj, Austriji, Italiji (Južni Tirol), Belgiji, Nizozemskoj, Francuskoj, Švicarskoj, Rumunjskoj, Engleskoj i SAD-u (Virginia Dale, Colorado).