SVECI MJESECA - VELJAČA

1	Sveta Brigita Irska
1	Sveti Sigebert
1	Sveti Henry Morse
2	Prikazanje Gospodinovo (Svijećnica)
2	Sveti Kornelije iz Cezareje
2	Sveti Ivan Teofan Vénard
2	Sveta Marija Katarina Kasper
2	Blaženi Andrea Carlo Ferrari
3	Sveti Blaž (Vlaho)
3	Sveti Tripun
3	Sveti Ansgar
3	Sveta Berlinda
3	Službenica Božja Klaudija Böllein
4	Sveti Andrija Corsini
4	Sveta Veronika
4	Sveti Ivan de Brito
4	Sveti Gilbert
5	Sveta Agata
5	Sveta Adelheida iz Vilicha
5	Sveti Filip od Isusa
6	Sveti Pavao Miki i mučenici iz Nagasakija
6	Sveti Amand iz Maastrichta
6	Sveta Doroteja iz Cezareje
7	Sveti Rikard
7	Blaženi Pio IX
7	Blaženi Nivard
7	Sveti Ivan Triorski
8	Sveti Jeronim Emiliani
8	Sveta Jozefina Bakhita
8	Sveti Pavao Verdunski
9	Sveta Apolonija
9	Sveta Skolastika
9	Sveti Miguel Febres Cordero
10	Blaženi Alojzije Stepinac
10	Blažena Ana Katarina Emmerick
10	Blažena Klara Agolanti iz Riminija
11	Gospa Lurdska
11	Sveti Benedikt iz Anianea
11	Sveti Caedmon
12	Sveti Grgur II.
12	Sveta Eulalija iz Barcelone
12	Sveti Ludano
12	Blaženi Reginald Orleanski
12	Sveti Damjan Afrički
13	Sveta Katarina de' Ricci
13	Sveti Agab
13	Sveti Benigno iz Todija
14	Sveti Valentin
14	Sveti Adolf iz Osnabrücka
14	Sveta Maria Francesca Rubatto
15	Sveti Claude de la Colombière
15	Sveti Sigfrid Švedski
15	Blaženi praški mučenici
16	Sveta Julijana
16	Sveti Onezim
16	Sveti Sirah
17	Sedam utemeljitelja Reda slugu Marijinih
17	Sveti Evermod iz Ratzeburga
17	Sveti Bonozije
18	Sveti Šimun Jeruzalemski
18	Sveti François-Régis Clet
18	Blaženi Angelico
19	Sveti Konrad iz Piacenze
19	Blažena Elizabeta Picenardi
19	Blaženi John Sullivan
20	Sveti Eleuterije
20	Sveti Euherije iz Orléansa
20	Blažena Julia Rodzińska
21	Sveti Pier Damiani
21	Sveti Robert Southwell
21	Sveta Ana Proročica
22	Katedra svetog Petra apostola
22	Sveta Margareta iz Cortone
22	Sveti Maksimijan Ravenski
23	Sveti Polikarp
23	Blaženi Stefan Wincenty Frelichowski
23	Sveti Willigis
24	Sveti Modest iz Triera
24	Sveti Etelbert
24	Sveti Sergije iz Cezareje
25	Sveti Donat
25	Sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario
25	Sveta Walburga
26	Sveti Aleksandar
26	Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze
26	Sveti Agrikola iz Neversa
26	Blažena Edigna
27	Sveti Gabrijel od Žalosne Gospe
27	Sveti Porfirije iz Gaze
27	Sveta Marija od Utjelovljenja Guyart
28	Sveti Roman
28	Blaženi Daniel Brottier
28	Sluga Božji Ante Gabrić
29	Sveti Hilarije papa
29	Blažena Villana Delle Botti
29	Sveti Suitbert

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Eleuterije

Sveti Eleuterije

Danas slavimo svetog Eleuterija (francuski Eleuthère), mučenika i prvog biskupa belgijskog grada Tournaia. Rodio se 456. u Tournaiu, 85 kilometara jugozapadno od Bruxellesa (Valonija, provincija Hainaut). Živio je i djelovao u burnom razdoblju, u vrijeme provale Franaka, a biskupom je postao 484. Bio je dugogodišnji prijatelj svetog Medarda, biskupa Vermandoisa. Biskupom je postao nakon što je sveti Remigije (Rémi) organizirao crkvenu hijerarhiju u sjevernoj Galiji, krajem V. stoljeća. U pučkoj predaji stvorene su o njemu brojne legende.
Širio je Radosnu vijest među Francima i borio se protiv krivovjerja. Napala ga je i premlatila 532. skupina arijanskih heretika, u trenutku kad ulazio u svoju crkvu. Umro je od posljedica toga zločina nekoliko tjedana kasnije. U prekrasnoj katedrali Naše Gospe u Tournaiu čuvaju njegove posmrtne ostatke. Na kovčegu je reljef svetog Eleuterija, odjevenog u biskupski ornat. U jednog ruci drži pastirski štap, a u drugoj svoju katedralu. Reljef potječe iz XIII. stoljeća. Štuju ga osobito u njegovom zavičaju i gradu Tournaiu te u cijeloj Belgiji.

Slika: Sveti Eleuterije

Svetac dana - Sveti Euherije iz Orléansa

Sveti Euherije iz Orléansa

Sveti Euherije iz Orléansa (Eucherius, Eucher d'Orléans), redovnik benediktinac, biskup, rodio se oko 687. u Orléansu (danas departman Loiret, sjever središnje Francuske), u bogatoj merovinškoj obitelji. Prema legendi, njegovoj majci se u vrijeme trudnoće ukazao anđeo i navijestio da će njezin sin postati biskup i svetac. Nećak Suavarica, biskupa Auxerrea, Eucher je od malih nogu bio pobožan i proučavao Sveto pismo (naročito je volio poslanice svetog Pavla) i težio monaškom životu. Povukao se 714. u benediktinsku opatiju Jumièges (biskupija Rouen, danas departman Seine-Maritime, Haute-Normandie). Nakon sedam godina, 721, na zahtjev građana Orléansa, a uz pristanak franačkog vladara, majordoma Karla Martela, slavnog pobjednika nad Arapima u bitki kod Toursa, Euherije je protiv svoje volje izabran za biskupa svojeg rodnog grada Orléansa.

Kao biskup bio je izuzetno aktivan i često je pohađao samostane u svojoj biskupiji. Prve godine njegovog biskupovanja protekle su u miru, a zatim je pao u nemilost Karla Martela jer se usprotivio njegovoj samovolji i prisvajanju crkvene imovine. Karlo Martel je 737. prognao Euherija najprije u Köln, a potom u Liège. Na kraju se sveti Euherije povukao u opatiju Sint-Truiden (danas provincija Limburg, Flandrija, Belgija). Tamo je proveo ostatak života u molitvi i kontemplaciji, a tamo je i preminuo na današnji dan, 20. veljače 743. Pripisuju mu se mnoga čudesa, a na njegov grob u crkvi Naše Gospe u Sint-Truidenu dolaze brojni hodočasnici. Posvećene su mu mnoge župe, crkve i kapele u Belgiji i Francuskoj.

Slika: Sveti Euherije iz Orléansa

Svetac dana - Blažena Julia Rodzińska

Blažena Julia Rodzińska

Blažena Maria Julia Rodzińska, poljska redovnica dominikanka, mučenica, rođena je 16. ožujka 1899. u selu Nawojowa (kotar Nowy Sącz, Malopoljsko vojvodstvo) kao Stanisława Maria Józefa Rodzińska, druga od petero djece župnog orguljaša i zborovođe Michała Rodzińskog i njegove supruge Marianne Sekuła. Ostala je u djetinjstvu bez roditelja pa su ona i njezina sestra Janina odrasle u dominikanskom sirotištu. Stanisława je 1916. u samostanu Wielowieś (Tarnobrzeg, Podkarpatsko vojvodstvo) stupila u dominikanski red i uzela redovničko ime Maria Julia. Djelovala je 22 godine kao učiteljica u samostanskoj školi, od 1922. u Vilniusu, glavnom gradu Litve. Svečane zavjete položila je 5. kolovoza 1924. Naročitu brigu vodila je o napuštenoj djeci pa je prozvana „majkom siročadi“ i „apostolkom krunice“. Postala je 1934. poglavaricom samostana dominikanki u Vilniusu, gdje je upravljala i sirotištem. Kad su nacistički zločinci okupirali Poljsku, sestra Julia je i dalje potajno djecu podučavala vjeronauk i ostale školske predmete te pomagala starijim svećenicima koje su njemački okupatori izbacili na ulicu.

Nacisti su je uhitili 12. srpnja 1943. i držali je godinu dana u zatvorskoj samici u Vilniusu. Strpali su je u stočni vagon i deportirali je 9. srpnja 1944. u koncentracijski logor Stutthof, smješten na zabačenom, močvarnom, šumovitom mjestu, 34 kilometra istočno od grada Gdańska. Tamo su je sustavno ponižavali, mučili i izgladnjivali, a ona je organizirala molitvene skupine i svoju hranu dijelila ostalim logorašima, bez obzira na njihovu vjeru i narodnost. U logoru su je prozvali „anđelom dobrote“. U studenom 1944. dobrovoljno se javila kao njegovateljica židovskih logorašica, oboljelih od tifusa. Zarazila se tifusom i preminula 20. veljače 1945. u Stutthofu. Danas je na tom mjestu poljsko selo Sztutowo (kotar Nowy Dwór Gdański, Pomorsko vojvodstvo). Papa Ivan Pavao II. proglasio je sestru Juliju 13. lipnja 1999. blaženom, za vrijeme svojeg sedmog apostolskog putovanja u Poljsku, kao jednu od 108 poljskih mučenika, žrtava nacističkih zločina. Imenom blažene Julije Rodzińske nazvana je osnovna škola u njezinom rodnom mjestu Nawojowi.