SVECI MJESECA - VELJAČA

1	Sveta Brigita Irska
1	Sveti Sigebert
1	Sveti Henry Morse
2	Prikazanje Gospodinovo (Svijećnica)
2	Sveti Kornelije iz Cezareje
2	Sveti Ivan Teofan Vénard
2	Sveta Marija Katarina Kasper
2	Blaženi Andrea Carlo Ferrari
3	Sveti Blaž (Vlaho)
3	Sveti Tripun
3	Sveti Ansgar
3	Sveta Berlinda
3	Službenica Božja Klaudija Böllein
4	Sveti Andrija Corsini
4	Sveta Veronika
4	Sveti Ivan de Brito
4	Sveti Gilbert
5	Sveta Agata
5	Sveta Adelheida iz Vilicha
5	Sveti Filip od Isusa
6	Sveti Pavao Miki i mučenici iz Nagasakija
6	Sveti Amand iz Maastrichta
6	Sveta Doroteja iz Cezareje
7	Sveti Rikard
7	Blaženi Pio IX
7	Blaženi Nivard
7	Sveti Ivan Triorski
8	Sveti Jeronim Emiliani
8	Sveta Jozefina Bakhita
8	Sveti Pavao Verdunski
9	Sveta Apolonija
9	Sveta Skolastika
9	Sveti Miguel Febres Cordero
10	Blaženi Alojzije Stepinac
10	Blažena Ana Katarina Emmerick
10	Blažena Klara Agolanti iz Riminija
11	Gospa Lurdska
11	Sveti Benedikt iz Anianea
11	Sveti Caedmon
12	Sveti Grgur II.
12	Sveta Eulalija iz Barcelone
12	Sveti Ludano
12	Blaženi Reginald Orleanski
12	Sveti Damjan Afrički
13	Sveta Katarina de' Ricci
13	Sveti Agab
13	Sveti Benigno iz Todija
14	Sveti Valentin
14	Sveti Adolf iz Osnabrücka
14	Sveta Maria Francesca Rubatto
15	Sveti Claude de la Colombière
15	Sveti Sigfrid Švedski
15	Blaženi praški mučenici
16	Sveta Julijana
16	Sveti Onezim
16	Sveti Sirah
17	Sedam utemeljitelja Reda slugu Marijinih
17	Sveti Evermod iz Ratzeburga
17	Sveti Bonozije
18	Sveti Šimun Jeruzalemski
18	Sveti François-Régis Clet
18	Blaženi Angelico
19	Sveti Konrad iz Piacenze
19	Blažena Elizabeta Picenardi
19	Blaženi John Sullivan
20	Sveti Eleuterije
20	Sveti Euherije iz Orléansa
20	Blažena Julia Rodzińska
21	Sveti Pier Damiani
21	Sveti Robert Southwell
21	Sveta Ana Proročica
22	Katedra svetog Petra apostola
22	Sveta Margareta iz Cortone
22	Sveti Maksimijan Ravenski
23	Sveti Polikarp
23	Blaženi Stefan Wincenty Frelichowski
23	Sveti Willigis
24	Sveti Modest iz Triera
24	Sveti Etelbert
24	Sveti Sergije iz Cezareje
25	Sveti Donat
25	Sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario
25	Sveta Walburga
26	Sveti Aleksandar
26	Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze
26	Sveti Agrikola iz Neversa
26	Blažena Edigna
27	Sveti Gabrijel od Žalosne Gospe
27	Sveti Porfirije iz Gaze
27	Sveta Marija od Utjelovljenja Guyart
28	Sveti Roman
28	Blaženi Daniel Brottier
28	Sluga Božji Ante Gabrić
29	Sveti Hilarije papa
29	Blažena Villana Delle Botti
29	Sveti Suitbert

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Claude de la Colombière

Sveti Claude de la Colombière

Današnji sveti zaštitnik je Klaudije (Claude) de la Colombière, francuski isusovac, misionar i veliki promicatelj štovanja Presvetog Srca Isusova. Rodio se 2. veljače 1641. kao sin javnog bilježnika u gradiću Saint-Symphorien-d'Ozon (departman Rhône), u jugoistočnoj Francuskoj. Školovanje je započeo u Vienneu, a retoriku i filozofiju studirao u Lyonu. Godine 1659. stupio je kao novak u Družbu Isusovu, od 1660. djelovao kao profesor u Avignonu, a 1666. poslan je u Pariz na studij teologije. Glasoviti profesor, odgojitelj i propovjednik, svečane zavjete položio je 1675. u Lyonu. Tada je preuzeo službu nadstojnika isusovačkog kolegija u gradiću Paray-le-Monial (departman Saône-et-Loire) u Burgundiji. Tamo je postao duhovnik i ispovjednik skromne redovnice, kasnije svetice, Margarete Marije Alacoque i zajedno s njom gorljivi apostol štovanja Presvetog Srca Isusova. Potaknuo je pobožnu redovnicu da opiše svoja viđenja kako bi se to štovanje moglo proširiti diljem svijeta. Prema mišljenju svete Margarete Marije posjedovao je nesvakidašnju karizmu privođenja ljudskih duša dragom Bogu žarkom ljubavlju i neizmjernim milosrđem.
Godine 1676. poslan je u London za propovjednika na dvoru Marije Modenske, vojvotkinje od Yorka, supruge kasnijeg engleskog kralja Jamesa II. Obratio je mnoge protestante na katoličku vjeru. Bila su to burna vremena vjerskih razdora pa je otac Claude 1678. iznenada uhićen i optužen za papističku zavjeru protiv Engleske. Nakon zatvora, gdje mu je ozbiljno narušeno zdravlje, protjeran je 1679. iz Engleske i vratio se u Lyon i Paray-le-Monial, gdje je preminuo na današnji dan, 15. veljače 1682. Blaženim ga je proglasio 1929. papa Pio XI, a svetim 1992. papa Ivan Pavao II. Zaštitnik je proizvođača igračaka i tokara.

Slika: Sveti Claude de la Colombière

Slika: Sveti Claude de la Colombière i sveta Margareta Marija Alacoque

Svetac dana - Sveti Sigfrid Švedski

Sveti Sigfrid Švedski

Sveti Sigfrid (Siegfried, Sigfridus, Sigurd), engleski misionar, benediktinac, „apostol Sjevera“, švedski biskup, rodio se u X. stoljeću, u engleskom gradiću Glastonburyju (Somerset). Nakon svetog Ansgara (801-865), nadbiskupa Hamburga i Bremena, prvog „apostola Sjevera“, Sigfrid je kao drugi dobio isti naslov. Bio je prvi od mnogih engleskih misionara, koji su širili kršćanstvo u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj. Mladost je po svemu sudeći proveo u nekom samostanu u zapadnoj Engleskoj, a kao svećenik djelovao je u Yorku i Glastonburyju. Stigao je preko Norveške i Danske u Värend (provincija Småland), zajedno sa svojim nećacima, svćenikom Unamanom, đakonom Sunamanom i podđakonom Vinamanom. Tamo je podigao i crkvu. Proslavio se kad je 1008. u Husabyju (provincija Västergötland) pokrstio švedskog kralja Olofa Skötkonunga. Za to vrijeme njegove su nećake umorili poganski pljačkaši.

Kad se Sigfrid vratio u Värend, ugledao je kako na jednom jezeru pluta drveno vjedro s odsječenim glavama njegovih nećaka. Kralj Olaf odlučio je pogubiti ubojice, ali Sigfrid se usprotivio smrtnoj kazni. Nije htio uzeti ni novčanu odštetu, a takvim postupkom ojačao je svoj misionarski ugled. Relikvije Sigfridovih nećaka, svetih mučenika, počivaju u srednjoj lađi katedralne crkve u Växjöu. Sigfrid je propovijedao evanđelje u južnoj Švedskoj i gradio crkve. Prva švedska biskupija uspostavljena je u gradu Skari (provincija Västergötland), a Sigfrid je postao prvim švedskim biskupom, sa sjedištem u gradu Växjöu (povijesna provincija Småland). Preminuo je 1045. u Växjöu. Svetim ga je proglasio oko 1058. papa Hadrijan IV. Mnogi, ponekad prijeporni podaci o svetom Sigfridu potječu iz legende, nastale u XIII. stoljeću. Zaštitnik je Švedske, a štuju ga i katolici i protestanti, naročito u skandinavskim zemljama (Švedska, Norveška, Finska i Danska). Njegove relikvije nalaze se u danskim gradovima Kopenhagenu i Roskildeu.

Slika: Sveti Sigfrid Švedski

Svetac dana - Blaženi praški mučenici

Blaženi praški mučenici

Četrnaestorica blaženih franjevačkih mučenika (češki Blahořečení čtrnáct pražských mučedníků) dali su svoj život za Krista Gospodina u Pragu 15. veljače 1611. Franjevci reda Manje braće (OFM) u Prag su došli 1604. i nastanili su se u samostanu pored crkve Gospe Snježne u praškom Novom Gradu. Došli su u Prag iz različitih zemalja zapadne Europe i u tada pretežno protestantskom gradu služili su kao svijetli primjer kršćanskog života. Bili su pravo franjevačko međunarodno bratstvo, vrsni duhovnici i propovjednici, a unatoč različitim nacionalnostima živjeli su uzornim redovničkim životom. Bila su među njima četiri Čeha, četiri Talijana, tri Nijemca, te po jedan Francuz, Španjolac i Nizozemac. Željeli su pokazati da je suživot protestanata i katolika itekako moguć. Nekim fanatičnim protestantima to je smetalo i širili su mržnju prema katoličkoj habsburškoj dinastiji i Katoličkoj crkvi, a katolički svećenici, redovnici, redovnice i vjernici živjeli su u strahu i stalnoj životnoj opasnosti. Mnoge katoličke crkve i samostani u Pragu često su bili na meti napada i pljački. Na pokladni utorak, 15. veljače 1611, samostan je napalo oko 700 naoružanih osoba. Vrata crkve i samostana bila su zatvorena. Kad su zlotvori provalili, najprije su upali u crkvu gdje su ubili dvojicu svećenika. Jedan od njih, Juan Martínez, Španjolac, sakristan, želio je sakriti Presveti oltarski sakrament na sigurno mjesto, ali mu je odsječena desna ruka i odrubljena glava. Tadašnji samostanski vikar, Bedřich Bachstein, Čeh, pokušao je spasiti šestoricu mlađe braće i pošao s njima na tavan samostana da se tamo sakriju. Nasilnici su i njih pronašli, sve ih pobili i njihova tijela bacili s krova crkve na pločnik. Trojicu redovnika pronašli su u zvoniku crkve i sa zvonika ih bacili u dvorište samostana. Samostan je opustošen, oduzeti su liturgijski predmeti, dokumenti uništeni, a oskvrnut je i grob jednog preminulog fratra. Gvardijan samostana, fra Jiljí Smout, Belgijanac iz Mechelena, bio je odsutan pa je jedini on izbjegao pokolj.

Praški franjevački mučenici i blaženici su: Bedřich Bachstein, svećenik. vikar samostana i učitelj novaka, Čeh, rođen oko 1561 (Horní Pěna, Jindřichův Hradec); Juan Martínez, svećenik, sakristan, Španjolac, rođen oko 1571; Simon, svećenik, milostinjar, Francuz, rođen oko 1581; Bartolomeo Dalmasoni, svećenik, zadužen za obnovu crkve i samostana, Talijan (Ponte San Pietro, Bergamo); Girolamo degli Arese, đakon, Talijan, rođen oko 1597 (Milano); Gaspare Daverio, podđakon, Talijan, rođen 27. travnja 1584 (Busto Arsizio, Varese); Jakob, bogoslov, Nijemac, rođen oko 1590 (Augsburg, Bavarska); Klemens, bogoslov, Nijemac, rođen oko 1590 (Švapska); Christoffel Zelt, redovnik laik, stariji kuhar, Nizozemac, rođen oko 1541; Didak Jan, redovnik laik, krojač, Nijemac, rođen oko 1576; Giovanni Bodeo (Rode), redovnik laik, vrtlar, Talijan, rođen oko 1581 (Mompiano, Brescia); Emanuel, redovnik laik, mlađi kuhar, Čeh, rođen oko 1581; Jan, novak, vratar, Čeh, rođen oko 1593. i Antonín, novak, pomoćnik u kuhinji, Čeh, rođen oko 1591. Njihova su tijela pokopana nakon četiri dana u klaustru samostana, a kasnije u kapelici samostanske crkve gdje i danas počivaju. Blaženima ih je 2012. proglasio papa Benedikt XVI, a svečani obred beatifikacije održana je 13. listopada 2012. u katedrali svetog Vida u Pragu. Obredu je predsjedao papin izaslanik kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašenje svetih. Na misi je bilo 6000 vjernika, 250 svećenika, 4 kardinala te oko 300 franjevaca, a među njima i generalni ministar franjevačkog reda iz Rima, Španjolac fra José Rodríguez Carballo. U koncelebraciji su sudjelovali praški nadbiskup kardinal Dominik Duka, umirovljeni praški kardinal Miloslav Vlk te bivši apostolski nuncij u Češkoj, Talijan Giovanni Coppa.