SVECI MJESECA - VELJAČA

1	Sveta Brigita Irska
1	Sveti Sigebert
1	Sveti Henry Morse
2	Prikazanje Gospodinovo (Svijećnica)
2	Sveti Kornelije iz Cezareje
2	Sveti Ivan Teofan Vénard
2	Sveta Marija Katarina Kasper
2	Blaženi Andrea Carlo Ferrari
3	Sveti Blaž (Vlaho)
3	Sveti Tripun
3	Sveti Ansgar
3	Sveta Berlinda
3	Službenica Božja Klaudija Böllein
4	Sveti Andrija Corsini
4	Sveta Veronika
4	Sveti Ivan de Brito
4	Sveti Gilbert
5	Sveta Agata
5	Sveta Adelheida iz Vilicha
5	Sveti Filip od Isusa
6	Sveti Pavao Miki i mučenici iz Nagasakija
6	Sveti Amand iz Maastrichta
6	Sveta Doroteja iz Cezareje
7	Sveti Rikard
7	Blaženi Pio IX
7	Blaženi Nivard
7	Sveti Ivan Triorski
8	Sveti Jeronim Emiliani
8	Sveta Jozefina Bakhita
8	Sveti Pavao Verdunski
9	Sveta Apolonija
9	Sveta Skolastika
9	Sveti Miguel Febres Cordero
10	Blaženi Alojzije Stepinac
10	Blažena Ana Katarina Emmerick
10	Blažena Klara Agolanti iz Riminija
11	Gospa Lurdska
11	Sveti Benedikt iz Anianea
11	Sveti Caedmon
12	Sveti Grgur II.
12	Sveta Eulalija iz Barcelone
12	Sveti Ludano
12	Blaženi Reginald Orleanski
12	Sveti Damjan Afrički
13	Sveta Katarina de' Ricci
13	Sveti Agab
13	Sveti Benigno iz Todija
14	Sveti Valentin
14	Sveti Adolf iz Osnabrücka
14	Sveta Maria Francesca Rubatto
15	Sveti Claude de la Colombière
15	Sveti Sigfrid Švedski
15	Blaženi praški mučenici
16	Sveta Julijana
16	Sveti Onezim
16	Sveti Sirah
17	Sedam utemeljitelja Reda slugu Marijinih
17	Sveti Evermod iz Ratzeburga
17	Sveti Bonozije
18	Sveti Šimun Jeruzalemski
18	Sveti François-Régis Clet
18	Blaženi Angelico
19	Sveti Konrad iz Piacenze
19	Blažena Elizabeta Picenardi
19	Blaženi John Sullivan
20	Sveti Eleuterije
20	Sveti Euherije iz Orléansa
20	Blažena Julia Rodzińska
21	Sveti Pier Damiani
21	Sveti Robert Southwell
21	Sveta Ana Proročica
22	Katedra svetog Petra apostola
22	Sveta Margareta iz Cortone
22	Sveti Maksimijan Ravenski
23	Sveti Polikarp
23	Blaženi Stefan Wincenty Frelichowski
23	Sveti Willigis
24	Sveti Modest iz Triera
24	Sveti Etelbert
24	Sveti Sergije iz Cezareje
25	Sveti Donat
25	Sveti Luigi Versiglia i Callisto Caravario
25	Sveta Walburga
26	Sveti Aleksandar
26	Sveta Paula od svetog Josipa iz Calasanze
26	Sveti Agrikola iz Neversa
26	Blažena Edigna
27	Sveti Gabrijel od Žalosne Gospe
27	Sveti Porfirije iz Gaze
27	Sveta Marija od Utjelovljenja Guyart
28	Sveti Roman
28	Blaženi Daniel Brottier
28	Sluga Božji Ante Gabrić
29	Sveti Hilarije papa
29	Blažena Villana Delle Botti
29	Sveti Suitbert

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Grgur II.

Sveti Grgur II.

Papa Grgur II. upravljao je Crkvom od 715. do 731. Rodio se 668. u Rimu. U mladosti je obavljao razne dužnosti u papinskoj lateranskoj palači, a tamo je primio i temeljitu izobrazbu. Papa Sergije I. zaredio ga je za subđakona i povjerio mu važne službe sakristana, rizničara i knjižničara rimske Crkve. Na tim dužnostima služio je i četvoricu narednih papa. Kao đakon pratio je papu Konstantina na putovanju u Carigrad i u razgovorima s carem Justinijanom II. iskazao veliku mudrost. Stoga je njegov izbor za 89. papu, godine 715, bio očekivan. Povezao je germanske biskupije s Rimom, poslao svetog Bonifacija kao misionara u Germaniju i posvetio ga za biskupa. Uspostavio je dobre odnose s Langobardima, učvrstio papinski autoritet u Britaniji i Irskoj, poticao disciplinu i moral u crkvenim redovima.
Njegove zasluge za širenje Radosne vijesti među germanskim plemenima su velike, a isticao se i u zaštiti crkvene imovine i suzbijanju krivovjerja. Nakon početnog mira s Bizantom, zbog ikonoklazma (štovanja vjerskih slika i kipova) došao je u sukob s carom Leonom III. Izaurijcem. Car je 726. izdao ukaz kojim zabranjuje štovanje svetih slika. Papa mu je poručio neka se ne miješa u crkvena pitanja i neka poštuje neovisnost duhovne vlasti. Grgur II. bio je glasoviti dobročinitelj i omiljeni otac rimskog puka. Naredio je da se obnove gradske zidine kako bi poboljšao sigurnost građana, pomagao starce i bolesnike, obnovio mnoge samostane i crkve. Po mnogima najznačajniji papa u VIII. stoljeću, preminuo je u Rimu 11. veljače 731.

Slika: Sveti Grgur II.

Svetac dana - Sveta Eulalija iz Barcelone

Sveta Eulalija iz Barcelone

Sveta Eulalija (Eulàlia) iz Barcelone, katalonska i španjolska mučenica, rođena je oko 290. u katalonskom naselju Sarrià, danas dijelu Barcelone. Lijepa i pobožna djevojka, uhićena je i okrutno mučena za progona cara Dioklecijana i njegovog upravitelja Decijana. Nije se htjela odreći svoje kršćanske vjere pa je pogubljena u Barceloni na današnji dan, 12. veljače 304. Po nekim izvorima je razapeta na križ, po nekima živa spaljena na stupu, a po nekima joj je odrubljena glava. Prema legendi, nakon smaknuća s njezinog vrata poletjela je bijela golubica, simbol njezine čiste duše. Često je miješaju sa svetom Eulalijom iz Méride (Extremadura, zapadna Španjolska) mučenicom, koja je živjela u isto vrijeme i doživjela sličnu sudbinu, a Crkva ju slavi 10. prosinca. Po nekim hagiografima radi se zapravo o istoj osobi, dok drugi tvrde i dokazuju da su postojale obje.

Sveta Eulalija pokopana je najprije u barcelonskoj crkvi Santa Maria del Mar, a 1339. njezine relikvije prenesene su u novu barcelonsku katedralu svete Eulalije. Glavni izvor njezinog štovanja je himna na latinskom jeziku, koju je svetoj Eulaliji sredinom VII. stoljeća ispjevao Quiricus (Quirze), biskup Barcelone. Svetom je proglašena 633. Zazivaju je kod suše i dizenterije (srdobolje, griže), a zašitnica je lađara, skeledžija, veslača, pomoraca, trudnica, putnika, mirne i sigurne plovidbe, grada Barcelone, barcelonske biskupije i katedrale u Barceloni. U Barceloni su njezinim imenom nazvane mnoge ulice, spomenici i kipovi. Štuju je osobito i na jugu Francuske, gdje se njezino ime navodi i kao Aulausie, Aulaire, Olaille, Olacie, Occille, Auzalie. Mnoga naselja u Guyenneu i Languedocu nazvana su njezinim imenom.

Slika: Sveta Eulalija iz Barcelone

Svetac dana - Sveti Ludano

Sveti Ludano

Sveti Ludano (Ludan, Ludain, Loudain, Luden), škotski hodočasnik, rodio se u XII. stoljeću. Bio je sin uglednog škotskog velikaša Hildebolda i baštinik velikog imetka. Imao je plemenito srce pa sagradio bolnicu i vodio brigu o zanemarenima, ostavljenima, nezbrinutima i zapuštenima. Kao hodočasnik pohodio je Sveti grob u Jeruzalemu i grobove apostolskih prvaka Petra i Pavla u Rimu. Na povratku prema zavičaju, u Alsaceu se razbolio.

Primio je otajstva vjere i preminuo na današnji dan, 12. veljače 1202, u Nordhouseu (danas departman Bas-Rhin, Alsace). U času njegove smrti počela su sama od sebe zvoniti zvona mjesne crkve. Pokopan je u Hipsheimu (departman Bas-Rhin, Alsace, sjeveroistočna Francuska), desetak kilometara južno od Strasbourga, gdje mu je posvećena crkva (Scheerkirche), u kojoj danas počivaju njegove relikvije. Tom neobičnom i svetom hodočasniku pripisuju se mnoga čudesa, a o njegovom životu kruže brojne legende.

Slika: Sveti Ludano

Slika: Sveti Ludano-crkva u Hipsheimu

Svetac dana - Blaženi Reginald Orleanski

Blaženi Reginald Orleanski

Blaženi Reginald Orleanski (Réginald d'Orléans), francuski svećenik, redovnik dominikanac, bliski suradnik svetog Dominika, rođen je oko 1180. u Orléansu (departman Loiret, središnja Francuska). Bio je profesor kanonskog prava na pariškom sveučilištu i dekan kaptolske crkve St-Aignan u Orléansu. U pratnji biskupa Manasséa de Seignelaya pošao je 1218. u Rim. Trebali su posjetiti papu Honorija III, a potom hodočastiti u Jeruzalem. U Rimu je Reginald upoznao kardinala Ugolina di Agnanija, kasnijeg papu Grgura IX, a potom i svetog Dominika Guzmána. Evanđeosko siromaštvo, naglašeno u novoosnovanom dominikanskom redu, snažno je djelovalo na pariškog profesora prava. Za vrijeme boravka u Rimu Reginald se teško razbolio. Tada ga je posjetio sveti Dominik i pozvao ga da slijedi Kristovo siromaštvo i postane redovnik. Reginaldu se za vrijeme bolesti ukazala Marija, pokazala mu dominikanski habit i pozvala ga da ga obuče. Zagovorom Blažene Djevice Marije Reginald je čudesno ozdravio i odlučio da će stupiti u dominikanski red. U prosincu 1218. sveti Dominik poslao je Reginalda kao svoga vikara u Bolognu. Reginald je kao dominikanski prior svojim apostolskim žarom i sjajnim propovijedima na sveučilištu u Bologni privukao mnoge studente i profesore u dominikanski red.

Sveti Dominik poslao ga je zatim 1219. kao priora u samostan svetog Jakova u Parizu. I u Parizu je Reginald već za nekoliko tjedana postigao veliki uspjeh. U kratkom roku osvojio je mnoga srca i privukao mnoge duše, ali je u veljači 1220. u Parizu naglo preminuo. Vijest o njegovoj smrti silno je pogodila svetog Dominika, ali ga je utješila činjenica da je Reginald umro sa smiješkom na usnama, sretan što je prihvatio evanđeosko siromaštvo. O Reginaldovoj govorničkoj vještini Jordan Saksonac napisao je ovo: „Njegov je govor bio pun vatre, kao kakva buktinja, pa je znao zapaliti srca slušatelja. Malo je bilo onih tako tvrda srca koji su se mogli oduprijeti tom ognju. Izgledao je kao drugi Ilija.“ Reginald je pokopan na benediktinskom groblju u Parizu, zvanom Sainte-Marie-aux-Champs. Vjernički puk štuje ga od pamtivijeka, a papa Pio IX. službeno ga je proglasio blaženim 1875. Zazivaju ga kod groznice.

Slika: Blaženi Reginald Orleanski

Svetac dana - Sveti Damjan Afrički

Sveti Damjan Afrički

Sveti Damjan Afrički (Damiano d'Africa), mučenik, rodio se u V. stoljeću. Prema djelu „Libro della Cavatta“, što ga je 1744. napisao svećenik Pietro Francesco de Comitibus, koji se poziva na tradicionalne podatke iz različitih martirologija, Damjan je bio rimski vojnik, stacioniran u Africi. Po nalogu vandalskog vladara Trazamunda Damjan je podnio mučeništvo na današnji dan, 12. veljače 504, nedaleko od Kartage. Po nekim verzijama to se dogodilo u Aleksandriji. Mučeništvo za kršćansku vjeru Damjan je pretrpio zajedno s dječacima Modestom i Amonom (Modesto i Ammonio). Pokopali su ih kršćani, a kasnije su Damjanove relikvije premještene u Kalepodijeve katakombe u Rimu, blizu ceste Aurelia Antica.

U 17. stoljeću, između 1647. i 1650, relikvije svetog Damjana Afričkog našle su svoje mjesto u naselju Fara Novarese (provincija Novara, Pijemont), u župnoj crkvi svetih Fabijana i Sebastijana. Na tom mjestu podignuta mu je 1745. kapela. Postoji i sveti Damjan Rimski (Damiano di Roma), mučenik, koji je pripadao kršćanskoj zajednici u Rimu. Njegove relikvije pronađene su u katakombama svetog Kalista i poslane u španjolski grad Salamancu. I njega Crkva slavi na današnji dan, 12. veljače.