SVECI MJESECA - LIPANJ
1 | Sveti Justin |
1 | Sveti Gaudencije Osorski |
1 | Sveti Annibale Maria di Francia |
2 | Sveti Marcelin i Petar |
2 | Sveta Blandina |
2 | Sveti Eugen I |
3 | Sveti Charles Lwanga i ugandski mučenici |
3 | Sveta Klotilda |
3 | Sveti Kevin |
4 | Sveti Kvirin Sisački |
4 | Sveti Optat |
4 | Blaženi rumunjski biskupi mučenici |
5 | Sveti Bonifacije |
5 | Blaženi Ferdinand Portugalski |
5 | Sveta Rebeka |
6 | Sveti Norbert |
6 | Blaženi Józef Innocenty Guz |
6 | Sveti Marcellin Champagnat |
7 | Presveto Srce Isusovo |
7 | Sveti Antonio Maria Gianelli |
7 | Blažena Marija Tereza de Soubiran |
7 | Sveti Robert iz Newminstera |
8 | Bezgrešno Srce Marijino |
8 | Sveti Medard |
8 | Blažena Marija od Božanskog Srca |
8 | Sveti Jakov Berthieu |
9 | Sveti Efrem Sirijac |
9 | Sveti Primo i Felicijan |
9 | Sveti Josip de Anchieta |
10 | Blaženi Ivan Dominici |
10 | Blaženi Bogumil iz Gniezna |
10 | Sveti Kolumba |
11 | Sveti Barnaba |
11 | Sveta Maria Rosa Molas i Vallvé |
11 | Sveta Paola Frassinetti |
12 | Sveti Ivan od svetoga Fakunda |
12 | Sveti Leon III |
12 | Sveti Gaspare Bertoni |
13 | Sveti Antun Padovanski |
13 | Sveti Gerard iz Clairvauxa |
13 | Blažena Marianna Biernacka |
14 | Sveti Elizej |
14 | Sveti Metod Carigradski |
14 | Blaženi Teofilius Matulionis |
15 | Sveti Vid |
15 | Sveti Bernard iz Menthona |
15 | Sveti Izak |
16 | Sveta Lutgarda |
16 | Sveta Germaine Cousin |
16 | Blažena Marija Terezija Scherer |
17 | Sveti Grgur Barbarigo |
17 | Sveti Albert Chmielowski |
17 | Sveti Ranieri iz Pise |
18 | Sveti Marko i Marcelijan |
18 | Sveta Elizabeta iz Schönaua |
18 | Sveta Rahela |
19 | Sveti Romuald |
19 | Sveti Gervazije i Protazije |
19 | Sveti Remigije Isoré i Modeste Andlauer |
20 | Sveta Julijana Falconieri |
20 | Sveti Ivan iz Matere |
20 | Blažena Margareta Ebner |
20 | Sveta Mirjam |
21 | Sveti Alojzije Gonzaga |
21 | Sveti Lazar |
21 | Sveti Gideon |
22 | Sveti John Fisher i Thomas More |
22 | Sveti Paulin iz Nole |
22 | Sveti Alban Engleski |
23 | Sveti Josip Cafasso |
23 | Blažena Marija iz Oigniesa |
23 | Blažena María Guggiari Echeverría |
24 | Rođenje svetog Ivana Krstitelja |
24 | Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak |
24 | Sluga Božji Gerard Tomo Stantić |
25 | Sveti Vilim iz Vercellija |
25 | Sveti Prosper Akvitanski |
25 | Sluga Božji Ivan Bonifacije Pavletić |
26 | Sveti Ivan i Pavao |
26 | Sveti Vigilije iz Trenta |
26 | Blažene mučenice iz Arrasa |
26 | Sveti Josemaría Escrivá |
27 | Sveti Ćiril Aleksandrijski |
27 | Sveti Ladislav Ugarski |
27 | Sveta Ivana Antiohijska |
28 | Sveti Irenej |
28 | Sveta Ema Krška |
28 | Svete Bartolomea Capitanio i Vincenza Gerosa |
28 | Službenica Božja Elizabeta Golubić (Giacoma Giorgia Colombis) |
29 | Sveti Petar i Pavao |
29 | Blažene Saloma i Judita iz Niederaltaicha |
29 | Blaženi Inocent V |
30 | Sveti rimski prvomučenici |
30 | Blaženi Rajmund Lullus |
30 | Sveti Teobald iz Provinsa |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Sveti Petar i Pavao
Danas slavimo svete Petra i Pavla, apostolske prvake i mučenike. Oni su se u životu rijetko susretali, ali ih je zauvijek sjedinila mučenička smrt. U dva navrata susreli su se u Jeruzalemu, jednom u Antiohiji te na kraju svog životnog i apostolskog puta u Rimu. Svoje propovijedanje zapečatili su krvlju u Rimu, za Neronova progonstva. Petar je razapet naglavce u Vatikanu, a Pavlu je na Ostijskoj cesti odrubljena glava. Nad njihovim se grobovima dižu veličanstvene bazilike koje svaki rimski hodočasnik s poštovanjem obiđe.
Sveti Petar apostol, prvi papa, bio je rodom iz Betsaide u Galileji. Pravim imenom Simon (Šimun), sin Jonin, ribar s Genezaretskog jezera, s bratom Andrijom bio je isprva učenik Ivana Krstitelja, a nakon Isusova krštenja na Jordanu pridružio se Isusovim učenicima. Isusu ga je doveo brat Andrija. Bio je nagao, brzoplet, ali dobrog srca i velikodušan. Kao prvaka među 12 apostola Isus ga je nazvao Kefa (Stijena) zbog njegove žarke vjere: „Na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju. Tebi ću dati ključeve i štogod svežeš na Zemlji, bit će svezano i na nebu.“ Kad su Isusa došli uhititi u Getsemanskom vrtu, Petar je zgrabio mač i odsjekao uho Malku, sluzi velikog svećenika. Isus mu je tada rekao: „Spremi mač u korice, jer tko se mača hvata, od mača će i poginuti.“ Dok su Isusu sudili pred Velikim vijećem, Petar se noću u dvorištu grijao kraj vatre. Kad su ga upitali nije li i on jedan od Isusovih učenika, Petar je tri puta odgovorio da nije, i kad je začuo pjev jutarnjeg pijetla, sjetio se kako je Isusu obećao da će za njim i u smrt ako treba, a sad ga je tri puta zatajio. Pokajao se i briznuo u plač. Poslije uskrsnuća Isus je Petru dao vlast da upravlja Crkvom: „Pasi jaganjce moje…!“ Poslije je Petar propovijedao u Judeji i Samariji i osnivao kršćanske zajednice. Prema tradiciji bio je biskup u Judeji. Kralj Herod Agripa počeo je progoniti mladu Crkvu i bacio Petra u tamnicu s nakanom da ga poslije Pashe pogubi, no Bog ga je na čudesan način izbavio iz okova i tamnice. Autor je dviju novozavjetnih poslanica. Za cara Klaudija otišao je u Rim, dotada prijestolnicu poganskog svijeta, a od njegovog dolaska prijestolnicu kršćanstva i papinstva. U vrijeme Neronova progona bio je vjerojatno godine 67. raspet naglavce na križ (nije se smatrao dostojnim da umre na isti način kao Isus). U najnovijim arheološkim istraživanjima potvrđeni su tragovi njegova groba u kripti bazilike svetoga Petra. Zazivaju ga kod bolesti nogu, groznice i mahnitosti, a zaštitnik je papa, papinstva, pekara, graditelja mostova, mesara, urara, postolara, ribara, žetelaca, bravara, dugog života, zidara, mrežara, brodograditelja, klesara, papirničara te mnogih biskupija, naselja, ustanova, župa i crkava diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Petrova, Petrovina kod Jastrebarskog, Ivanić-Grad, Zaprešić, Preseka, Veleševac kod Orla, Đakovo (katedrala), Bokšić kod Đurđenovca, Petrijevci, Cernik, Kula kod Kutjeva, Čađavica, Stari Gradac kod Pitomače, Sveti Petar Orehovec, Prišlin kod Huma na Sutli, Duga Resa, Ogulin, Garica kod Vrbnika na Krku, Supetarska Draga na Rabu, Ilovik, Zadar-Ploče, Morpolača kod Stankovaca, Starigrad Paklenica, Šibenik-Vidici, Siverić kod Drniša, Cista Provo, Priko-Omiš, Gornji Muć, Nova Sela na Cetini kod Omiša, Trogir, Kaštel Novi, Split-Lokve (konkatedrala), Čara na Korčuli, Dubrovnik-Boninovo, Dobrota Ljuta kod Kotora, Bogdašići kod Tivta, Subotica, Inđija).
Sveti Pavao apostol rođen je u Tarzu (Cilicija, danas na jugu središnje Turske), između 5. i 10. godine. Potječe iz maloazijske židovske obitelji s pravom rimskog građanina. Tako je uz hebrejsko ime Šaul imao i rimsko Paulus. Helenističku naobrazbu i rabinsko zvanje stekao je u Jeruzalemu, a prema tradiciji židovske dijaspore izučio je i obiteljski zanat graditelja šatora. Kao pripadnik farizejske sljedbe progonio je prve kršćane. Nakon obraćenja, oko godine 34, pridružio se apostolima i kroz tri apostolska putovanja, koja opisuju Djela apostolska, organizirao je kršćanske zajednice u helenističkom svijetu (Sirija, Mala Azija, Grčka, Makedonija). Zbog toga je prozvan Apostolom naroda. Zaslužan je što je apostolski sabor u Jeruzalemu godine 49. odlučio da židovski vjerski običaju ne obvezuju obraćene pogane. Nakon trećeg putovanja zatvoren je u Cezareji. Kao rimski građanin uputio je priziv na cara i deportiran je u Rim, gdje je djelovao iz pritvora. Smaknut je mačem u vrijeme Neronova progona kršćana, vjerojatno godine 67. Četrnaest Pavlovih poslanica dio su novozavjetnih svetopisamskih knjiga, a Pavao ih je uputio mjesnim kršćanskim crkvama. Sadrže njegovu teologiju, kršćanski nauk prilagođen helenističkom svijetu. Zazivaju ga kod oluja s tučom i ugriza zmija, a zaštitnik je pisaca, novinara, laika, teologa, misionara, glazbenika, katoličkih udruga, odnosa s javnošću, novinskih urednika, nakladnika, reportera, užara, sedlara, graditelja šatora, Malte te mnogih biskupija, naselja, župa, crkava i kapela širom svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Retkovec, Pavlovčani kod Jastrebarskog, Pula, Kukljica na Ugljanu, Split-Pujanke, Satajevo-Nedžarići, Bač, Kanjiža, Cleveland).
Svetim apostolima Petru i Pavlu zajedno posvećene su mnoge župe, crkve i kapele u svijetu i u hrvatskim krajevima (Zagreb-Bešići, Kašina kod Zagreba, Velika Gorica, Sošice u Žumberku, Mrzlo Polje u Žumberku, Šarengrad kod Iloka, Osijek, Koška, Topolje kod Draža, Marijanci, Slavonski Šamac, Kaptol, Peteranec, Sveti Petar Čvrstec kod Svetog Ivana Žabno, Petrovsko, Petrijanec, Cvetlin kod Bednje, Mačkovec kod Čakovca, Gvozd, Crno Jezero kod Otočca, Crni Lug kod Delnica, Podstene kod Broda Moravica, Bribir, Gologorica kod Cerovlja, Kostanjica kod Grožnjana, Kringa kod Tinjana, Kršete kod Buja, Marčana, Sveti Petar u Šumi, Vranja kod Lupoglava, Sestrunj, Veli Iž, Kaprije, Širitovci kod Drniša, Kotlenice kod Dugopolja, Trpanj, Zaton Doli kod Stona, Motike kod Banje Luke, Šimići kod Ivanjske, Novo Selo-Balegovac kod Odžaka, Kulina kod Dervente, Tuzla, Komušina Gornja kod Teslića, Kakanj, Brajkovići kod Travnika, Lovnica kod Žepča, Gorica kod Livna, Gorica-Struge kod Čapljine, Kočerin kod Širokog Brijega, Mostar, Rotimlja kod Stoca, Monoštor kod Sombora, Bajmok kod Subotice, Male Pijace kod Kanjiže).
Sretan imendan od srca želimo svim našim Petrama i Petrima, Pavicama, Paulama i Pavlima, Krešimirama i Krešimirima!
Sveti Petar i Pavao u našoj župi i našem gradu
I u našem gradu nalaze se dvije prekrasne crkve, posvećene apostolima Petru i Pavlu, župna crkva svetog Petra u Petrovini i kapela svetog Pavla u Pavlovčanima. Ta su naselja i nazvana po svetim apostolskim prvacima.
Župna crkva svetog Petra u Petrovini jedinstveni je kulturni spomenik. Postoji od davnine, a u njoj su pronađene izvanredno lijepe freske iz prve polovice 15. stoljeća. Starogotska rebra u svetištu govore o starini tog dijela crkve. Barokna kapela svetog Antuna dograđena je uz gotičku crkvu oko 1730, a zvonik je građen prije 1668. Crkva se diči vrijednim oltarima, ornamentikom i kipovima. Oltari Mihaela Arkanđela i Žalosne Gospe iz druge polovice 17. stoljeća ubrajaju se u najljepše manirističke oltare sjeverozapadne Hrvatske, a vrijedan je i oltar svetog Antuna Pustinjaka s prijelaza 17. u 18. stoljeće. Vrijedne su i orgulje iz 1858.
Ponos i dragulj naše jaskanske župe je kapela svetog Pavla u Pavlovčanima. Smještena je na groblju iznad naselja. To je najstarija zidana kapela na području Jastrebarskog. Prvi put se spominje već 1334. na popisu arhiđakona Ivana. Sagrađena je na brijegu zvanom Rakički vrh, po vlasniku, plemiću Jurju Rakičkom, koji je vjerojatno bio i njezin pokrovitelj (gradnje i održavanja kapele). Kapela se spominje u njegovoj darovnici iz 1423. Tada je bila mala, drvena s preslicom, iako neki autori tvrde da je već u to vrijeme bila zidana i da se uklapala u rijedak tip gotičke (ili čak romaničko-gotičke) jednobrodne crkve s polukružnim svetištem-apsidom. Godine 1643. dobila je novi oltar, do danas najstariji sačuvani oltar u jaskanskom kraju, s plošnim retablom (okomiti dio oltara), bez figuralnih ukrasa i sa skromnom primjenom ornamentike, glatkih stupova između kojih se nalazi velika slika na drvu Obraćenja svetog Pavla. U zoni atike (nizak zid iznad glavnog karniža) između stiliziranih vaza na stupićima nalazi se četvrtasto polje s okruglom slikom goluba Duha Svetoga, dok je na podnožju natpis s grbom nepoznate plemićke obitelji i godinom izrade. Godine 1668. kapela je već obnovljena, zidana, od kamena, s novim drvenim tornjićem, krovom od šindre i novim stropom. Zatvorena zabatna ploha pročelja s malim ulazom koji je uokviren kamenim dovratnikom bez imposta, s polukružnim lukom i dijamantno isklesanim uglavnim kamenom, najstariji je oblik u našem kraju. Godine 1741. u kapelu su postavljene nove slike na platnu. Kapela je obnavljana nekoliko puta tijekom 19. i 20. stoljeća, kada je dobila novo jednostavno drveno pjevalište.
Prekrasni lipanjski dan i današnja svetkovina zaista nuđaju jedinstvenu prigodu za hodočasničke izlete do Petrovine i Pavlovčana.
Slika: Sveti Petar i Pavao
Slika: Sveti Petar i Pavao
Slika: Sveti Petar i Pavao
Slika: Sveti Petar i Pavao
Slika: Sveti Petar i Pavao
Slika: Sveti Petar i Pavao
Slika: Sveti Petar i Pavao
Slika: Sveti Petar i Pavao-župna crkva u Osijeku
Slika: Sveti Petar i Pavao-župna crkva u Velikog Gorici
Slika: Sveti Petar i Pavao-crkva u Slavonskom Šamcu
Slika: Sveti Petar-župna crkva u Petrovini
Slika: Sveti Pavao-kapela u Pavlovčanima
Svetac dana - Blažene Saloma i Judita iz Niederaltaicha
Blažene Saloma i Judita iz Niederaltaicha (Salome und Judith von Niederaltaich), benediktinske redovnice rekluze, rođene su u XI. stoljeću u Engleskoj. Judita je prema legendi bila engleska princeza, koja je nakon smrti supruga i djece hodočastila u Svetu zemlju. Na povratku iz Jeruzalema posjetila je Bavarsku. Tamo je potražila svoju davno nestalu nećakinju Salomu, koja je kao rekluza (zazidana redovnica) boravila pored kora benediktinske opatije u Niederaltaichu (danas okrug Deggendorf, Bavarska). Saloma se nije željela udati pa je pobjegla iz Engleske u Njemačku. U blizini Regensburga iznenada je oslijepila, pala u Dunav, ali se na čudesan način spasila i tada se zavjetovala da će postati rekluza.
Kad je Judita stigla u Niederaltaich, Saloma je bolovala od gube pa je Judita odlučila ostati u Bavarskoj i njegovati bolesnu nećakinju. Opat Niederaltaicha Walker (Waltgerus) primio je i Juditu u svoju samostansku zajednicu kao rekluzu. Ona je zazidana u samostanskom atriju. Blažene Saloma i Judita preminule su krajem XI. stoljeća u opatiji Niederaltaich. Prva je umrla Saloma, koja je prije smrti mnogo trpjela. Njihove relikvije štuju se i danas u Niederaltaichu. Zazivaju ih kod raznoraznih napasti.
Slika: Blažena Judita iz Niederaltaicha
Slika: Blažena Saloma iz Niederaltaicha
Slika: Blažena Saloma iz Niederaltaicha
Slika: Blažene Saloma i Judita iz Niederaltaicha-benediktinska opatija Niederaltaich
Slika: Blažene Saloma i Judita iz Niederaltaicha-benediktinska opatija u Niederaltaichu
Svetac dana - Blaženi Inocent V
Blaženi Inocent V, rimski papa, francuski redovnik, rođen je oko 1225. kao Pierre de Tarentaise u selu Champagnyju (departman Côte-d'Or, Burgundija). Sa 16 godina redovnik dominikanac u Lyonu, studirao je od 1255. teologiju u Parizu, doktorirao 1259, a nakon toga do 1269. djelovao kao sveučilišni profesor na Sorboni. Vrhunski propovjednik i teolog, kao prijatelj i suradnik Tome Akvinskog i Alberta Velikog stekao je ogroman ugled u svijetu znanosti pa je dobio i titulu „doctor famosissimus“ („najglasovitiji doktor“). Postao je 1264. francuski dominikanski provincijal, a 1272. nadbiskup Lyona, u kojem je 1274. organizirao crkveni sabor. Imenovan je 1273. kardinalom i biskupom Ostije (gradić jugozapadno od Rima). Kao pouzdanik pape Grgura X. pregovarao je s kastiljskim kraljem Alfonsom X. Mudrim i njemačkim kraljem Rudolfom I. Habsburškim. Mirotvorac, trudio se uspostaviti mir među suparničkim političkim strujama, gvelfima i gibelinima, među toscanskim gradovima Pisom i Luccom.
Izabran je za papu 21. siječnja 1276. u Arezzu (Toscana), samo jedan dan nakon početka konklava, po prvi puta održanim po strogim pravilima njegovog prethodnika Grgura X. Kardinali nisu smjeli napuštati zgradu prije nego što je izabran novi papa. Inocent V. bio je prvi dominikanac na stolici svetog Petra. Kao papa podupirao je Karla I. Anžuvinca u njegovom sukobu s Rudolfom Habsburškim i pomagao redovničke zajednice. Uzaludno se trudio uspostaviti jedinstvo s Bizantom i kršćanskim Istokom. Bio je autor mnogih filozofskih, teoloških i pravnih djela. Njegov pontifikat trajao je pet mjeseci, od 21. siječnja 1276. do 22. lipnja 1276 (te su se godine na čelu Crkve izmijenila čak četiri pape). Papa Inocent V. preminuo je 22. lipnja 1276. u Rimu. Pokopan je u rimskoj bazilici svetog Ivana Lateranskog, ali je u velikim požarima 1307. i 1361. uništen njegov grob. Blaženim ga je proglasio 9. ožujka 1898. papa Leon XIII.
Slika: Blaženi Inocent V
Slika: Blaženi Inocent V
Slika: Blaženi Inocent V
Slika: Blaženi Inocent V
Slika: Blaženi Inocent V
Slika: Blaženi Inocent V
Slika: Blaženi Inocent V
Slika: Blaženi Inocent V
Slika: Blaženi Inocent V
Slika: Blaženi Inocent V
Slika: Blaženi Inocent V
Slika: Blaženi Inocent V