Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveta Elizabeta iz Schönaua - 18. lipanj

Sveta Elizabeta iz Schönaua

Sveta Elizabeta (Elisabeth) iz Schönaua, njemačka redovnica benediktinka, mističarka, rođena je 1129. u Bonnu (Nordrhein-Westfalen), u plemićkoj obitelji, kao kći Hartwiga. Roditelji su je 1141. dali na odgoj redovnicama benediktinkama u samostan Schönau, u gorju Taunus (Strüth, okrug Rhein-Lahn, Rheinland-Pfalz, biskupija Limburg). Samostanski način života svidio se Elizabeti i ona je 1147. položila redovničke zavjete. Zbog strogog pokorničkog života stalno je pobolijevala. Izabrana je 1157. za poglavaricu samostana i na tom položaju ostala do smrti. Zajedno sa ženskim samostanom djelovao je i muški samostan u Schönauu, čiji je opat bio Elizabetin brat Egbert, njezin duhovni savjetnik i prvi životopisac. Mističarka, vizionarka i proročica, Elizabeta je od 1152. često doživljavala ekstaze. U svojim mističnim zanosima razgovarala je s Isusom, Marijom, anđelima i svecima, a često su je napadale demonske sile. Njezini zanosi i viđenja neki put su trajali i po nekoliko tjedana.

Na nagovor svoga brata Egberta opisala je postupno sva svoja viđenja i tako su od 1156. do 1159. nastale tri knjige njezinih vizija. Posebno su zanimljiva viđenja o uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo. „Knjiga Božjih putova“ („Liber viarum Dei“), koju je stvarala po uzoru na svoju prijateljicu, svetu Hildegardu iz Bingena, poznatu njemačku vidjelicu, govori o potrebi pokore i ćudoredne obnove u Crkvi. Elizabetina viđenja potaknula su nastanak mnoštva rasprava i rukopisa. Sačuvana su i Elizabetina pisma biskupima, opatima i redovnicama, u kojima udara na grijehe i poroke svoga vremena. Česte ekstaze oslabjele su Elizabetino tijelo, oboljela je i preminula na današnji dan, 18. lipnja 1164, u Schönauu. Papa Grgur XIII. proglasio ju je svetom 1584. Za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata (1618-1648) švedski vojnici oskvrnuli su Elizabetin grob i razbacali njezine kosti. Elizabetine relikvije čuvaju se i danas u župnoj crkvi svetog Florina u Schönauu. Naročito je štuju u Njemačkoj, a vjernici je zazivaju kod raznoraznih napasti.