Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Svete Bartolomea Capitanio i Vincenza Gerosa - 28. lipanj

Svete Bartolomea Capitanio i Vincenza Gerosa

Sveta Bartolomea Capitanio i sveta Vincenza Gerosa, talijanske redovnice, utemeljiteljice su družbe Sestara milosrdnica iz Loverea (Suore della Carità), poznate i pod imenom Sestre Djevojčice Marije (Suore di Maria Bambina).

Sveta Maria Bartolomea Capitanio rođena je 13. siječnja 1807. u Lovereu (provincija Bergamo, biskupija Brescia, Lombardija) kao najstarije od sedmero djece trgovca žitom Modesta Capitanija i njegove druge supruge Caterine Canossi. Bartolomein kratki život bio je posvećen obrazovanju djece i brizi za siromahe, a veći dio života službovala je kao učiteljica. Njezin otac bio je alkoholičar, često agresivan prema svojim ukućanima, a majka je svoju djecu odgajala s velikom pažnjom i dubokom vjerom. Od 1818. do 1825. Bartolomea se školovala u samostanu klarisa u Lovereu. Željela je postati redovnica, ali roditelji nisu pristali na tu njezinu želju. Njezin duhovni voditelj bio je svećenik don Angelo Bosio, koji ju je upoznao sa životom svetog Alojzija Gonzage, nakon toga Bartolomeinog omiljenog sveca i uzora. Položila je učiteljski ispit 1822. i već s 15 godina počela podučavati učenice prvog razreda u svojoj školi. Vratila se 18. srpnja 1824. kući i otvorila u svojoj kući školu za djevojčice. Upoznala se 1824. s Caterinom Gerosom, također iz Loverea. Postale su bliske prijateljice i zajedno osnovale redovničku kongregaciju za podučavanje djevojčica i njegu bolesnika, Sestre milosrdnice Djevojčice Marije (Suore della Carità di Maria Bambina). Bartolomea je 1829. sastavila i pravila njihove družbe. Mjesni biskup dozvolio je svećenicima Angelu Bosiju i župniku Rusticianu Barbogliu kupnju male kuće za djelovanje njihovog reda („Casa de Gaia“ u župi San Giorgio). Sestre Bartolomea i Caterina položile su zavjete 21. veljače 1832, a kao početak djelovanja njihovog reda smatra se 21. studenoga 1832. Poglavarica družbe, sestra Bartolomea, preminula je od tuberkuloze samo osam mjeseci nakon toga, 26. srpnja 1833, u rodnom Lovereu.

Sveta Vincenza Gerosa rođena je 29. listopada 1784. u Lovereu kao Caterina Gerosa, najstarija od četiri kćeri Gianantonija Gerose i Giacomine Macario. Bila je povučena djevojčica, a loše zdravlje prekinulo je njezino školovanje kod benediktinki u Gandinu (provincija Bergamo). Radila je u trgovini svojih roditelja u Lovereu i aktivirala se u svojoj župi. Organizirala je duhovne vježbe za skupinu žena, osnovala školu za praktičnu obuku siromašnih djevojaka i uzgajala vinovu lozu za misno vino. U cijelom kraju bila je poznata kao „mama mirotvorka“. Kad je upoznala učiteljicu Bartolomeu Capitanio, otvorila je s njom 1. studenoga 1826. bolnicu, u kući naslijeđenoj od strica. Nakon osnivanja Sestara milosrdnica (1832), Caterina je uzela redovničko ime Vincenza. Kad je 1833. umrla njezina najbliža suradnica Bartolomea, Vincenza se željela vratiti svojem prijašnjem životu, ali je na poticaj duhovnika don Angela Bosija nastavila s djelovanjem u svojoj kongregaciji i postala njezina druga poglavarica. Preminula je 28. lipnja 1847. u Lovereu nakon duže bolesti. U to vrijeme u njezinoj družbi već je djelovalo 156 sestara u 25 samostana (Lombardija, Veneto, Trentino).

Milosrdne sestre Bartolomeu i Vincenzu blaženima je proglasio 30. svibnja 1926. papa Pio XI, a svetima 18. svibnja 1950. papa Pio XII. Zaštitnice su učitelja i svoje družbe Sestara milosrdnica svete Bartolomee Capitanio i Vincenze Gerose, koja nakon njihove kanonizacije nosi njihovo ime (Suore di Carità delle Sante Bartolomea Capitanio e Vincenza Gerosa). Njihova družba i danas djeluje uspješno u mnogim dijelovima svijeta (Europa, Južna i Sjeverna Amerika, Afrika, Azija), s više od pet tisuća redovnica u više od 440 samostana. Svetište sestara utemeljiteljica nalazi se u njihovom rodnom Lovereu, a matična kuća družbe u Milanu.