Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveti Bernard iz Menthona - 15. lipanj

Sveti Bernard iz Menthona

Sveti Bernard iz Menthona (Bernard de Menthon) ili Bernard iz Mont-Jouxa ili Bernard iz Aoste, redovnik augustinac, rođen je oko 1020. u dvorcu Menthon kod Annecyja (danas Menthon-Saint-Bernard, departman Haute-Savoie, Rhône-Alpes). Potomak ugledne savojske plemićke obitelji, studirao je u Parizu filozofiju i pravo. Otac ga je želio bogato oženiti, ali on se opredijelio za duhovno zvanje i pobjegao u Aostu. Svećenik, katedralni arhiđakon u Aosti, gradio je crkve i škole, propovijedao po svojoj biskupiji, ali i na području Pavije i Novare. Djelovao je više od 40 godina kao misionar u Alpama i pokrstio mnoge nevjernike. Postao je glasovit po podizanju svratišta, odmorišta, gostinjaca i konačišta, utočišta hodočasnicima i putnicima koji su putovali u Rim. Obnovio je oko 1050. stari samostan visoko u Alpama, koji podignut već krajem VIII. stoljeća, a kasnije su ga opustošili i razorili Saraceni. Taj obnovljeni samostan pokazao se neizmjerno korisnim, u vrijeme kad je putovanje preko Alpa ponekad predstavljalo i životnu opasnost. Redovnici toga samostana, regularni kanonici augustinci, uzgajali su velike pse bernardince i vježbali ih u traganju za izgubljenim putnicima u mećavi te su mnoge ljude spasili od sigurne smrti.

Sveti Bernard proslavio se ne samo kao propovjednik i misionar, već i kao prijatelj siromaha, nevoljnika i putnika. Preminuo je 12. lipnja 1081. ili 1086. u talijanskom gradu Novari (Pijemont), a pokopan je u tamošnjem samostanu svetog Lovre, na današnji dan, 15. lipnja. Svetim ga je 1681. proglasio papa Inocent XI. Osobito ga štuju vjernici u Francuskoj, Italiji i Švicarskoj. Zaštitnik je alpinista, planinara, skijaša, penjača, skateboardinga, Alpi, alpskih naselja i žitelja te mnogih naselja, župa, crkava, kapela, društava i planinarskih bratovština diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Samobor, Pleternica, Našice, Osijek, Novi Travnik). Po njemu su nazvani psi bernardinci te dva alpska prijevoja. Veliki Saint Bernard leži na talijansko-švicarskoj granici, u Peninskim Alpama (na 2472 m), u skupini Mt. Blanc, a povezuje švicarski kanton Wallis (Valais) s talijanskom Valle d’Aostom. Njime su se služili još i Gali i Rimljani, ali i car Henrik IV, Friedrich Barbarossa i Napoleon. U blizini prijevoja nalaze se hotel, crkva, knjižnica i znanstveni institut. Tunel koji povezuje Švicarsku i Italiju, dug 6,4 kilometra, otvoren je 1964. Mali Saint Bernard (na 2188 m) leži između Mt. Blanca i Grajskih Alpa (Alpes Grées), a povezuje francuski departman Savoie s talijanskom Valle d’Aostom.