SVECI MJESECA - LIPANJ

1	Sveti Justin
1	Sveti Gaudencije Osorski
1	Sveti Annibale Maria di Francia
2	Sveti Marcelin i Petar
2	Sveta Blandina
2	Sveti Eugen I
3	Sveti Charles Lwanga i ugandski mučenici
3	Sveta Klotilda
3	Sveti Kevin
4	Sveti Kvirin Sisački
4	Sveti Optat
4	Blaženi rumunjski biskupi mučenici
5	Sveti Bonifacije
5	Blaženi Ferdinand Portugalski
5	Sveta Rebeka
6	Sveti Norbert
6	Blaženi Józef Innocenty Guz
6	Sveti Marcellin Champagnat
7	Presveto Srce Isusovo
7	Sveti Antonio Maria Gianelli
7	Blažena Marija Tereza de Soubiran
7	Sveti Robert iz Newminstera
8	Bezgrešno Srce Marijino
8	Sveti Medard
8	Blažena Marija od Božanskog Srca
8	Sveti Jakov Berthieu
9	Sveti Efrem Sirijac
9	Sveti Primo i Felicijan
9	Sveti Josip de Anchieta
10	Blaženi Ivan Dominici
10	Blaženi Bogumil iz Gniezna
10	Sveti Kolumba
11	Sveti Barnaba
11	Sveta Maria Rosa Molas i Vallvé
11	Sveta Paola Frassinetti
12	Sveti Ivan od svetoga Fakunda
12	Sveti Leon III
12	Sveti Gaspare Bertoni
13	Sveti Antun Padovanski
13	Sveti Gerard iz Clairvauxa
13	Blažena Marianna Biernacka
14	Sveti Elizej
14	Sveti Metod Carigradski
14	Blaženi Teofilius Matulionis
15	Sveti Vid
15	Sveti Bernard iz Menthona
15	Sveti Izak
16	Sveta Lutgarda
16	Sveta Germaine Cousin
16	Blažena Marija Terezija Scherer
17	Sveti Grgur Barbarigo
17	Sveti Albert Chmielowski
17	Sveti Ranieri iz Pise
18	Sveti Marko i Marcelijan
18	Sveta Elizabeta iz Schönaua
18	Sveta Rahela
19	Sveti Romuald
19	Sveti Gervazije i Protazije
19	Sveti Remigije Isoré i Modeste Andlauer
20	Sveta Julijana Falconieri
20	Sveti Ivan iz Matere
20	Blažena Margareta Ebner
20	Sveta Mirjam
21	Sveti Alojzije Gonzaga
21	Sveti Lazar
21	Sveti Gideon
22	Sveti John Fisher i Thomas More
22	Sveti Paulin iz Nole
22	Sveti Alban Engleski
23	Sveti Josip Cafasso
23	Blažena Marija iz Oigniesa
23	Blažena María Guggiari Echeverría
24	Rođenje svetog Ivana Krstitelja
24	Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak
24	Sluga Božji Gerard Tomo Stantić
25	Sveti Vilim iz Vercellija
25	Sveti Prosper Akvitanski
25	Sluga Božji Ivan Bonifacije Pavletić
26	Sveti Ivan i Pavao
26	Sveti Vigilije iz Trenta
26	Blažene mučenice iz Arrasa
26	Sveti Josemaría Escrivá
27	Sveti Ćiril Aleksandrijski
27	Sveti Ladislav Ugarski
27	Sveta Ivana Antiohijska
28	Sveti Irenej
28	Sveta Ema Krška
28	Svete Bartolomea Capitanio i Vincenza Gerosa
28	Službenica Božja Elizabeta Golubić (Giacoma Giorgia Colombis)
29	Sveti Petar i Pavao
29	Blažene Saloma i Judita iz Niederaltaicha
29	Blaženi Inocent V
30	Sveti rimski prvomučenici
30	Blaženi Rajmund Lullus
30	Sveti Teobald iz Provinsa

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveta Lutgarda

Sveta Lutgarda

Današnja je sveta zaštitnica Lutgarda (Ludgardis, Lutgard, Luitgard), flamanska redovnica i mističarka. Rodila se 1182. u najstarijem belgijskom gradu Tongerenu (provincija Limburg, Flandrija). Vrlo mlada, već s 12 godina, stupila je u samostan crnih benediktinki u blizini Sint-Truidena, iako je bila sklona lijepom oblačenju i nije osjećala želju za redovničkim zvanjem. Zbog nekih obiteljskih poslovnih poteza ostala je bez miraza pa joj je onemogućen normalan životni put. Na izmaku tinejdžerskih godina doživjela je viziju ranjenog Isusa pa je s 20 godina postala pravom, uvjerenom benediktinkom. Jedna od velikih mističarki XIII. stoljeća, na osobit način proživljavala je tajnu presvetoga Srca Isusova, obdarena viđenjima, levitacijama, krvarenjima iz čela i kose, proročanstvima i drugim mističnim milostima i susretima. Kad je 1205. izabrana za prioricu samostana, otklonila je tu čast. Benediktinski red nije bio za nju dovoljno strog pa se na savjet svoje prijateljice svete Kristine Mirabilis 1208. pridružila cistercitskom redu u Awirsu (provincija Liège), gdje je proživjela ostatak života.
Iako je živjela u samostanskoj tišini, nisu joj bili strani problemi njezina vremena pa je za njihovo rješavanje činila velike pokore. Željela je izmoliti obraćenje krivovjeraca, a izuzetno je štovala i duše u čistilištu pa je po njihovu zagovoru izmolila neka čudesna ozdravljenja. Posljednjih 11 godina života bila je slijepa, no i tu je nevolju primila kao dar te je i dalje znatno utjecala na zbivanja u vjerskom životu svoga vremena. Preminula je na današnji dan, 16. lipnja 1246, u Awirsu. Zaštitnica je rađanja, slijepih osoba, novorođenčadi, invalidnih, hendikepiranih i fizički ugroženih osoba, Flamanaca i Flandrije te brojnih naselja, župa i crkava širom svijeta.

Slika: Sveta Lutgarda

Svetac dana - Sveta Germaine Cousin

Sveta Germaine Cousin

Sveta Germaine Cousin, francuska pastirica, rođena je 1579. u Pibracu (departman Haute-Garonne, Midi-Pyrénées), malom selu kraj Toulousea, u južnoj Francuskoj, kao kći siromašnih seljaka, Laurenta Cousina i Marie Laroche. Majka joj umrla ubrzo nakon poroda, a otac se ponovno oženio. Maćeha je bila vrlo gruba prema Germaini. Germaine je bila slabašna i nježna, s usahnutom desnom rukom, a bolovala je od skrofula (oticanje vratnih žlijezda). Zbog tih tjelesnih nedostataka bila je u kući prezrena i progonjena. Kad je navršila devet godina, povjerili su joj čuvanje ovaca. Spavala je u staji, na lozi, ili na slamarici pod stepenicama. Hranili su je otpacima, tukli je ili polijevali vrelom vodom zbog stvarnih ili izmišljenih propusta. Na paši je svoj skromni obrok dijelila s ostalim pastiricama i pastirima, a često je hranu davala prosjacima. Osobito su je voljela mala djeca. Iako neuka, Germaine im je nadahnuto govorila o nebeskom Ocu, Spasitelju Isusu Kristu i Presvetoj Bogorodici. Svakodnevno je išla na svetu misu i upijala u sebe svaku Božju riječ. Često je morala napustiti svoje ovce kako bi stigla u crkvu, ali stado u njezinoj odsutnosti nikada nije pošlo u kvar niti su ga napali vukovi. Ona je tvrdila da ovce u to vrijeme čuva njezin anđeo čuvar. Germaine je svakodnevno molila krunicu, a na prvi zvuk zvona i pozdravljenja pala bi na koljena. Nazivali su je „malom bogomoljkom“, a ona je anđeoskom strpljivošću podnosila sva poniženja i ruganja.

O njezinom životu kolaju mnoge legende. Jednom zgodom je tako na putu prema crkvi prešla preko nabujale rijeke Courbet, koju nitko nije mogao pregaziti, a da pritom nije smočila svoje haljine. Kad joj je maćeha usred zime predbacila da je ukrala kruh i da ga skriva u pregači, Germaine je rastvorila pregaču, a iz nje su ispale svježe mirisave ruže. Tada su ukućani i susjedi počeli s njom postupati mnogo bolje, ali ona je i dalje živjela ponizno, skromno i spavala u staji. Jednog ljetnog jutra, godine 1601, pronašli su malu pastiricu mrtvu na njezinoj slamarici pod stubama obiteljske kuće. Pokopana je u župnoj crkvi u Pibracu, a na sprovod došlo cijelo selo. Kad su 1644. slučajno iskopali njezin lijes, pronašli su u njemu neraspadnuto tijelo. Izgledalo je kao da Germaine sniva. Njezine relikvije čuvaju se u crkvi svete Marije Magdalene u Pibracu. Pripisuju joj se mnoga čudesa i ozdravljenja. Papa Pio IX. proglasio ju je blaženom 7. svibnja 1854, a svetom 29. lipnja 1867. Zazivaju je kod gubitka roditelja i fizičkih boli, a zaštitnica je odbačenih ljudi, žrtava nasilja, bolesnika, siromaha, djece izložene nasilju, zapuštene mladeži, invalida, seoskih djevojaka, pastirica, krznara i fizioterapeuta.

Slika: Sveta Germaine Cousin

Svetac dana - Blažena Marija Terezija Scherer

Blažena Marija Terezija Scherer

Blažena Marija Terezija (Maria Theresia) Scherer, švicarska redovnica, suutemeljiteljica družbe Milosrdnih sestara svetoga Križa, rođena je 31. listopada 1825. u Meggenu (kanton Luzern) u pobožnoj seljačkoj obitelji, kao Anna Maria Katharina, četvrto od sedmero djece Josefa Scherera i Marije Anne Sigrist. U sedmoj godini izgubila je oca i već ju je taj udarac usmjerio prema vjeri i štovanju Križa. Osnovnu školu polazila je u rodnom Meggenu. Bila je darovita i živahna djevojčica, a u Luzernu je od šesnaeste godine kod časnih sestara učila domaćinske i bolničarske poslove. Sestre su vodile brigu o gradskoj bolnici pa je Katharina službu bolesnicima prihvatila kao svoje životno poslanje. Prilikom hodačašća u Einsiedeln (kanton Schwyz), glasovito švicarsko marijansko svetište, snažno je osjetila da je Gospodin zove u redovnički stalež. Susrela je 5. listopada 1844. kapucina Theodosiusa Florentinija, glasovitog socijalnog radnika. Taj susret je za nju bio od presudne važnosti jer je zajedno s njim kasnije osnovala družbu Milosrdnih sestara svetoga Križa (Barmherzige Schwestern vom heiligen Kreuz). U samostanskoj kapeli u Wurmsbachu kod Züricha Katharina je s još četiri sestre 27. listopada 1845. položila prve zavjete. Tada je uzela redovničko ime Maria Theresia. Položila je ispit za učiteljsko zvanje i djelovala kao učiteljica u naseljima Galgenen, Baar i Oberägeri. Postala je 1852. upraviteljicom bolnice u Churu (kanton Graubünden).

Izabrana je 13. rujna 1857. za prvu vrhovnu poglavaricu družbe Milosrdnih sestara svetoga Križa s matičnom kućom u Ingenbohlu (kanton Schwyz). Najvažnija točka pravila njezine družbe glasi: „Ustanova s matičnom kućom u Ingenbohlu mora se baviti odgajanjem i poučavanjem mladeži od kolijevke pa sve do profesionalne formacije, mora voditi brigu za siromahe, bolesnike, zapuštene, siromahe, nevoljnike svake vrste, zatvorenike…“ I zaista, posvuda su počele nicati škole, bolnice, sirotišta i ubožnice Sestara svetog Križa. Časna majka Maria Theresia Scherer imala je izraziti organizatorski dar pa se njezina družba brzo proširila i izvan švicarskih granica. Preminula je na današnji dan, 16. lipnja 1888, u Ingenbohlu. Tada je njezina družba već brojila 1658 sestara u 434 podružnice. Danas u svijetu djeluje oko 4 tisuće Sestara svetoga Križa u 450 kuća diljem svijeta (Europa, Južna i Sjeverna Amerika, Azija, Afrika). Na molbu đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, majka Maria Theresia Scherer poslala je u Hrvatsku deset sestara koje su već bile određene za polazak u Ameriku. Stigle su u Đakovo 7. lipnja 1868. Danas Milosrdne sestre svetoga Križa uspješno djeluju diljem hrvatskih krajeva i u okolnim zemljama (Đakovo, Bošnjaci, Donji Miholjac, Ilok, Komiža, Krapina, Lipik, Osijek, Porat, Privlaka, Rijeka, Slavonski Brod, Trnava, Vinkovci, Veli Lošinj, Vis, Vukovar, Zagreb, Županja, Sremska Mitrovica, Stari Bar, Janjevo, Kosovo). Papa Ivan Pavao II. proglasio je sestru Mariju Theresiju Scherer blaženom 29. listopada 1995.