SVECI MJESECA - LISTOPAD

1	Sveta Terezija od Djeteta Isusa
1	Sveti Bavo iz Genta
1	Sveti Grgur Prosvjetitelj
1	Službenica Božja Suzanne Aubert
2	Sveti anđeli čuvari
2	Blaženi Jan Beyzym
2	Službenica Božja Ana Marija Marović
3	Blaženi Columba Marmion
3	Sveta Teodora Guérin
3	Sveti Dionizije Aeropagit
4	Sveti Franjo Asiški
4	Sveti Amon pustinjak
4	Sveti Petronije Bolonjski
5	Sveti Placid i Mavro
5	Sveta Faustina Kowalska
5	Blaženi Bartolo Longo
6	Sveti Bruno
6	Sveti Adalbero
6	Sveta Marija Franciska od Pet Rana
7	Blažena Djevica Marija od Krunice
7	Blažena Chiara "Luce" Badano
7	Sveti Srđ i Bah
7	Sveta Justina Padovanska
8	Sveti starac Šimun
8	Sveti Marko papa
8	Službenica Božja Marica Stanković
9	Sveti Ivan Leonardi
9	Sveti Dionizije Pariški
9	Sveti Abraham, patrijarh
10	Sveti Franjo Borgia
10	Sveti Luis Bertrán
10	Sveti Baruh
11	Sveti Ivan XXIII.
11	Sveti Daniele Comboni
11	Sveti Canice
11	Sveti Aleksandar Sauli
12	Sveti Carlo Acutis
12	Sveti Serafin
12	Sveti Maksimilijan Celjski
12	Sveti Radim Gaudencije
13	Sveti Eduard
13	Sveti Koloman
13	Blaženi Honorat Koźmiński
14	Sveti Kalist I.
14	Blaženi Roman Lisko
14	Sveta Paraskeva (Petka)
15	Sveta Terezija Avilska
15	Blažena Marija Poussepin
15	Blaženi Michał Sopoćko
16	Sveta Hedviga
16	Sveta Margareta Marija Alacoque
16	Sveti Gal Irski
16	Sveta Marguerite d’Youville
17	Sveti Ignacije Antiohijski
17	Blaženi Contardo Ferrini
17	Sveti Richard Gwyn
18	Sveti Luka
18	Sveti Justus iz Beauvaisa
18	Sveti Zygmunt Szczęsny Feliński
19	Sveti Pavao od Križa
19	Sveti Ivan de Brébeuf i sjevernoamerički mučenici
19	Sveti Petar iz Alcántare
20	Sveti Vendelin
20	Sveta Marija Bertilla Boscardin
20	Blaženi Jerzy Popiełuszko
21	Sveta Uršula
21	Sveti Hilarion iz Gaze
21	Sveti Gašpar del Bufalo
22	Sveti Ivan Pavao II.
22	Sveta Marija Saloma
22	Sveti Abercije
23	Sveti Ivan Kapistran
23	Sveti Ignacije Carigradski
23	Sveti Józef Bilczewski
24	Sveti Antun Marija Claret
24	Sveti Luigi Guanella
24	Blažena Maria Tuçi
25	Blažena Katarina Kotromanić
25	Sveti Krizant i Darija
25	Sveta Tabita
26	Sveti Demetrije Srijemski
26	Blaženi Bonaventura iz Potenze
26	Blaženi José Gregorio Hernández
27	Sveti Frumencije
27	Sveti Abraham Pustinjak
27	Sveti Evarist papa
28	Sveti Šimun i Juda Tadej
28	Sveti Joaquín Royo Pérez i kineski mučenici
28	Blaženi Petrus Donders
29	Sveti Narcis Jeruzalemski
29	Sveti Gaetano Errico
29	Sveta Ermelinda
30	Sveti Marcel iz Tangera
30	Sveti Angelo iz Acrija
30	Blaženi Zoltán Meszlényi
31	Sveti Alfons Rodriguez
31	Sveti Wolfgang
31	Blažena Irene Stefani

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Ivan Leonardi

Sveti Ivan Leonardi

Današnji sveti zaštitnik Ivan (Giovanni) Leonardi rođen je 1541. u Diecimu kod Lucce (Toscana) kao najmlađi od sedmoro djece u imućnoj seljačkoj obitelji. Od 17. godine ljekarnički naučnik u Lucci, član laičke dominikanske bratovštine „Colombini“, s 26 godina napustio je farmaciju, počeo studirati teologiju, a za svećenika je zaređen 1572. Sa skupinom prijatelja posvetio se pomaganju zatvorenicima, bolesnicima, siromasima i hodočasnicima. Osnovao je 1574. Kongregaciju klerika, družbu reformiranih svećenika, nazvanu kasnije Red regularnih klerika Majke Božje (leonardini), koju je 1595. potvrdio papa Klement VIII, a djeluje i danas. Družba je iznad svega širila pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, pobožnost klanjanja Presvetom sakramentu („Četrdeset sati“) i često primanje Svete pričesti.
Vrsni i omiljeni propovjednik i ispovjednik, naročito se posvetio poučavanju vjeronauka za djecu i odrasle u svim gradskim crkvama. Od 1587. djelovao je u Rimu, gdje ga je srdačno dočekao papa Grgur XIII. i gdje se sprijateljio sa svetim Filipom Nerijem, koji mu je prepustio svoju kuću i poklonio mu svog ljubimca mačka. Papa Klement VIII. imenovao ga je 1596. vizitatorom i povjerenikom u benediktinskim samostanima te posrednikom u raznim delikatnim misijama. Veliki crkveni obnovitelj, jedan od osnivača Kongregacije za širenje vjere, ostavio je iza sebe i brojna teološka djela. Preminuo je na današnji dan, 9. listopada 1609. u Rimu. Blaženim ga je proglasio 1861. papa Pio IX, a svetim 1938. papa Pio XI. Posvećene su mu brojne talijanske župe i crkve. Zaštitnik je farmaceuta.

Slika: Sveti Ivan Leonardi

Svetac dana - Sveti Dionizije Pariški

Sveti Dionizije Pariški

Današnji sveti zaštitnik je i Dionizije Pariški (latinski Dionysius, francuski Denis de Paris, talijanski Dionigi di Parigi, engleski Denis ili Dennis), prvi biskup i apostol Pariza, misionar i mučenik. Dionizija je, prema svjedočanstvu franačkog povjesničara i biskupa Grgura Tourskog, sredinom III. stoljeća papa Fabijan poslao u Galiju da tamo naviješta evanđelje. Kao misionar zatekao se u malo poznatom galoromanskom naselju zvanom Lutetia Parisiorum, iz kojeg se kasnije razvio grad Pariz. Sjedište njegove misije nalazilo se na otoku Île de la Cité, u rijeci Seini. Osim u Parizu djelovao je kao misionar i na području Chartresa, Senlisa, Meauxa i Kölna. Njegovo uspješno djelovanje urodilo je mnogobrojnim obraćenjima i razbjesnilo tamošnje pogane. Za Valerijanova progonstva Dionizije je zajedno sa svojim drugovima, svetim Rustikom, svećenikom, i svetim Eleuterijem, đakonom, stradao oko 258. mučeničkom smrću. Podvrgnuti su groznim mukama, a potom bačeni divljim zvijerima, ali one im nisu nimalo naudile. Odrubljene su im glave, a tijela bačena u rijeku Seinu. Kršćani, predvođeni pobožnom ženom Catullom, izvukli su Dionizijevo tijelo iz rijeke i pokopali ga noću, šest kilometara izvan naselja.

Već je sveta Genoveva s pariškim pukom započela godine 495. gradnju crkve na mučenikovom grobu, a merovinški kralj Dagobert dovršio je oko 636. podizanje glasovite benediktinske opatije Saint-Denis. Svetog Dionizija Pariškog miješaju ponekad sa svetim Dionizijem Areopagitom iz Atene, kojeg je na kršćanstvo obratio sveti Pavao. Razvojem Pariza i njegovim sve većim značajem širio se i kult njegovog prvog biskupa, svetog Dionizija. Postao je zaštitnikom Franačkog carstva, a uvršten je i među četrnaest svetih pomoćnika u nevolji. Ikonografi ga često prikazuju kako u rukama drži svoju odrubljenu glavu te kako s mjesta svoje smrti, najvišeg pariškog brda, današnjeg Montmartrea („planine mučenika“), odlazi prema mjestu svojeg pokopa, današnjem Saint-Denisu. Dionizijev lik nalazio se i na ratnim zastavama francuskih kraljeva, a francuske čete često su koristile ratni poklič „Saint Denis!“. Crkva ga slavi već od godine 800, a njegovu svetkovinu uvrstio je u rimski kalendar 1568. papa Pio V. Zazivaju ga kod glavobolje, bjesnoće i sukoba, a zaštitnik je Pariza, Francuske i opsjednutih osoba. Naročito svečano slavi se u Parizu. Posvećena su mu mnoga naselja, župe, crkve, kapele i oltari diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Dijaneš kod Vrbovca, oltar u crkvi svete Katarine u Zagrebu). Sretan imendan želimo svim našim Dionizima i Denisima!

Slika: Sveti Dionizije Pariški

Slika: Sveti Dionizije Pariški-oltar u crkvi svete Katarine u Zagrebu

Svetac dana - Sveti Abraham, patrijarh

Sveti Abraham, patrijarh

Abraham, prvi židovski patrijarh, starozavjetni junak, otac svih vjernika u pravoga Boga, živio je u ranom II. tisućljeću prije Krista. Utemeljitelj židovstva i praotac triju monoteističkih religija, židovske, kršćanske i islamske, prema Bibliji prvotno se zvao Abram (otac uzvišeni). Novo ime Abraham (otac mnogim narodima) dao mu je svemogući Bog (Jahve). U Kuranu je nazvan Ibrahim. Njegov životni put opisuje Stari zavjet (Post 11.27-25.11). Abraham, nomadski pastir, napustio je zavičaj Ur Kaldejski (Mezopotamija), jer mu je Bog obećao mnogobrojno potomstvo i zemlju. Nakon dugog lutanja spoznao je da je to Kanaan (Palestina). Obećanje potomstva također je bilo upitno jer mu je žena Sara bila neplodna. No ipak, u odmakloj dobi rodila je sina Izaka. Abraham ga je na Božji poziv bio spreman žrtvovati, a njegovu vjernost Bog je nagradio ispunjenjem obećanja. Jišmael (Izmael), sin Abrahama i sluškinje Hagare, protjeran je u pustinju i smatran je začetnikom Arapa.

Abraham, kojeg Bog naziva prijateljem (Iz 41,8) i s kojim sklapa saveze, polazište je povijesti spasenja. Umjesto svijeta grijeha i nesklada, Bog je s Abrahamom zasnovao blagoslovljenu budućnost za čovječanstvo. Pretpostavlja se da je Abraham preminuo oko 1821. godine prije Krista, a živio je 175 godina. Prema Novom zavjetu od Abrahama potječe Isus Krist (Mt 1,2). Patrijarh Abraham čest je motiv u umjetnosti (npr. freske u rimskim katakombama, Andrej Rubljov, Caravaggio, Rembrandt) i književnosti (npr. „Abrahamova apokalipsa“, „Abrahamova oporuka“, prikazanje „Posvetilište Abramovo“ hrvatskog benediktinca Mavra Vetranovića).