SVECI MJESECA - LISTOPAD

1	Sveta Terezija od Djeteta Isusa
1	Sveti Bavo iz Genta
1	Sveti Grgur Prosvjetitelj
1	Službenica Božja Suzanne Aubert
2	Sveti anđeli čuvari
2	Blaženi Jan Beyzym
2	Službenica Božja Ana Marija Marović
3	Blaženi Columba Marmion
3	Sveta Teodora Guérin
3	Sveti Dionizije Aeropagit
4	Sveti Franjo Asiški
4	Sveti Amon pustinjak
4	Sveti Petronije Bolonjski
5	Sveti Placid i Mavro
5	Sveta Faustina Kowalska
5	Blaženi Bartolo Longo
6	Sveti Bruno
6	Sveti Adalbero
6	Sveta Marija Franciska od Pet Rana
7	Blažena Djevica Marija od Krunice
7	Blažena Chiara "Luce" Badano
7	Sveti Srđ i Bah
7	Sveta Justina Padovanska
8	Sveti starac Šimun
8	Sveti Marko papa
8	Službenica Božja Marica Stanković
9	Sveti Ivan Leonardi
9	Sveti Dionizije Pariški
9	Sveti Abraham, patrijarh
10	Sveti Franjo Borgia
10	Sveti Luis Bertrán
10	Sveti Baruh
11	Sveti Ivan XXIII.
11	Sveti Daniele Comboni
11	Sveti Canice
11	Sveti Aleksandar Sauli
12	Sveti Carlo Acutis
12	Sveti Serafin
12	Sveti Maksimilijan Celjski
12	Sveti Radim Gaudencije
13	Sveti Eduard
13	Sveti Koloman
13	Blaženi Honorat Koźmiński
14	Sveti Kalist I.
14	Blaženi Roman Lisko
14	Sveta Paraskeva (Petka)
15	Sveta Terezija Avilska
15	Blažena Marija Poussepin
15	Blaženi Michał Sopoćko
16	Sveta Hedviga
16	Sveta Margareta Marija Alacoque
16	Sveti Gal Irski
16	Sveta Marguerite d’Youville
17	Sveti Ignacije Antiohijski
17	Blaženi Contardo Ferrini
17	Sveti Richard Gwyn
18	Sveti Luka
18	Sveti Justus iz Beauvaisa
18	Sveti Zygmunt Szczęsny Feliński
19	Sveti Pavao od Križa
19	Sveti Ivan de Brébeuf i sjevernoamerički mučenici
19	Sveti Petar iz Alcántare
20	Sveti Vendelin
20	Sveta Marija Bertilla Boscardin
20	Blaženi Jerzy Popiełuszko
21	Sveta Uršula
21	Sveti Hilarion iz Gaze
21	Sveti Gašpar del Bufalo
22	Sveti Ivan Pavao II.
22	Sveta Marija Saloma
22	Sveti Abercije
23	Sveti Ivan Kapistran
23	Sveti Ignacije Carigradski
23	Sveti Józef Bilczewski
24	Sveti Antun Marija Claret
24	Sveti Luigi Guanella
24	Blažena Maria Tuçi
25	Blažena Katarina Kotromanić
25	Sveti Krizant i Darija
25	Sveta Tabita
26	Sveti Demetrije Srijemski
26	Blaženi Bonaventura iz Potenze
26	Blaženi José Gregorio Hernández
27	Sveti Frumencije
27	Sveti Abraham Pustinjak
27	Sveti Evarist papa
28	Sveti Šimun i Juda Tadej
28	Sveti Joaquín Royo Pérez i kineski mučenici
28	Blaženi Petrus Donders
29	Sveti Narcis Jeruzalemski
29	Sveti Gaetano Errico
29	Sveta Ermelinda
30	Sveti Marcel iz Tangera
30	Sveti Angelo iz Acrija
30	Blaženi Zoltán Meszlényi
31	Sveti Alfons Rodriguez
31	Sveti Wolfgang
31	Blažena Irene Stefani

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Bruno

Sveti Bruno

Današnji sveti zaštitnik Bruno, osnivač kartuzijanskog reda, rodio se oko 1030. u Kölnu. Školovao se u rodnom gradu i u francuskom gradu Reimsu, a za svećenika je zaređen u Kölnu oko 1055. Omiljeni, glasoviti profesor slobodnih vještina i teologije, upravljao je katedralnom školom u Reimsu od 1057, a 1075. postao nadbiskupijskim kancelarom. Nezadovoljan svjetovnošću, nedostojnošću, mlitavošću i nehajem tadašnjeg višeg svećenstva i ponukan vizijom osamljenog pustinjačkog života, povukao se 1084. u alpski planinski lanac Chartreuse nedaleko Grenoblea (pokrajina Dauphiné). Tamo je sa šestoricom istomišljenika uz pomoć biskupa Grenoblea, svetog Huga, osnovao prvi kartuzijanski samostan Grand Chartreuse. On i njegova subraća živjeli su u siromaštvu i molitvi i uzdržavali se kao prepisivači rukopisa. Odazvao se 1090. pozivu svog nekadašnjeg učenika, Urbana II, pape reformatora, i postao njegov savjetnik u Rimu.
Duboko prožet molitvenom duhovnošću, trapljenjem i pobožnošću prema Djevici Mariji, otklonio je nadbiskupsku čast u Reggiu di Calabria i povukao se 1091. iz javnog života u pustinjačku nastambu Santa Maria della Torre u Kalabriji (biskupija Squillace). Tamo je 1095. sagrađen kartuzijanski samostan svetog Stjepana, na mjestu koje danas nosi svečevo ime, Serra San Bruno. Bruno je ondje preminuo na današnji dan, 6. listopada 1101. Papa Grgur XV. uvrstio ga je 1623. među svece. Zaštitnik je Kalabrije, Rusina, opsjednutih osoba i trgovačkih marki. Danas u svijetu postoji 25 kartuzijanskih samostana, od toga 5 ženskih, s oko 370 redovnika i 75 redovnica. Nama najbliži su kartuzijanci iz Pleterja (općina Šentjernej) u Sloveniji, među kojima ima i Hrvata.
Sretan i radostan imendan od srca želimo svima koji nose imena Bruna i Bruno!

Slika: Sveti Bruno

Svetac dana - Sveti Adalbero

Sveti Adalbero

Današnji sveti zaštitnik je i Adalbero iz Lambacha, biskup Würzburga. Rodio se 1010. u obiteljskom dvorcu u Lambachu (Gornja Austrija), kao sin grofa Arnolda II. od Lambach-Wellsa i njegove supruge Reginlint, franačke grofice. Školovao se u katedralnoj školi u Würzburgu i u Parizu. Obavljao je službu dvorskog kapelana kod kralja Heinricha III. Bio je prijatelj kasnijih biskupa Gebharda iz Salzburga i Altmanna iz Passaua. Heinrich III. imenovao ga je 1045. biskupom u Würzburgu (Unterfranken, Bavarska), kao nasljednika svetog Bruna. Uspješno je provodio crkvene reforme koje su krenule iz benediktinskog samostana u Clunyju (Burgundija) te je znatno pridonio procvatu i obnovi Crkve u XI. stoljeću. Obnovio je opatiju u Münsterschwarzachu na Majni (Unterfranken, Bavarska), izgradio kanoničku zadužbinu Neumünster u Würzburgu (između 1058. i 1063), a svoj dvorac u Lambachu pretvorio 1056. u benediktinski samostan. Dao je sagraditi mnogobrojne crkve, među njima i katedralu u Würzburgu. Vjenčao je 1066. u Würzburgu kralja Heinricha IV. i Berthu Savojsku.

Unatoč bliskim vezama s kraljevskom kućom, stao je 1076. na stranu pape Grgura VII. i ustrajno branio njegov autoritet pred nastojanjima kralja Heinricha IV, koji se neprestano miješao u crkvene poslove. Zbog toga je Adalbero prognan iz svoje biskupije i povukao se u benediktinsku opatiju u Lambachu. Bio je 1089. jedan od suosnivača opatije Zwiefalten (Baden-Württemberg). Preminuo je u rodnom Lambachu, u benediktinskom samostanu, svojem nekadašnjem dvorcu, na današnji dan, 6. listopada 1090. Papa Lav XIII. potvrdio je 1883. njegovu svetost. I danas ga štuju u njegovom Lambachu i u Schwarzachu, a u Würzburgu mu je posvećena neoromanička crkva. Godine 2010. svečano je proslavljena tisućugodišnjica njegovog rođenja.

Slika: Sveti Adalbero

Svetac dana - Sveta Marija Franciska od Pet Rana

Sveta Marija Franciska od Pet Rana

Sveta Marija Franciska od Pet Rana (Maria Francesca delle Cinque Piaghe), talijanska franjevačka trećoredica, mističarka i stigmatičarka, rođena je 25. ožujka 1715. u Napulju kao Anna Maria Rosa Nicoletta Gallo, kći trgovca Francesca Galla i Barbare Basinsi. Odrasla je u takozvanim Španjolskim vojarnama (Quartieri Spagnoli), tada opasnom dijelu grada. Njezin otac bio je grube i nasilne naravi, a njezina majka, dobra i pobožna osoba, bila je prava patnica. Mala Maria već je u djetinjstvu bila iznimno pobožna djevojčica i željela je primiti svetu pričest, a ta joj se želja ostvarila u sedmoj godini. U svojoj gradskoj četvrti bila je poznata kao „Mala svetica“ („La Santarella“). Njezin otac tjerao ju je na udaju, ali ona je to odbila i stupila 8. rujna 1731. u Treći franjevački red svetog Petra iz Alcántare (bosonogi franjevci, alcantarini). Tada je uzela redovničko ime Marija Franciska od Peta Rana (Maria Francesca delle Cinque Piaghe) u čast Majke Božje, svetog Franje Asiškog i Muke Kristove. Za taj čin pripremala se devetnicom u čast Majke Božje i tih dana živjela samo od svete pričesti koju je svakodnevno primala. Njezini duhovni vođe i ispovjednici bili su franjevac, sveti Ivan Josip od Križa (pišemo o njemu u prilogu od 5. ožujka) i barnabit, sveti Francesco Saverio Bianchi (pišemo o njemu u prilogu od 31. siječnja). Ostala je u kući kod strogog oca, radila teške poslove i strpljivo podnosila grdnje i uvrede, i od oca i od svojih sestara. Njezina je utjeha bila sveta pričest, a jednom joj se za vrijeme primanja pričesti ukazao nebeski zaručnik, Isus Krist i darovao joj svojih pet svetih rana. Kako bi sakrila te rane, nosila je uvijek rukavice. Za vrijeme molitve, te rane su nestajale. Svakog petka i u vrijeme korizme trpjela je na svojem tijelu muku Kristovu. Imala je dar proroštva i predvidjela je neke događaje koji će zbiti u budućnosti (Francuska revolucija). Govorila je da joj se ukazuje arkanđeo Rafael koji joj je često pomagao u njezinim nedaćama, psihičkim i fizičkim.

Kad je mogla, satima je boravila u crkvi i od jutra do večernjeg blagoslova nepomično klečala, bez hrane i pića. Već je od ranog jutra klečala pred crkvenim vratima i čekala otvaranje crkve. Ako zbog bolesti ili nekih drugih zapreka nije mogla ići u crkvu, odlazila je na ravni krov svoje kuće, okrenula se prema crkvi, poklonila se i pozdravila Spasitelja. Poticala je i druge ljude da češće pohađaju Isusa ili da se barem duhovno pričeste. Često se događalo da je sveta hostija pobjegla iz ruku svećenika i sama se spustila na njezin jezik. Od 59 godina svojeg redovničkog života, sestra Maria Francesca samo je sedam mjeseci boravila u samostanu. Najprije je živjela kod svoje obitelji i unatoč slabog zdravlja mnogo je radila. Nakon majčine smrti napustila je grubog oca i služila kod jednog trgovca kao odgojiteljica djece. Morala je podnositi lažne optužbe, neugodnosti i progone, ali su je nevolje još više približile dragom Bogu. Bila je izuzetno darežljiva prema siromasima i davala im hranu i odjeću. Njezine savjete tražili su svećenici, časne sestre i pobožni laici. Posljednjih 38 godina, od 1753, boravila je zajedno s franjevaćkom trećoredicom Marijom Felice kao domaćica u kući svećenika Giovannija Pessirija. Pretkraj života sveta pričest bila je njezina jedina okrepa, a njezin želudac nije primao nikakvu drugu hranu. Neposredno pred smrt primila je pričest i poljubila raspelo. Preminula je 6. listopada 1791. u Napulju. Pokopana je u crkvi bosonogih franjevaca, Santa Lucia del Monte, u Napulju, u blizini groba svetog Ivana Josipa od Križa. Njezine relikvije premještene su 6. listopada 2001. u kuću, u kojoj je provela posljednju polovicu svojeg života (napuljski Quartieri Spagnoli). Danas se tamo nalazi Svetište svete Marije Franciske od Pet Rana. Papa Grgur XVI. proglasio ju je 12. studenoga 1843. blaženom, a papa Pio IX. 29. lipnja 1867. svetom. Sveti Ivan Josip od Križa i sveti Franjo de Geronimo prorokovali su njezinu svetost već za Marijinog ranog djetinjstva. Sveta Maria Francesca zaštitnica je Napulja, trudnica i žena koje žele postati majkama.