SVECI MJESECA - SVIBANJ

1	Sveti Josip Radnik
1	Sveti Jeremija
1	Sveti Riccardo Pampuri
1	Sveti Pellegrino Laziosi
2	Sveti Atanazije
2	Sveti José María Rubio y Peralta
2	Sveti Josip patrijarh
3	Sveti Filip i Jakov
3	Sveti Stanisław Kazimierczyk
3	Blaženi Edoardo Giuseppe Rosaz
4	Sveti Florijan
4	Blaženi Jean-Martin Moÿe
4	Blaženi Julijan iz Bala
5	Sveti Nunzio Sulprizio
5	Sveti Gotthard
5	Sveta Judita
6	Blažena Caterina Troiani
6	Blažena Anna Rosa Gattorno
6	Sveti François de Laval
7	Sveti Dujam
7	Blažena Gizela Ugarska
7	Sluga Božji Šimun Filipović
8	Sveta Ruža Venerini
8	Sveta Ida iz Nivellesa
8	Sveti Viktor Maur
9	Sveti Kristofor
9	Sveti Izaija
9	Sveti Pahomije
10	Blaženi Ivan Merz
10	Gospa Trsatska
10	Sveti Ivan de Ávila
11	Sveti Franjo de Geronimo
11	Sveti Ignacije iz Laconija
11	Sveti Job
12	Sveti Leopold Bogdan Mandić
12	Sveti Pankracije
12	Sveta Laura Montoya
13	Gospa Fatimska
13	Sveti Andrija Hubert Fournet
13	Sveti Servacije
14	Sveti Matija
14	Sveta Maria Domenica Mazzarello
14	Sluga Božji Lino Maupas
15	Sveti Izidor ratar
15	Sveti Mihael Garicoïts
15	Sveta Sofija
16	Sveti Ivan Nepomuk
16	Sveti Andrija Bobola
16	Sveti Ubald
16	Službenica Božja Žarka Ivasić
17	Sveti Pascual Baylón
17	Sveti Simon Stock
17	Blažena Antonia Mesina
18	Sveti Ivan I.
18	Sveti Feliks iz Cantalicea
18	Sveti Erik Švedski
19	Sveti Celestin V.
19	Sveti Ivo Hélory
19	Sveta Maria Bernarda Bütler
20	Sveti Bernardin Sienski
20	Sveti Antonino Pierozzi
20	Sveta Sara
21	Sveti Eugène de Mazenod
21	Sveti Cristóbal Magallanes Jara
21	Sveti Heming
22	Sveta Rita iz Cascije
22	Sveta Julija s Korzike
22	Sveta Dulce Lopes Pontes
22	Sluga Božji Lovro Milanović
23	Sveti Ivan Krstitelj de' Rossi
23	Sveti Ivo iz Chartresa
23	Sveta Eufrosina iz Polocka
24	Marija pomoćnica
24	Sveti Vinko Lerinski
24	Sveta Estera
25	Sveti Urban
25	Sveti Beda Časni
25	Sveti Zakej
26	Sveti Filip Neri
26	Sveta Marija Magdalena de' Pazzi
26	Sveta Mariana de Paredes
27	Sveti Augustin Canterburyjski
27	Sveti Grgur VII
27	Blaženi Lojze Grozde
28	Sveti German Pariški
28	Blažena Maria Bartolomea Bagnesi
28	Blažena Margaret Pole
29	Uzašašće Gospodinovo (Spasovo)
29	Sveta Uršula Ledóchowska
29	Sveti Euzebije i Polion
29	Sveta Bona iz Pise
30	Sveta Ivana Orleanska
30	Sveti Ferdinand III
30	Sveti Gavin iz Porto Torresa
31	Pohod Blažene Djevice Marije
31	Sveta Petronila
31	Majka Božja od Kamenitih vrata

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti German Pariški

Sveti German Pariški

Današnji je sveti zaštitnik German (Germain, Germanus), biskup Pariza i „otac siromaha“. Rodio se oko 496. nedaleko francuskog grada Autuna (departman Saône-et-Loire, Burgundija), kao sin plemenitih galsko-rimskih roditelja. Studirao je u Avallonu i Luzyju, pod vodstvom svoga rođaka, svećenika Scapiliona. S 34 godina za svećenika ga zaredio sveti Agrippinus iz Autuna. Zbog njegovog uzornog života redovnici benediktinskoga samostana Saint-Symphorien kod Autuna izabrali su ga za opata. Svidio se franačkom kralju iz merovinške dinastije Childebertu I. pa je 555. imenovan za biskupa Pariza. Bio je duhovni učitelj svetog Bertranda iz Le Mansa i svetog Droctoveusa. Izliječio je kralja Childeberta od neke opake bolesti, odvratio ga od razuzdanog života i nagovorio ga da iskorijeni poganske običaje u svojoj kraljevini. Kralj mu je 558. u znak zahvalnosti sagradio crkvu svetog Vinka, uz koju je kasnije podignut i samostan koji je pod imenom Saint-Germain postao najznačajnijim pariškim samostanom i duhovnim središtem Zapada.

Odlikovao se dobrotom srca, visokom naobrazbom, asketskim životom i dobrotvornim djelima. Živio je i kao biskup poput monaha, potpuno se posvetio brizi za duše svojih vjernika, ozdravljivao bolesnike i obratio na tisuće grešnika. Otac siromaha, vrsni propovjednik i glasoviti mirotvorac, više puta je posredovao u različitim vladarskim sukobima i neprestanim ratovima. Sudjelovao je na crkvenim saborima u Parizu i Toursu. Preminuo je na današnji dan, 28. svibnja 576. u Parizu. Svetim ga je proglasio 754. papa Stjepan II. Po njemu i po njegovom samostanu nazvana je i jedna od najljepših pariških četvrti, Saint-Germain-des-Prés, mnoge ustanove i najuspješniji pariški nogometni klub. Stoljećima su u slučaju pošasti kuge i različitih kriza ulicama Pariza nošene njegove relikvije. Zazivaju ga kod požara i groznice, a zaštitnik je zarobljenika, zatvorenika, glazbenika te mnogih naselja, biskupija, župa i crkava.

Slika: Sveti German Pariški

Svetac dana - Blažena Maria Bartolomea Bagnesi

Blažena Maria Bartolomea Bagnesi

Blažena Maria Bartolomea Bagnesi, talijanska dominikanska trećoredica, rođena je 24. kolovoza 1514. u Firenci kao kći Carla di Rinierija i Alessandre Orlandini. Bila je lijepa djevojčica velikih očiju i širokog osmijeha. Rano je ostala bez majke pa je morala sama brinuti o kući i domaćinstvu. Marietta, kako su je zvali, bila je sklona molitvi pa je slobodno vrijeme posvećivala razmatranju i razgovoru s dragim Bogom. Često je boravila u samostanu, kod svoje sestre dominikanke. Kad je navršila 17 godina, otac ju je htio udati, ali ona se tome žestoko usprotivila. Tada je teško oboljela i 45 godina ostala gotovo nepokretna i prikovana uz krevet. Njezina bolest pogoršavala se osobito petkom i u Velikom tjednu. Ona je u toj kušnji pokazala silnu strpljivost i uskoro je došla na glas kao svetica. Svi su se divili hrabrosti kojom je nosila svoj križ i učili od nje kako se u najtežim životnim poteškoćama može biti strpljiv i odan Bogu. Mariettina bolesnička soba postala je stjecište mnogih duša, koje su od nje tražile savjete i zagovore pred Svevišnjim. Osim ljudi u njezinu sobu dolazile su rado i mnoge životinje, naročito mačke, koje su se dobro slagale s njezinim kućnim ljubimcima, pticama pjevicama. Marietta je posebno štovala svetog Bartolomeja apostola pa je njemu u čast uzela ime Bartolomea.

Maria Bartolomea stupila je 1547. u treći dominikanski red, ali je i dalje mogla ostati u svojoj kući i u njoj moliti, trpjeti i duhovno krijepiti svoje posjetitelje. Njezini duhovnici bili su dominikanac Alessandro Capocchi i karmelićanin Antonio Campi. Pričešćivala se gotovo svaki dan, a često joj je to bila jedina hrana. Bila je mističarka i često je zapadala u ekstaze, a viđena je i kako lebdi iznad zemlje. Bila je povezana i s karmelićanskim samostanom Santa Maria degli Angioli, u kojem je našla i svoje počivalište. Preminula je na današnji dan, 28. svibnja 1577. u Firenci. Dragi Bog je svoju vjernu, uzornu, poniznu i strpljivu službenicu poslije smrti proslavio mnogim čudesima. Na njezin zagovor ozdravila je 1582. od teške bolesti i njezina sugrađanka, slavna firentinska svetica, Maria Maddalena de' Pazzi, koja je boravila u istom karmelićanskom samostanu, u kojem je pet godina ranije Maria Bartolomea Bagnesi pokopana. Blaženom ju je 11. srpnja 1804. proglasio papa Pio VII. Zazivaju je kod smrti roditelja, a zaštitnica je bolesnika i žrtava nasilja.

Slika: Blažena Maria Bartolomea Bagnesi

Svetac dana - Blažena Margaret Pole

Blažena Margaret Pole

Blažena Margaret Poole (Margaret Plantagenet), engleska mučenica, osma grofica od Salisburyja, pripadnica kraljevske dinastije Plantagenet, rođena je 14. kolovoza 1473. u dvorcu Farleigh Hungerford (Somerset, jugozapadna Engleska). Kao kći Georgea Plantageneta, prvog vojvode od Clarencea, i Isabel Neville, bila je nećakinja kraljeva Edwarda IV. i Richarda III, te sestrična kasnije kraljice Elizabete od Yorka. Uz Anne Boylen bila je jedina Engleskinja u 16. stoljeću koja je vlastitim pravom nosila grofovski naslov (titula earla). Svojim podrijetlom imala je pravo na englesku krunu što ju je uvijek iznova bez njezine volje stavljalo u djelokrug političkih spletki. Kralj Henrik VII. vjenčao je 1491. Margaret za svojeg rođaka Richarda Polea. Margaret je postala dvorskom damom i prijateljicom Katarine Aragonske, žene Arthura, princa od Walesa. Kada joj je muž 1505. umro, Margaret je ostala udovica s petero djece, ograničenom količinom zemlje, naslijeđenom od supruga, i bez drugih prihoda. Kako bi olakšala svoj položaj, Margaret je svojeg trećeg sina Reginalda Polea usmjerila prema Crkvi, u kojoj je ostvario karijeru kao kardinal, papinski legat i nadbiskup Canterburyja. Kad je 1509. Henrik VIII. preuzeo prijestolje, oženio je Katarinu Aragonsku, a Margaret je ponovno postala Katarinina dvorska dama. Postala je 1520. i guvernantom njezine kćeri, princeze Mary.

Za vladavine kralja Henrika VIII. otpor Margaretinog sina, kardinala Reginalda Polea, Henrikovoj strahovladi, uzrokovao je 1538. njezino utamničenje. Njezin najstariji sin Henry Pole, Lord Montague, smaknut je 1539. Margaret je bila zatvorena u londonskom Towetu dvije i pol godine, a zaglavila je mučeničkom smrću 27. svibnja 1541. u Londonu. Kao plemkinja pošteđena je smaknuća pred svjetinom, a njezinoj smrti bili su nazočni francuski veleposlanik Charles de Marillac i veleposlanik Svetog Rimskog Carstva Eustace Chapuys. Po njihovom svjedočenju Margaretina smrt bile je mučna jer je krvnik koji joj je trebao odsjeći glavu, neki nevješti „kukavni i šeprtljavi mladić“, obavio to na grozomoran način. Mučenica je pokopana u kraljevskoj kapeli St Peter ad Vincula (Tower of London), a njezini posmrtni ostaci otkriveni su 1876, prigodom obnove kapele. Papa Leon XIII. proglasio je Margaret blaženom 29. prosinca 1886. Posvećena joj je crkva Naše Gospe Kraljice mira i blažene Margaret Pole u Southbourneu, predgrađu Bournemoutha (Dorset, jugozapadna Engleska). Margaret Pole junakinja je mnogih romana, kazališnih i televizijskih drama, pored ostalog drame „Richard III.“ Williama Shakespearea te romana Hilary Mantel („Wolf Hall“, „Privedite tijela“, „Zrcalo & svjetlo“) i Philippe Gregory („Nesuđena vladarica“, „Bijela kraljevna“, „Kraljeva kletva“).