SVECI MJESECA - SVIBANJ
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani
Blažena Margaret Pole - 28. svibanj
Blažena Margaret Poole (Margaret Plantagenet), engleska mučenica, osma grofica od Salisburyja, pripadnica kraljevske dinastije Plantagenet, rođena je 14. kolovoza 1473. u dvorcu Farleigh Hungerford (Somerset, jugozapadna Engleska). Kao kći Georgea Plantageneta, prvog vojvode od Clarencea, i Isabel Neville, bila je nećakinja kraljeva Edwarda IV. i Richarda III, te sestrična kasnije kraljice Elizabete od Yorka. Uz Anne Boylen bila je jedina Engleskinja u 16. stoljeću koja je vlastitim pravom nosila grofovski naslov (titula earla). Svojim podrijetlom imala je pravo na englesku krunu što ju je uvijek iznova bez njezine volje stavljalo u djelokrug političkih spletki. Kralj Henrik VII. vjenčao je 1491. Margaret za svojeg rođaka Richarda Polea. Margaret je postala dvorskom damom i prijateljicom Katarine Aragonske, žene Arthura, princa od Walesa. Kada joj je muž 1505. umro, Margaret je ostala udovica s petero djece, ograničenom količinom zemlje, naslijeđenom od supruga, i bez drugih prihoda. Kako bi olakšala svoj položaj, Margaret je svojeg trećeg sina Reginalda Polea usmjerila prema Crkvi, u kojoj je ostvario karijeru kao kardinal, papinski legat i nadbiskup Canterburyja. Kad je 1509. Henrik VIII. preuzeo prijestolje, oženio je Katarinu Aragonsku, a Margaret je ponovno postala Katarinina dvorska dama. Postala je 1520. i guvernantom njezine kćeri, princeze Mary.
Za vladavine kralja Henrika VIII. otpor Margaretinog sina, kardinala Reginalda Polea, Henrikovoj strahovladi, uzrokovao je 1538. njezino utamničenje. Njezin najstariji sin Henry Pole, Lord Montague, smaknut je 1539. Margaret je bila zatvorena u londonskom Towetu dvije i pol godine, a zaglavila je mučeničkom smrću 27. svibnja 1541. u Londonu. Kao plemkinja pošteđena je smaknuća pred svjetinom, a njezinoj smrti bili su nazočni francuski veleposlanik Charles de Marillac i veleposlanik Svetog Rimskog Carstva Eustace Chapuys. Po njihovom svjedočenju Margaretina smrt bile je mučna jer je krvnik koji joj je trebao odsjeći glavu, neki nevješti „kukavni i šeprtljavi mladić“, obavio to na grozomoran način. Mučenica je pokopana u kraljevskoj kapeli St Peter ad Vincula (Tower of London), a njezini posmrtni ostaci otkriveni su 1876, prigodom obnove kapele. Papa Leon XIII. proglasio je Margaret blaženom 29. prosinca 1886. Posvećena joj je crkva Naše Gospe Kraljice mira i blažene Margaret Pole u Southbourneu, predgrađu Bournemoutha (Dorset, jugozapadna Engleska). Margaret Pole junakinja je mnogih romana, kazališnih i televizijskih drama, pored ostalog drame „Richard III.“ Williama Shakespearea te romana Hilary Mantel („Wolf Hall“, „Privedite tijela“, „Zrcalo & svjetlo“) i Philippe Gregory („Nesuđena vladarica“, „Bijela kraljevna“, „Kraljeva kletva“).
Slika: Blažena Margaret Pole
Slika: Blažena Margaret Pole
Slika: Blažena Margaret Pole
Slika: Blažena Margaret Pole
Slika: Blažena Margaret Pole
Slika: Blažena Margaret Pole
Slika: Blažena Margaret Pole
Slika: Blažena Margaret Pole