Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveti Pankracije - 12. svibanj

Sveti Pankracije

Sveti Pankracije (Pancratius, Pancras), rimski mučenik, dao je život za Krista Gospodina kao dječak od 14 godina. Rođen je 289. u Synnadi (Frigija), u zapadnom dijelu središnje Male Azije. Danas se na tom mjestu nalazi turski grad Şuhut. Pretrpio je mučeništvo za Dioklecijanovog progona kršćana. Bio je sin bogatih roditelja, rimskih građana. Pankracijeva majka Cirijada umrla je pri njegovom rođenju, a otac Kleonije umro je kad je Pankraciju bilo osam godina. O dječaku se brinuo njegov stric Dionizije, koji ga je poveo sa sobom u Rim. Živjeli su u jednoj vili na brežuljku Celiju. Postali su kršćani, a Pankracije je žarkom ljubavlju prihvatio kršćansku vjeru. Poseban utjecaj na dječaka imao je papa Marcelin, koji se skrivao u obližnjoj kući. Kad je papa uhvaćen i umoren, uhićen je i Pankracije jer nije odao Marcelinovo sklonište. Nije htio žrtvovati rimskim bogovima pa mu je na današnji dan, 12. svibnja 304, odrubljena glava na Aurelijskoj cesti u Rimu.

Ugledna rimska građanka Otavila preuzela je njegovo tijelo, umotala ga u skupocjeno laneno platno i pokopala ga. Pokopan je na Kalepodijevom groblju, koje je nakon toga nazvano njegovim imenom. Nad njegovim grobom papa Simah podigao je godine 500. glasovitu baziliku svetog Pankracija izvan zidina, u kojoj su se okupljali rimski novokrštenici na Bijelu nedjelju i obnavljali svoja krsna obećanja. Pankracijeve relikvije časte se i u rimskoj bazilici svetog Ivana Lateranskog. Štovanje svetog Pankracija najviše je po Europi proširio sveti Bonifacije. Sveti Augustin iz Canterburyja posvetio je prvu crkvu u Engleskoj svetom Pankraciju. Jedan je od takozvanih „ledenih svetaca“, zbog čestog pogoršanja vremena i naglog spuštanja temperature zraka baš na njegov spomendan. Zazivaju ga kod glavobolje i grčeva, kod mraza i nevremena, protiv krivokletstva i lažnog svjedočenja, a zaštitnik je zadane riječi i zakletve, katekumena i novokrštenika, prvopričesnika, mladeži, djece, njemačkih vitezova, mladih usjeva i cvijeća te mnogih naselja, župa, crkava, samostana i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Brkač kod Motovuna, Gračišće, Babino Polje na Mljetu, Batala-Lapad kod Dubrovnika).