Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveta Judita - 5. svibanj

Sveta Judita

Judita (hebrejski Židovka), legendarna junakinja starozavjetne biblijske knjige Judita, živjela je u 4. stoljeću prije Krista. Bila je ljupka, pobožna i hrabra udovica koja je oslobodila svoj rodni grad Betuliju, opsjednutu od Nebukadnezarove asirske vojske. Svojom ljepotom očarala je neprijateljskog asirskog vojskovođu Holoferna. Nakon pokorničke molitve odjenula je najljepše haljine i ukrase, povela sa sobom služavku koja je nosila jelo i piće te se uputila u Holofernov šator pod izlikom da će mu pokazati kako najlakše osvojiti grad. Nakon što ga je opila u njegovoj ložnici, dok je spavao, odrubila mu je glavu. Donijela je Holofernovu glavu u Betuliju kao trofej. Kad su neprijatelji doznali za umorstvo svojeg vojskovođe, odustali su od opsjedanja grada. Knjiga o Juditi, jedan od najdramatskijih biblijskih opisa, poticajna je priča, teološki prikaz izraelskog otpora poganskim osvajačima. Veliča židovsku religiju i domoljublje. Religija je toliko nacionalna, zakonska i praktična da se zapravo izjednačuje sa samim životom naroda i domoljubljem. Obrana domovine je obrana života i vjere.

Vojskovođa Holoferno utjelovljena je neprijateljska sila, a Judita simbol židovskog naroda, koji, bijedan i osiromašen poput udovice Judite, dolazi u sukob sa svojim neprijateljem. Knjiga je nastala u Palestini u vrijeme grčke vladavine, u 2. ili početkom 1. stoljeća prije Krista i pisana je hebrejskim ili aramejskim jezikom, a sačuvana samo u grčkom prijevodu. Djelo se odlikuje izvanrednom umjetničkom snagom, zbijenošću izražavanja, fino zapaženim detaljima i plastičnim opisima. Motiv Judite i Holoferna često nalazimo u likovnoj umjetnosti (Sandro Botticelli, Andrea Mantegna, Donatello, Michelangelo, Caravaggio, Giorgione, Tizian, Lucas Cranach stariji, Artemisia Gentileschi, Francisco Goya, Horace Vernet, Gustav Klimt, Bela Čikoš-Sesija), književnosti (Dante, Geoffrey Chaucer, Hans Sachs, Martin Opitz, Friedrich Hebbel, Georg Kaiser) i glazbi (Antonio Vivaldi, Wolfgang Amadeus Mozart, Arthur Honegger, Aleksandr Nikolajevič Sjerov). I „otac hrvatske književnosti“ Marko Marulić (1450-1524), napisao je svoj religiozni ep „Juditu“ (Venecija, 1521) potaknut ovim biblijskim djelom.