SVECI MJESECA - LISTOPAD
1 | Sveta Terezija od Djeteta Isusa |
1 | Sveti Bavo iz Genta |
1 | Sveti Grgur Prosvjetitelj |
1 | Službenica Božja Suzanne Aubert |
2 | Sveti anđeli čuvari |
2 | Blaženi Jan Beyzym |
2 | Službenica Božja Ana Marija Marović |
3 | Blaženi Columba Marmion |
3 | Sveta Teodora Guérin |
3 | Sveti Dionizije Aeropagit |
4 | Sveti Franjo Asiški |
4 | Sveti Amon pustinjak |
4 | Sveti Petronije Bolonjski |
5 | Sveti Placid i Mavro |
5 | Sveta Faustina Kowalska |
5 | Blaženi Bartolo Longo |
6 | Sveti Bruno |
6 | Sveti Adalbero |
6 | Sveta Marija Franciska od Pet Rana |
7 | Blažena Djevica Marija od Krunice |
7 | Blažena Chiara "Luce" Badano |
7 | Sveti Srđ i Bah |
7 | Sveta Justina Padovanska |
8 | Sveti starac Šimun |
8 | Sveti Marko papa |
8 | Službenica Božja Marica Stanković |
9 | Sveti Ivan Leonardi |
9 | Sveti Dionizije Pariški |
9 | Sveti Abraham, patrijarh |
10 | Sveti Franjo Borgia |
10 | Sveti Luis Bertrán |
10 | Sveti Baruh |
11 | Sveti Ivan XXIII. |
11 | Sveti Daniele Comboni |
11 | Sveti Canice |
12 | Sveti Serafin |
12 | Sveti Maksimilijan Celjski |
12 | Sveti Radim Gaudencije |
12 | Blaženi Carlo Acutis |
13 | Sveti Eduard |
13 | Sveti Koloman |
13 | Blaženi Honorat Koźmiński |
14 | Sveti Kalist I. |
14 | Blaženi Roman Lisko |
14 | Sveta Paraskeva (Petka) |
15 | Sveta Terezija Avilska |
15 | Blažena Marija Poussepin |
15 | Blaženi Michał Sopoćko |
16 | Sveta Hedviga |
16 | Sveta Margareta Marija Alacoque |
16 | Sveti Gal Irski |
16 | Sveta Marguerite d’Youville |
17 | Sveti Ignacije Antiohijski |
17 | Blaženi Contardo Ferrini |
17 | Sveti Richard Gwyn |
18 | Sveti Luka |
18 | Sveti Justus iz Beauvaisa |
18 | Sveti Zygmunt Szczęsny Feliński |
19 | Sveti Pavao od Križa |
19 | Sveti Ivan de Brébeuf i sjevernoamerički mučenici |
19 | Sveti Petar iz Alcántare |
20 | Sveti Vendelin |
20 | Sveta Marija Bertilla Boscardin |
20 | Blaženi Jerzy Popiełuszko |
21 | Sveta Uršula |
21 | Sveti Hilarion iz Gaze |
21 | Sveti Gašpar del Bufalo |
22 | Sveti Ivan Pavao II. |
22 | Sveta Marija Saloma |
22 | Sveti Abercije |
23 | Sveti Ivan Kapistran |
23 | Sveti Ignacije Carigradski |
23 | Sveti Józef Bilczewski |
24 | Sveti Antun Marija Claret |
24 | Sveti Luigi Guanella |
24 | Blažena Maria Tuçi |
25 | Blažena Katarina Kotromanić |
25 | Sveti Krizant i Darija |
25 | Sveta Tabita |
26 | Sveti Demetrije Srijemski |
26 | Blaženi Bonaventura iz Potenze |
26 | Blaženi José Gregorio Hernández |
27 | Sveti Frumencije |
27 | Sveti Abraham Pustinjak |
27 | Sveti Evarist papa |
28 | Sveti Šimun i Juda Tadej |
28 | Sveti Joaquín Royo Pérez i kineski mučenici |
28 | Blaženi Petrus Donders |
29 | Sveti Narcis Jeruzalemski |
29 | Sveti Gaetano Errico |
29 | Sveta Ermelinda |
30 | Sveti Marcel iz Tangera |
30 | Sveti Angelo iz Acrija |
30 | Blaženi Zoltán Meszlényi |
31 | Sveti Alfons Rodriguez |
31 | Sveti Wolfgang |
31 | Blažena Irene Stefani |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Sveti Šimun i Juda Tadej
Danas slavimo dvojicu Isusovih apostola, svete Šimuna i Judu Tadeja. U novozavjetnim zapisima nalazimo malo podataka o njima. Šimuna spominju sva četiri evanđelista. Matej i Marko nazivaju ga Kanaancem, dok ga Luka naziva Revniteljem (Zelotom). To vjerojatno znači da je Šimun nekoć bio pristaša fanatične proturimske stranke zelota te da je trpio što njegov narod u svojoj zemlji živi pod tuđinskom okupacijom i nema svoje države. Prema legendi širio je kršćanstvo u Egiptu, Armeniji i Perziji, gdje je pretrpio okrutnu mučeničku smrt i bio prepiljen pa ga u likovnoj umjetnosti obično prikazuju s pilom. O točnom mjestu njegova i Tadejeva mučeništva širene su mnogobrojne, posve različite legende. Zaštitnik je drvosječa, pilara, štrojača i učinjalaca kože.
Svetopisamski znalci smatraju da je Juda Tadej ili Juda Lebej zapravo Juda Jakovljev, brat apostola Jakova Mlađeg. Njemu zahvaljujemo i za jednu kratku poslanicu koju on počinje ovako: "Juda, sluga Isusa Krista i brat Jakovljev". Prozvan je Tadej prema aramejskoj riječi taddaj, odvažan. Jakovljevim ga naziva sveti Luka, a Tadejom sveti Matej i sveti Marko. Sveti Ivan ga naziva Juda „ne onaj Iškariotski“. Taj je Juda postavio Isusu pitanje: "Gospodine, kako to da ćeš se objaviti nama, a ne svijetu?" (14,22). Isus mu je na to pitanje odgovorio: "Ako me tko ljubi, držat će moju riječ, i moj će ga Otac ljubiti; k njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti. Tko mene ne ljubi, ne drži mojih riječi. Riječ koju slušate nije moja, već od Oca koji me posla. - Ovo sam vam govorio boraveći s vama. A Branitelj, Duh Sveti, kojega će Otac poslati zbog mene, naučit će vas sve i sjetiti vas svega što vam rekoh" (Iv 14,23-26). Zahvaljujući pitanju Jude Tadeja dobili smo od Isusa odgovor pun pouke, utjehe i nade. Taj odgovor izriče suštinu nasljedovanja Isusa Krista. Nasljedovanje se očituje u ljubavi, a ljubav se ostvaruje i dokazuje u čuvanju i održavanju svega onoga što nas je Isus učio i što nam je rekao. Prema predaji, Juda Tadej propovijedao je zajedno s apostolom Šimunom Revniteljem u Siriji, Mezopotamiji i Perziji, gdje je mučen i ubijen. Zbog njihovoga mučeničkog zajedništva i slavimo ih istoga dana. Tadeja osobito štuju u sjevernoj Europi i Poljskoj, a umjetnici ga često slikaju s toljagom u ruci. Vjernici ga posebno rado zazivaju u pomoć u očajnim situacijama, bezizlaznim, izgubljenim i zaboravljenim slučajevima. Zaštitnik je Armenije, bolnica, bolničara i brojnih naselja, biskupija, župa i crkava diljem svijeta.
Svetim apostolima Šimunu i Judi Tadeju posvećena su mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Markuševec, Podgrađe kod Nijemaca, Alaginci kod Požege, Ciglena kod Bjelovara, Tinjan u Istri, Kotor kod Crikvenice, Bokanjac kod Zadra, Bezdan kod Sombora).
Slika: Sveti Šimun i Juda Tadej
Slika: Sveti Šimun i Juda Tadej
Slika: Sveti Šimun i Juda Tadej
Slika: Sveti Šimun i Juda Tadej
Slika: Sveti Šimun i Juda Tadej
Slika: Sveti Šimun
Slika: Sveti Šimun
Slika: Sveti Šimun
Slika: Sveti Šimun
Slika: Sveti Juda Tadej
Slika: Sveti Juda Tadej
Slika: Sveti Juda Tadej
Slika: Sveti Juda Tadej
Slika: Sveti Šimun i Juda Tadej - Župna crkva u Markuševcu
Slika: Sveti Šimun i Juda Tadej - Župna crkva u Tinjanu
Svetac dana - Sveti Joaquín Royo Pérez i kineski mučenici
Sveti Joaquín Royo Pérez, španjolski dominikanac, misionar i mučenik u Kini, rođen je 4. listopada 1691. u naselju Hinojosa de Jarque (provincija i biskupija Teruel, Aragonija). Dominikancima se pridružio 1709. u Valenciji, a svečane zavjete položio 1710. Kao misionar stigao je 1712. u Filipine, a 1715. u Kinu, gdje je zaređen za svećenika Bio je bliski suradnik svetog Pedra Sanza. Djelovao je 33 godine u Fujianu (Fukienu), pokrajini u jugoistočnoj Kini. Služio je svojim vjernicima noću, a zbog progona kineskih vlastodržaca danju se sakrivao u grobnicama i u tajnim, skrovitim prostorijama. Uhićen je 1746 u Fuzhou, glavnom gradu Fujiana, a zajedno s njim još četvorica španjolskih dominikanskih misionara, biskup Pedro Sans y Jordá te svećenici Francisco Serrano de Frías, Juan Alcober Figuera i Francisco Díaz del Rincon.
Osuđeni su na smrt 18. prosinca 1746. Podnosili su grozne muke, sveti Pedro Sans je umoren 26. svibnja 1747, sveti Francisco Serrano i sveti Juan Alcober 25. listopada 1748, a na današnji dan, 28. listopada 1748, zlotvori su u Fuzhou zadavili svetog Joaquína Roya i svetog Francisca Díaza. Bilo je to razdoblje kad su Kinom vladali carevi Yung-cheng (Yongzheng) i njegov sin Chien-lung (Qianlong). Relikvije mučenika pobožni vjernici prenijeli su u Manilu, glavni grad Filipina, gdje počivaju u crkvi svetog Dominika. Blaženima ih je proglasio 1893. papa Leon XIII, a svetima 2000. papa Ivan Pavao II. Crkva slavi 120 svetih kineskih mučenika, među njima 87 kineskih katolika i 33 misionara različitih narodnosti, koji su od 1648. do 1930. dali svoje živote za Krista Gospodina i za njegovu Crkvu u raznim pokrajinama velike azijske zemlje.
Slika: Sveti Joaquín Royo Pérez i kineski mučenici
Slika: Sveti Joaquín Royo Pérez i kineski mučenici
Slika: Sveti Joaquín Royo Pérez i kineski mučenici
Slika: Sveti Joaquín Royo Pérez i kineski mučenici
Svetac dana - Blaženi Petrus Donders
Blaženi Petrus Norbertus Donders, poznat i kao Peerke Donders, nizozemski svećenik, redemptorist, misionar u Surinamu, rođen je 27. listopada 1809. u Tilburgu (provincija Noord-Brabant), kao stariji sin tkalca Arnolda Dondersa i njegove supruge Petronelle van den Brekel. Odrastao je u siromaštvu, učio tkalački zanat kod oca i s bratom Martinom radio u jednom skladištu. Od djetinjstva je želio postati svećenik i u slobodno vrijeme predavao djeci vjeronauk. Pokušao je 1833. postati redovnik, ali ga nisu primili ni redemptoristi, ni isusovci, ni franjevci. Uz pomoć mjesnih svećenika upisao se 4. listopada 1837. na studij teologije u Haarenu (južna Nizozemska). Za vrijeme studija uzdržavao se radeći kao sluga. Zaređen je za svećenika 5. lipnja 1841, a 1. kolovoza 1842. otputovao kao misionar u Surinam, zemlju na sjeveroistoku Južne Amerike (tada Nizozemska Gvajana). Stigao je tamo 16. rujna 1842. Najprije je djelovao kao kapelan u surinamskom glavnom gradu Paramaribu, a svoju djelatnost razvio je prije svega na plantažama, među crncima (nizozemski Bosnegers ili Marrons), potomcima odbjeglih zapadnoafričkih robova. Strogi. ponizni pokornik, do 1850. pokrstio je oko 1200 duša. U njegovim pismima nalaze se svjedočanstva o surovim postupcima vlastodržaca prema tim nevoljnicima.
Uspješno je djelovao i među Indijancima iz plemena Arawak i naučio njihov jezik. Od 1856. djelovao je kao duhovnik u koloniji gubavaca u Bataviji (okrug Saramacca, sjeverni Surinam) i došao na glas kao „apostol gubavaca“. Stupio je 1866. u redovničku družbu redemptorista, kojima je povjerena kolonija u Bataviji jer je jedno od njihovih pravila glasilo „Djelovat će među onima koji su najnapušteniji“. Redovničke zavjete položio je 24. lipnja 1867. Njegovi poglavari smatrali su da je otac Donders postao prestar za svoju napornu službu i željeli su ga 1883. povući u mirovinu, ali su se njegovi gubavci usprotivili toj odluci pa je Peerke ostao s njima do svoje smrti. Preminuo je 14. siječnja 1887. u Bataviji. Tamo je i pokopan, a njegove relikvije premještene su 28. srpnja 1900. u katedralu svetog Petra i Pavla u Paramaribu. Blaženim ga je 23. svibnja 1982. proglasio papa Ivan Pavao II. Zaštitnik je misionara.
Slika: Blaženi Petrus Donders
Slika: Blaženi Petrus Donders
Slika: Blaženi Petrus Donders
Slika: Blaženi Petrus Donders
Slika: Blaženi Petrus Donders
Slika: Blaženi Petrus Donders
Slika: Blaženi Petrus Donders
Slika: Blaženi Petrus Donders
Slika: Blaženi Petrus Donders
Slika: Blaženi Petrus Donders
Slika: Blaženi Petrus Donders
Slika: Blaženi Petrus Donders
Slika: Blaženi Petrus Donders
Slika: Blaženi Petrus Donders