SVECI MJESECA - LISTOPAD

1	Sveta Terezija od Djeteta Isusa
1	Sveti Bavo iz Genta
1	Sveti Grgur Prosvjetitelj
1	Službenica Božja Suzanne Aubert
2	Sveti anđeli čuvari
2	Blaženi Jan Beyzym
2	Službenica Božja Ana Marija Marović
3	Blaženi Columba Marmion
3	Sveta Teodora Guérin
3	Sveti Dionizije Aeropagit
4	Sveti Franjo Asiški
4	Sveti Amon pustinjak
4	Sveti Petronije Bolonjski
5	Sveti Placid i Mavro
5	Sveta Faustina Kowalska
5	Blaženi Bartolo Longo
6	Sveti Bruno
6	Sveti Adalbero
6	Sveta Marija Franciska od Pet Rana
7	Blažena Djevica Marija od Krunice
7	Blažena Chiara "Luce" Badano
7	Sveti Srđ i Bah
7	Sveta Justina Padovanska
8	Sveti starac Šimun
8	Sveti Marko papa
8	Službenica Božja Marica Stanković
9	Sveti Ivan Leonardi
9	Sveti Dionizije Pariški
9	Sveti Abraham, patrijarh
10	Sveti Franjo Borgia
10	Sveti Luis Bertrán
10	Sveti Baruh
11	Sveti Ivan XXIII.
11	Sveti Daniele Comboni
11	Sveti Canice
12	Sveti Serafin
12	Sveti Maksimilijan Celjski
12	Sveti Radim Gaudencije
12	Blaženi Carlo Acutis
13	Sveti Eduard
13	Sveti Koloman
13	Blaženi Honorat Koźmiński
14	Sveti Kalist I.
14	Blaženi Roman Lisko
14	Sveta Paraskeva (Petka)
15	Sveta Terezija Avilska
15	Blažena Marija Poussepin
15	Blaženi Michał Sopoćko
16	Sveta Hedviga
16	Sveta Margareta Marija Alacoque
16	Sveti Gal Irski
16	Sveta Marguerite d’Youville
17	Sveti Ignacije Antiohijski
17	Blaženi Contardo Ferrini
17	Sveti Richard Gwyn
18	Sveti Luka
18	Sveti Justus iz Beauvaisa
18	Sveti Zygmunt Szczęsny Feliński
19	Sveti Pavao od Križa
19	Sveti Ivan de Brébeuf i sjevernoamerički mučenici
19	Sveti Petar iz Alcántare
20	Sveti Vendelin
20	Sveta Marija Bertilla Boscardin
20	Blaženi Jerzy Popiełuszko
21	Sveta Uršula
21	Sveti Hilarion iz Gaze
21	Sveti Gašpar del Bufalo
22	Sveti Ivan Pavao II.
22	Sveta Marija Saloma
22	Sveti Abercije
23	Sveti Ivan Kapistran
23	Sveti Ignacije Carigradski
23	Sveti Józef Bilczewski
24	Sveti Antun Marija Claret
24	Sveti Luigi Guanella
24	Blažena Maria Tuçi
25	Blažena Katarina Kotromanić
25	Sveti Krizant i Darija
25	Sveta Tabita
26	Sveti Demetrije Srijemski
26	Blaženi Bonaventura iz Potenze
26	Blaženi José Gregorio Hernández
27	Sveti Frumencije
27	Sveti Abraham Pustinjak
27	Sveti Evarist papa
28	Sveti Šimun i Juda Tadej
28	Sveti Joaquín Royo Pérez i kineski mučenici
28	Blaženi Petrus Donders
29	Sveti Narcis Jeruzalemski
29	Sveti Gaetano Errico
29	Sveta Ermelinda
30	Sveti Marcel iz Tangera
30	Sveti Angelo iz Acrija
30	Blaženi Zoltán Meszlényi
31	Sveti Alfons Rodriguez
31	Sveti Wolfgang
31	Blažena Irene Stefani

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Blažena Katarina Kotromanić

Blažena Katarina Kotromanić

Danas slavimo franjevačku i hrvatsku blaženicu Katarinu Kosaču Kotromanić, bosansku kraljicu. Rodila se oko 1424. u zemlji Humskoj, u Blagaju kod Mostara, kao kći Stjepana Vukčića Kosače i Jelene Balšić. Od 1446. bila je supruga bosanskog kralja Stjepana Tomaša i najveći dio vremena provodila na dvoru u Kraljevoj Sutjesci. Pomagala je franjevce u Bosni, dala podići crkve Presvetog Trojstva u Vrilima i svete Katarine u Jajcu. Mirotvorka, uzorna supruga i majka, čitav svoj život odlikovala se djelima milosrđa i ljubavi prema nevoljnicima, siromasima i izbjeglicama. Turci su 1463. pod vodstvom sultana Mehmeda II. osvojili Bosnu (“Bosna šaptom pade”) i odveli u ropstvo dvoje Katarinine djece. Udovica i patnica, svoj teški križ nosila je smireno, s trajnim pouzdanjem u Svevišnjega. Kraće vrijeme boravila je na području Dubrovačke Republike (Lopud), a oko 1465. kao prognanica našla utočište u Rimu, gdje je ju je papa Pavao II. primio s počastima. Živjela je kao franjevačka trećoredica u jednom samostanu, u pokori, molitvi i suzama za svojom Bosnom. Do smrti je aktivno sudjelovala u pokušaju organiziranja protuturskog rata kršćanskih zemalja i oslobađanja Bosne. Kao posljednja zakonita kraljica Bosanskog kraljevstva, oporučno je imenovala papu Siksta IV. i njegove nasljednike baštinicima Bosne. Preminula je u Rimu na današnji dan 1478.
Franjevački red je slavi kao blaženicu, a hrvatski narod je kroz mnogobrojne pjesme, priče, legende, običaje i predaje štuje kao istinsku junakinju. Hrvatske žene u okolini Bobovca i Kraljeve Sutjeske i danas nose crne marame na glavi zbog žalosti za kraljicom Katarinom. Kada Hrvati hodočaste u Rim, odlaze se pomoliti i na grob kraljice Katarine u bazilici Santa Maria in Aracoeli. Prisjetimo se i mi danas u molitvi kraljice Katarine, s nadom i vrućom željom da se uskoro pomolimo na njezinom grobu u sarajevskoj katedrali. Posebnu molitvu uputimo Svevišnjemu i za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, junački i patnički, proslavljen i ponižen, ponosan i prkosan, čiji su sinovi i kćeri ispisali tolike zlatne stranice u hrvatskoj povijesti, kulturi, znanosti, umjetnosti i sportu, a naročito u povijesti Crkve u Hrvata, koju su i u prošlosti i u sadašnjosti proželi svojom dubokom vjerom, odanošću i krvlju mučeničkom.

Slika: Blažena Katarina Kotromanić

Slika: Blažena Katarina Kotromanić - spomenik u Korenici

Svetac dana - Sveti Krizant i Darija

Sveti Krizant i Darija

Današnji sveti zaštitnici su Krizant (Chrysanthus, Crisante) i Darija (Daria), bračni par, rimski mučenici iz III. stoljeća, u vrijeme progona careva Carinusa i Numeriana. Prema brojnim legendama Krizant je bio Egipćanin, sin patricija Polemija, s kojim je došao u Rim iz Aleksandrije na studij filozofije. Postao je kršćanin (krstio ga je svećenik Karpofor), ali otac ga je prisiljavao da se odrekne svoje vjere. Kad u tome nije uspio, dao ga je zatvoriti s pet djevojaka koje su ga pokušavale navesti na grijeh. One su međutim usnule tvrdim snom, nisu ništa jele ni pile pa su ih tamničari morali pustiti iz zatvora. Zatim je Krizanta od kršćanske vjere pokušala odvratiti lijepa vestalka, Atenjanka Darija. Krizant je Dariji tako uvjerljivo i gorljivo govorio o kršćanstvu da je i ona postala kršćanka. Zaljubili su se, sklopili kršćanski brak i svoj život posvetili širenju kršćanstva. Obratili su mnoge pogane na kršćanstvo, ali uslijedili su novi progoni. Prema predaji Krizanta je dao zatvoriti i mučiti rimski tribun Klaudije. Krizantova vjera i hrabrost toliko je zadivila Klaudija da se dao pokrstiti ne samo on, nego i njegova žena Hilarija, sinovi Mauro i Jason te sedamdeset njegovih vojnika. Zbog toga je car Numerian dao Klaudija utopiti, njegovim sinovima su odrubljene glave, a žena mu je poslana na galiju.

Krizanta su zatim zatvorili u staju punu smrada, a kad je u nju stupio, ispunila se ugodnim miomirisom. Dariju su zatvorili među bludnice, ali se pred njom pojavio lav koji ju je obranio od niza silovatelja. Zatim su progonitelji naložili veliku vatru kako bi spalili Krizanta, Dariju i njihovog branitelja lava. Vatra im nije nimalo naudila, a lavu su pomogli da pobjegne. Krvnici su potom Krizanta i Dariju bacili u jednu jamu koju su zatim zasuli pijeskom i kamenjem. Mladi par se tada ugušio, a njihovo mučeništvo ohrabrilo je mnoge naraštaje progonjenih kršćana. Dogodilo se to godine 283. Njihovo štovanje proširilo se najprije u Ravennu, a zatim dalje prema sjeveru, sve do današnje Francuske i Njemačke. Legenda o njihovom mučeništvu je upitna, tijekom stoljeća se mijenjala i dopunjavala, ali je sasvim sigurno da su oni postojali i da su dali svoje živote za Krista Gospodina. O tome svjedoči i martirologij svetog Jeronima i njihov blagdan koji se slavi već od godine 450. Njihov grob nalazio se u Thrasonovim katakombama (Via Salaria), na mjestu gdje su pogubljeni, a njihove relikvije nalaze se u Prümu (Rheinland-Pfalz), u Bad Münstereifelu kod Kölna i u Haanu (Nordrhein-Westfalen), gdje su im posvećene prekrasne crkve, u Mönchengladbachu, u Salzburgu i u kripti katedrale u Reggio Emiliji. Zazivaju ih kod stočnih bolesti, a zaštitnici su Reggio Emilije, Salzburga i sudaca. Glasoviti španjolski dramatičar iz XVII. stoljeća Pedro Calderón de la Barca napisao je o svetom Krizantu i svetoj Dariji dramu Dvoje nebeskih ljubavnika (Los dos amantes del cielo).

Slika: Sveti Krizant i Darija

Svetac dana - Sveta Tabita

Sveta Tabita

Sveta Tabita (Tabitha, Tabea, grčki Dorcas ili Dorkás), udovica, krojačica, živjela je u 1. stoljeću. Jedna je od naroćito dragih osoba koje susrećemo u Svetom pismu, a vezana je uz djelovanje i čudo svetog Petra apostola. O tome govori sveti Luka u Djelima apostolskim (Dj 9, 36-42): „U Jopi bijaše učenica imenom Tabita, što znači „Košuta“. Njezin se život sastojao samo od djela ljubavi i djela milosrđa koja je činila. Baš u ono vrijeme obolje te umrije. Tada je okupaše i staviše u gornju sobu. A kako je Lida blizu Jope, učenici, čuvši da je Petar u Lidi, poslaše k njemu dva čovjeka s molbom: „Dođi k nama, ne oklijevaj!“ Petar se diže i krenu s njima. Čim stiže, odvedoše ga u gornju sobu; svi se u suzama skupiše oko njega te mu pokazaše haljine i ogrtače koje je radila Košuta dok je bila na životu. Petar istjera sve van te kleknu i pomoli se. Zatim se okrenu prema mrtvom tijelu i reče: „Tabita, ustani!“ Ona tada otvori oči, pogleda Petra te sjede. A on joj pruži ruku i podiže je. Zatim dozva svete i udovice te im je pokaza živu. Vijest o tom raširi se po svoj Jopi te mnogi prigrliše vjeru u Gospodina. A Petar ostade mnogo dana u Jopi kod nekog Šimuna kožara.“

Lida se nalazi dan hoda od Jeruzalema prema Sredozemnom moru. Jopa, u ono vrijeme glavna luka Palestine, današnja Jafa, tvori s Tel Avivom jedan grad. Grčka varijanta Tabitinog imena (Dorcas, Dorkás) tumači se činjenicom da je živjela u lučkom gradu, gdje su mnogi žitelji i posjetitelji razgovarali na grčkom jeziku. Dorcas je bilo često ime i među Židovima i među Grcima, a i danas je znanstveni naziv za jednu vrstu gazele („obična gazela“, „Gazella dorcas“). Sveti Luka naziva Tabitu „učenicom“ te je dakle smatra ravnopravnom muškim učenicima i sljedbenicima Krista Gospodina. Sveta Tabita je zaštitnica krojačica i krojača. Kao vjernici možemo ovom prigodom iskazati veliko divljenje snazi koju je apostol Petar imao od Uskrslog. Petrovo oživljenje Tabite podsjeća na slučaj Jairove kćeri, kada je Isus oživio umrlu djevojčicu. Oživljenje Tabite je Petra kao apostola i poglavara Kristove Crkve učvrstilo u njegovim daljnjim koracima i djelima. Uskoro je on otvorio vrata Crkve i poganima te doživio i prvo obraćenje iz poganstva. Petar je tako prevladao granice nacije i židovske vjere, a svojim čudima pružio je svim ljudima nadu i ukazao na put spasa.