SVECI MJESECA - SVIBANJ

1	Sveti Josip Radnik
1	Sveti Jeremija
1	Sveti Riccardo Pampuri
1	Sveti Pellegrino Laziosi
2	Sveti Atanazije
2	Sveti José María Rubio y Peralta
2	Sveti Josip patrijarh
3	Sveti Filip i Jakov
3	Sveti Stanisław Kazimierczyk
3	Blaženi Edoardo Giuseppe Rosaz
4	Sveti Florijan
4	Blaženi Jean-Martin Moÿe
4	Blaženi Julijan iz Bala
5	Sveti Nunzio Sulprizio
5	Sveti Gotthard
5	Sveta Judita
6	Blažena Caterina Troiani
6	Blažena Anna Rosa Gattorno
6	Sveti François de Laval
7	Sveti Dujam
7	Blažena Gizela Ugarska
7	Sluga Božji Šimun Filipović
8	Sveta Ruža Venerini
8	Sveta Ida iz Nivellesa
8	Sveti Viktor Maur
9	Sveti Kristofor
9	Sveti Izaija
9	Sveti Pahomije
10	Blaženi Ivan Merz
10	Gospa Trsatska
10	Sveti Ivan de Ávila
11	Sveti Franjo de Geronimo
11	Sveti Ignacije iz Laconija
11	Sveti Job
12	Sveti Leopold Bogdan Mandić
12	Sveti Pankracije
12	Sveta Laura Montoya
13	Gospa Fatimska
13	Sveti Andrija Hubert Fournet
13	Sveti Servacije
14	Uzašašće Gospodinovo (Spasovo)
14	Sveti Matija
14	Sveta Maria Domenica Mazzarello
14	Sluga Božji Lino Maupas
15	Sveti Izidor ratar
15	Sveti Mihael Garicoïts
15	Sveta Sofija
16	Sveti Ivan Nepomuk
16	Sveti Andrija Bobola
16	Sveti Ubald
16	Službenica Božja Žarka Ivasić
17	Sveti Pascual Baylón
17	Sveti Simon Stock
17	Blažena Antonia Mesina
18	Sveti Ivan I.
18	Sveti Feliks iz Cantalicea
18	Sveti Erik Švedski
19	Sveti Celestin V.
19	Sveti Ivo Hélory
19	Sveta Maria Bernarda Bütler
20	Sveti Bernardin Sienski
20	Sveti Antonino Pierozzi
20	Sveta Sara
21	Sveti Eugène de Mazenod
21	Sveti Cristóbal Magallanes Jara
21	Sveti Heming
22	Sveta Rita iz Cascije
22	Sveta Julija s Korzike
22	Sveta Dulce Lopes Pontes
22	Sluga Božji Lovro Milanović
23	Sveti Ivan Krstitelj de' Rossi
23	Sveti Ivo iz Chartresa
23	Sveta Eufrosina iz Polocka
24	Duhovi
24	Marija pomoćnica
24	Sveti Vinko Lerinski
24	Sveta Estera
25	Marija Majka Crkve
25	Sveti Urban
25	Sveti Beda Časni
25	Sveti Zakej
26	Sveti Filip Neri
26	Sveta Marija Magdalena de' Pazzi
26	Sveta Mariana de Paredes
27	Sveti Augustin Canterburyjski
27	Sveti Grgur VII
27	Blaženi Lojze Grozde
28	Sveti German Pariški
28	Blažena Maria Bartolomea Bagnesi
28	Blažena Margaret Pole
29	Sveta Uršula Ledóchowska
29	Sveti Euzebije i Polion
29	Sveta Bona iz Pise
30	Sveta Ivana Orleanska
30	Sveti Ferdinand III
30	Sveti Gavin iz Porto Torresa
31	Presveto Trojstvo
31	Pohod Blažene Djevice Marije
31	Sveta Petronila
31	Majka Božja od Kamenitih vrata

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Ivan Krstitelj de' Rossi

Sveti Ivan Krstitelj de' Rossi

Današnji sveti zaštitnik je Ivan Krstitelj (Giovanni Battista) de' Rossi, talijanski svećenik, prijatelj nevoljnika i siromaha. Rodio se 22. veljače 1698. u selu Voltaggiu (provincija Alessandria, Pijemont) kao dijete siromašnih i pobožnih roditelja. Školovao se u Genovi, a već kao trinaestgodišnji dječak došao je u Rim, gdje je njegov rođak Lorenzo de' Rossi bio kanonik. Studirao je u glasovitom isusovačkom Rimskom kolegiju, naprije književnost a zatim filozofiju. Odlučio je postati svećenik, teologiju studirao kod dominikanaca, a zaređen je 1721. Pomogao je kod osnivanja skloništa za žene beskućnice. Djelovao je od 1731. kao kanonik u rimskoj crkvi Santa Maria in Cosmedin kao apostol mladeži, a svoj rad proširio je na sve slojeve rimskoga društva. Naročitu aktivnost razvio je među siromasima, bolesnicima, u javnim bolnicama i ubožnicama. Pučki misionar i vjeroučitelj, družio se s kirijašima, seljacima, pastirima, beskućnicima, prosjacima, prostitutkama, zatvorenicima i tamničarima. Prozvali su ga „drugim Filipom Nerijem“. Bio je krhka zdravlja, bolovao od epilepsije, pa je imao srca i za druge bolesnike. Godinama nije želio ispovijedati jer se bojao da u ispovjedaonici ne doživi epileptički napad. Kad se oslobodio toga straha, postao je glasoviti ispovjednik i propovjednik. Satima je ispovijedao, a posebno se posvetio ljudima bez naobrazbe i okorjelim grešnicima. Svojom blagošću, strpljivošćom i dobrotom privlačio je mnoge izgubljene duše.

Kako bi se što više mogao posvetiti svom poslanju, bio je oslobođen zajedničkog moljenja časoslova, na što je kao kanonik bio obvezan. Bolestan i isrcpljen, preselio je u bolnicu Santissima Trinita dei Pellegrini, gdje je preuzeo duhovnu brigu za redovnike Milosrdne braće svetog Ivana od Boga, koji su se bavili dvorbom bolesnika. Uzor mladim svećenicima, osnivač Pobožnog saveza svjetovnih svećenika, i pored svoje bolesti bio je neobično aktivan pa se njegovoj strpljivosti i svetosti divio cijeli Rim. Okružen sveopćim poštovanjem, preminuo je u Rimu na današnji dan, 23. svibnja 1764. Blaženim ga je 1860. proglasio papa Pio IX, a svetim 1881. papa Leon XIII. Posvećena su mu mnoga naselja, župe i crkve širom Italije i svijeta.

Slika: Sveti Ivan Krstitelj de' Rossi

Svetac dana - Sveti Ivo iz Chartresa

Sveti Ivo iz Chartresa

Sveti Ivo (Ives, Yves ili Yvo) iz Chartresa (latinski: Ivonis Carnutensis), francuski biskup, redovnik augustinac i crkveni pravnik, rođen je oko 1040. u Beauvaisu (departman Oise, Pikardija, sjeverna Francuska), kao sin plemićke obitelji. Studirao je u Parizu i u opatiji Bec (Le Bec-Hellouin, Normandija) filozofiju i teologiju, a specijalizirao je kanonsko pravo. Učitelj mu je bio glasoviti talijanski benediktinac Lanfranc, a studirao je zajedno s velikim teologom, svetim Anzelmom iz Canterburyja. Kanonik u Nesleu, postao je oko 1067. priorom regularnih kanonika augustinaca u samostanu svetog Quentina svoga rodnog Beauvaisa. Za biskupa Chartresa (departman Eure-et-Loir), 96 kilometara jugozapadno od Pariza, izabran je 1090, a posvetio ga je papa Urban II.

Borio se protiv simonije (trgovine crkvenim službama) i pokazao se pravednim i časnim posrednikom u problematičnoj situaciji, u kojoj se našao brakolomni francuski kralj Filip I, koji se rastao s kraljicom Berthom Holandskom i htio se 1092. oženiti već udanom Bertradom od Anjoua. Zbog toga je biskup Ivo bio optužen za veleizdaju i nakratko zatvoren. Vrhunski crkveni pravnik, u sukobu između Crkve i države stao je na stranu pape Grgura VII, a nastojao je izmiriti kralja i papu. Njegove pravne odluke postale su temelj i mjerilo crkvenog prava. Sačuvani su njegovi kanonski spisi, pisma i propovijedi. Preminuo je 23. prosinca 1116. u Chartresu, a pokopan je u kripti katedrale Naše Gospe. Ubrzo nakon smrti proglašen je svetim, a taj status potvrdio je 1570. papa Pio V. Zaštitnik je svoga biskupskog grada Chartresa, kanonika i crkvenih pravnika.

Slika: Sveti Ivo iz Chartresa

Svetac dana - Sveta Eufrosina iz Polocka

Sveta Eufrosina iz Polocka

Sveta Eufrosina iz Polocka, bjeloruska kneginja, redovnica, rođena je oko 1110. u Polocku na rijeci Zapadnoj Dvini (Vitebska oblast, sjeverna Bjelorusija), u kneževskoj obitelji, kao Predslava, kći kneza Svjatoslava i unuka kneza Vseslava. Kad su je roditelji htjeli zaručiti, pobjegla je s 12 godina u ženski samostan svete Sofije, u kojem je poglavarica bila njezina tetka. Zaredila se i uzela ime Eufrosina. Najprije je živjela kao pustinjakinja u jednoj ćeliji blizu katedrale svete Sofije. Bavila se prepisivanjem svetih knjiga, što je bio vrlo naporan i dugotrajan proces. Zarađeni novac darivala je siromasima. Biskup Polocka Elias povjerio je 1128. Eufrosini osnivanje ženskog samostana u Selcu, na mjestu gdje se nalazila stara rezidencija polockih biskupa. Prema legendi tri puta joj se javio anđeo Gospodnji i pokazao joj gdje će ustrojiti samostan Svetog Spasa. Za njom je u samostan došla i njezina sestra Gordislava (redovničko ime Evdokija) te mnoge druge djevojke plemenitog roda. Eufrosinina sestrična Zvenislava donijela je u samostan sve svoje blago, haljine i drago kamenje. Eufrosina je i nju zaredila i dala joj redovničko ime Evpraksija. U samostanu Svetog Spasa redovnice su prepisivale knjige, pjevale, šivale i bavile se ručnim radom. Taj samostan, opremljen bogatom knjižnicom, bio je živo kulturno središte.

Eufrosina je dala sagraditi dvije crkve, a jedna od njih, crkva Preobraženja Gospodnjeg, sagrađena 1161. u Selcu, danas dio samostana svete Eufrosine, smatra se najljepšim primjerom rane bjeloruske arhitekture. Utemeljila je oko 1160. i muški samostan te crkvu posvećen Svetoj Bogorodici. Hodočastila je u Carigrad, gdje su je svečano dočekali car Manuel I. i patrijarh Mihael III. Žarko je željela umrijeti u Jeruzalemu i molila je na tu nakanu. I zaista, kad je nakon Carigrada posjetila Jeruzalem, tamo je 1173. preminula u samostanu Mar Saba. Pokopana je u samostanu svetog Teodozija, a od 1910. njezine relikvije počivaju u samostanu svete Eufrosine, u njezinom rodnom Polocku. Omiljena svetica u bjeloruskom narodu, zaštitnica je Bjelorusije i grada Polocka. Svetom ju je proglasio 1984. papa Ivan Pavao II. Časte je i istočne i zapadne Crkve, i katolici i pravoslavci. Posvećene su joj brojne crkve u Bjelorusiji i diljem svijeta. Junakinja je mnogih djela bjeloruskih književnika, pjesnika i slikara. Glasovit je Eufrosinin križ, remek-djelo majstora Lazara Bogše (križ od čempresa ukrašen zlatom, draguljima i emajlom), nastalo 1161. po Eufrosininoj narudžbi. Taj križ, jedan od nacionalnih simbola Bjelorusije, nažalost je nestao 1941, a postoje različite verzije o tome tko ga je ugrabio (Nijemci ili Sovjeti). Repliku Eufrosininog križa izradio je 1997. majstor Nikolaj Kuzmič iz Bresta i ona je sada izložena u katedrali u Polocku.