SVECI MJESECA - LISTOPAD

1	Sveta Terezija od Djeteta Isusa
1	Sveti Bavo iz Genta
1	Sveti Grgur Prosvjetitelj
1	Službenica Božja Suzanne Aubert
2	Sveti anđeli čuvari
2	Blaženi Jan Beyzym
2	Službenica Božja Ana Marija Marović
3	Blaženi Columba Marmion
3	Sveta Teodora Guérin
3	Sveti Dionizije Aeropagit
4	Sveti Franjo Asiški
4	Sveti Amon pustinjak
4	Sveti Petronije Bolonjski
5	Sveti Placid i Mavro
5	Sveta Faustina Kowalska
5	Blaženi Bartolo Longo
6	Sveti Bruno
6	Sveti Adalbero
6	Sveta Marija Franciska od Pet Rana
7	Blažena Djevica Marija od Krunice
7	Blažena Chiara "Luce" Badano
7	Sveti Srđ i Bah
7	Sveta Justina Padovanska
8	Sveti starac Šimun
8	Sveti Marko papa
8	Službenica Božja Marica Stanković
9	Sveti Ivan Leonardi
9	Sveti Dionizije Pariški
9	Sveti Abraham, patrijarh
10	Sveti Franjo Borgia
10	Sveti Luis Bertrán
10	Sveti Baruh
11	Sveti Ivan XXIII.
11	Sveti Daniele Comboni
11	Sveti Canice
11	Sveti Aleksandar Sauli
12	Sveti Carlo Acutis
12	Sveti Serafin
12	Sveti Maksimilijan Celjski
12	Sveti Radim Gaudencije
13	Sveti Eduard
13	Sveti Koloman
13	Blaženi Honorat Koźmiński
14	Sveti Kalist I.
14	Blaženi Roman Lisko
14	Sveta Paraskeva (Petka)
15	Sveta Terezija Avilska
15	Blažena Marija Poussepin
15	Blaženi Michał Sopoćko
16	Sveta Hedviga
16	Sveta Margareta Marija Alacoque
16	Sveti Gal Irski
16	Sveta Marguerite d’Youville
17	Sveti Ignacije Antiohijski
17	Blaženi Contardo Ferrini
17	Sveti Richard Gwyn
18	Sveti Luka
18	Sveti Justus iz Beauvaisa
18	Sveti Zygmunt Szczęsny Feliński
19	Sveti Pavao od Križa
19	Sveti Ivan de Brébeuf i sjevernoamerički mučenici
19	Sveti Petar iz Alcántare
20	Sveti Vendelin
20	Sveta Marija Bertilla Boscardin
20	Blaženi Jerzy Popiełuszko
21	Sveta Uršula
21	Sveti Hilarion iz Gaze
21	Sveti Gašpar del Bufalo
22	Sveti Ivan Pavao II.
22	Sveta Marija Saloma
22	Sveti Abercije
23	Sveti Ivan Kapistran
23	Sveti Ignacije Carigradski
23	Sveti Józef Bilczewski
24	Sveti Antun Marija Claret
24	Sveti Luigi Guanella
24	Blažena Maria Tuçi
25	Blažena Katarina Kotromanić
25	Sveti Krizant i Darija
25	Sveta Tabita
26	Sveti Demetrije Srijemski
26	Blaženi Bonaventura iz Potenze
26	Blaženi José Gregorio Hernández
27	Sveti Frumencije
27	Sveti Abraham Pustinjak
27	Sveti Evarist papa
28	Sveti Šimun i Juda Tadej
28	Sveti Joaquín Royo Pérez i kineski mučenici
28	Blaženi Petrus Donders
29	Sveti Narcis Jeruzalemski
29	Sveti Gaetano Errico
29	Sveta Ermelinda
30	Sveti Marcel iz Tangera
30	Sveti Angelo iz Acrija
30	Blaženi Zoltán Meszlényi
31	Sveti Alfons Rodriguez
31	Sveti Wolfgang
31	Blažena Irene Stefani

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Vendelin

Sveti Vendelin

Danas slavimo svetog Vendelina (Wendelina) iz Triera, pustinjaka i opata. O njemu ima malo pouzdanih informacija, njegovi životopisci razilaze se u mnogim stvarima, a opet je omiljen među vjerničkim pukom. Rodio se oko 554. kao škotski (po nekima irski) princ. Odlučio je napustiti život u kraljevskoj obitelji i posvetiti se Bogu. Obučen kao hodočasnik, ostavio je obiteljski dvorac usred noći i okrenuo leđa svjetovnim častima. Posjetio je mnoga sveta mjesta, a 574. stigao u Rim. Papa Benedikt I. obodrio ga je u njegovoj namjeri i želji da služi Božjim planovima. Neko vrijeme oko godine 590. živio je kao pustinjak u šumskoj divljini nedaleko Triera, a kad mu je neki zemljoposjednik prigovorio zbog toga što živi od prosjačenja, a sposoban je zarađivati za život, iz poniznosti je kod njega čuvao svinje, stoku i ovce. Nakon čudesa koja je počinio, po želji redovnika postao je 597. opatom susjedne benediktinske opatije Tholey, u saarlandskom okrugu koji danas nosi njegovo ime. U Tholeyu je oko 617. i preminuo. Vendelinov kult razvio se 1360, kad je Bohemond II, trierski nadbiskup, prenio njegove relikvije u svetište, podignuto njemu u čast, baziliku svetog Vendelina u gradiću Sankt Wendel (Saarland). Pripisuju mu se mnoga čudesa, a po njegovu zagovoru u Saarbrückenu je 1417. ugašen strašan požar.

Njegovo štovanje službeno je odobrio 1450. papa Nikola V. Ubraja se u četrnaestoricu svetaca pomoćnika. O svetom Vendelinu stvorene su brojne legende. Zazivali su ga u pomoć protiv kuge i zaraznih stočnih bolesti, a zaštitnik je ljetine, seljaka, pastira, ovčara, goveda, stada, domaćih životinja, povoljnih vremenskih prilika te zaštite prirode i okoliša. Posvećeno mu je više od 500 kapelica i oko 160 svetišta. Naročito se štuje u Vogezima, Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj, posebno u Saarlandu i Bavarskoj, a u XIX. stoljeću to se štovanje proširilo i na istočnu Europu te Sjevernu i Južnu Ameriku. Zaštitnik je župa, crkava i kapela i u hrvatskim krajevima (Jarmina, Jagodnjak, Donja Bistra) te u Vojvodini (Odžaci, Ivanovo kod Pančeva).

Slika: Sveti Vendelin

Slika: Sveti Vendelin-župna crkva u Jarmini

Svetac dana - Sveta Marija Bertilla Boscardin

Sveta Marija Bertilla Boscardin

Sveta Marija (Maria) Bertilla, talijanska redovnica, rođena je 6. listopada 1888. u Brendoli (provincija Vicenza, Veneto) kao Anna Francesca Boscardin. Odrasla je u siromašnoj zemljoradničkoj obitelji, a djetinjstvo je provela u strahu od nasilnog oca Angela, alkoholičara, ismijavana i ponižavana od okoline, naročito od svojih vršnjaka. Pogrdno su je nazivali „guskom“. Od malih nogu radila je najteže poslove, u kući i na poljima. Na savjet svojeg župnika odazvala se duhovnom pozivu i 1904. pridružila se u Vicenzi družbi Sestara učiteljica svete Doroteje, kćeri Presvetih srdaca (Le Suore Maestre di Santa Dorotea, figlie dei Sacri), od milja zvanim Dorotee di Vicenza. Uzela je redovničko ime Maria Bertilla. Radila je u kuhinji, pekarnici i praonici rublja. Nakon nekog vremena počela je raditi u bolnici u gradu Trevisu (Veneto), s djecom oboljelom od difterije. Završila je 1907. i školu za bolničarke. Pronašla je svoj pravi poziv, njegu teško bolesnih i mentalno hendikepiranih pacijenata. S bolesnicima je bila izuzetno nježna i strpljiva. Za vrijeme I. svjetskog rata bolnicu je zauzela talijanska vojska, a sestra Maria Bertilla brinula je neprestano o svojim pacijentima, usprkos stalnim zračnim napadima i bombardiranjima. Neko vrijeme bolnica je bila evakuirana u Lombardiju. Njegovala je i ranjene talijanske vojnike. Nailazila je na nerazumijevanje liječnika i jedne ljubomorne poglavarice koja ju je htjela udaljiti od pacijenata i uposliti je kao pralju.

Bila je jednostavna i ponizna redovnica, potpuno posvećena svojem pozivu te je ostavljala snažan dojam na one koji su je upoznali. Od djetinjstva je neprestano uz sebe nosila svoju najdražu knjižicu, katekizam, a sve svoje nevolje povjeravala je Majci Božjoj. Preminula je na današnji dan, 20. listopada 1922, u Trevisu, nakon duge borbe s bolnim tumorom i teških operacija. Priređen joj je veličanstven sprovod. Stanovnici Trevisa prozvali su je „anđelom milosrđa“, a na spomen-ploči nazvana je „odabranom dušom junačke dobrote“. Na njezinom grobu, u matičnoj kući njezine družbe u Vicenzi, dogodila su se mnoga čuda i ozdravljenja. Blaženom ju je 1952. proglasio papa Pio XII, a svetom 1961. papa Ivan XXIII.

Slika: Sveta Marija Bertilla Boscardin

Svetac dana - Blaženi Jerzy Popiełuszko

Blaženi Jerzy Popiełuszko

Blaženi Jerzy Aleksander Popiełuszko, poljski svećenik i mučenik, franjevački trećoredac, rođen je 14. rujna 1947. kao Alfons Popiełuszko u selu Okopy (općina Suchowola, Podlasko vojvodstvo) u seljačkoj obitelji, kao treće od petero djece Władysława i Marianne. Bio je pobožan dječak i revan ministrant. Po završetku gimnazije u Suchowoli stupio je 1965. u varšavsko sjemenište. Krsno ime Alfons promijenio je 1971. u Jerzy Aleksander. Za svećenika je zaređen 28. svibnja 1972. u Varšavi. Nakon službovanja u različitim župama djelovao je kao dušobrižnik studenata i medicinara. U kolovozu 1980. postao je kapelanom slobodarskog, oporbenog sindikata „Solidarnost” („Solidarność”). Smatrali su ga neustrašivim osporavateljem diktatorskog komunističkog režima i borcem za slobodu, a on se samo pozivao na kršćanske istine i unutarnju slobodu, na poštivanje vlastite savjesti i domoljubne tradicije svoje domovine Poljske. Često se osjećao tjeskobnim i umornim, ali je naučio nadvladati napasti mržnje i nasilne osvete. Svjedočio je ne samo svojim propovijedima i govorima, nego još više svojim životom. Njegovo evenđeosko geslo glasilo je „Pobijediti zlo dobrim”. Od ožujka 1982, u vrijeme „izvanrednog stanja” u Poljskoj, velečasni Jerzy služio je u varšavskoj župi svetog Stanisława Kostke svake posljednje nedjelje u mjesecu „mise za domovinu”. Bila je to tradicija iz 19. stoljeća, kada je Poljska, okupirana stranim silama, branila svoj identitet pod plaštom Crkve. Na te mise dolazilo je mnoštvo ljudi pa su na okolnim ulicama postavljeni zvučnici. Dok su putem zvučnika odjekivale njegove propovijedi, bio je pod stalnim policijskim nadzorom. On je vjernike pozivao da mole i za „one koji su ovdje po službenoj dužnosti”. Njegove propovijedi prenosio je i Radio Slobodna Europa. Moto njegova djelovanja bile su riječi svetog Pavla iz poslanice Rimljanima: „Ne dopusti da te svlada zlo, već zlo svladaj dobrim!”. Otac Jerzy, skroman i boležljiv mladić, legendarni kapelan „Solidarnost”, postao je omiljen diljem Poljske.

Vlastodršcima je predstavljao veliku smetnju pa se nad njim nadvila ozbiljna opasnost. Poljski primas Józef Glemp čak mu je predložio da na neko vrijeme ode na studij u Rim, ali on je to odbio. Uhićen je u prosincu 1983. zbog tobožnjeg posjedovanja oružja i sabotaže, ali je uslijed pritiska javnosti ubrzo oslobođen. Pokušali su ga ubiti već 13. listopada 1984, kada su njegov automobil kod Gdańska zasuli hrpom kamenja, ali je uspio pobjeći. Kad se otac Jerzy 19. listopada 1984. vraćao u Varšavu s jedne mise u gradu Bydgoszczu, na cesti kod grada Toruńa, u selu Górsk (Kujawsko-pomorsko vojvodstvo), njegov automobil zaustavila su trojica pripadnika zloglasne poljske službe sigurnosti (Służba Bezpieczeństwa). Njegov šofer Waldemar Chrostowski uspio je pobjeći, a Jerzyja su zlikovci ugurali u svoj automobil. Udarali su ga šakama i palicama u glavu i strpali ga svezanih ruku u vreću, a za noge su mu privezali kamenje. Zatim su ga ubacili u prtljažnik i odvezli ga na nasip iznad rijeke Visle kod grada Włocławka (Kujawsko-pomorsko vojvodstvo). Tamo su ga izubijanog, ali vjerojatno još živog, bacili u rijeku, oko ponoći s 19. na 20. listopada. Mučenikovo tijelo pronađeno je 30. listopada. Pokopan je 3. studenog 1984. u dvorištu svoje varšavske župne crkve, a na sprovodu se okupilo oko 400 tisuća ljudi na čelu s vođom „Solidarnosti” Lechom Wałęsom. Jerzyjevi ubojice osuđeni su na zatvorske kazne, ali su prije isteka tih kazni pušteni iz zatvora te nakon toga promijenili prezimena. Taj je zločinački čin uzdrmao Poljsku i označio početak kraja komunističkog režima. Jerzy Popiełuszko bio je prvi mučenik komunističke Poljske, a njegov veliki zemljak papa Ivan Pavao II. prozvao ga je „istinskim europskim prorokom”, čija je žrtva „pobjeda života preko smrti”. Blaženim ga je 6. lipnja 2010. proglasio papa Benedikt XVI, a svečanost beatifikacije održana je na Trgu maršala Józefa Piłsudskog u Varšavi pred oko 250 tisuća vjernika i mučenikovom majkom Mariannom. Ceremoniju je predvodio kardinal Angelo Amato, uz sudjelovanje oko 100 kardinala, nadbiskupa i biskupa te oko 2 tisuće svećenika. Mučenikov grob posjetilo je do sada oko 25 milijuna hodočasnika, među njima i pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. Zaštitnik je sindikata „Solidarnost”. Život, djelo i smrt blaženog Jerzyja Popiełuszka inspiriralo je nastanak mnogih umjetničkih djela, spomenika, knjiga, filmova i skladbi, a njegovim imenom nazvane su mnoge ulice, trgovi, škole, župe, crkve i kapele.