Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - SIJEČANJ

1Blažena Djevica Marija Bogorodica
1Sveti Odilo
1Sveti Josip Marija Tomasi
1Sveti Fulgencije
2Sveti Bazilije Veliki i Grgur Nazijanski
2Sveti Makarije Aleksandrijski
2Sveti Adalard
3Presveto Ime Isusovo
3Sveta Genoveva
3Sveti Henok
4Sveta Angela iz Foligna
4Sveta Elizabeth Ann Seton
4Sveta Zdislava
5Sveti Gerlach
5Sveti Ivan Nepomuk Neumann
5Sveti Simeon Stilit Stariji
6Bogojavljenje (Tri kralja)
6Sveti Andrija Bessette
6Sveta Rafaela Marija od Presvetoga Srca Isusova Porras y Ayllón
7Krštenje Gospodinovo
7Sveti Rajmund Penjafortski
7Sveti Karlo iz Sezzea
7Sveti Valentin iz Passaua
8Gospa brze pomoći
8Sveti Severin
8Sveti Erhard iz Regensburga
8Blažena Eurosia Fabris Barban
9Sveti Adrian
9Blažena Alix Le Clerc
9Blaženi Józef Pawłowski i Kazimierz Grelewski
10Sveti Agaton
10Sveti Vilim iz Bourgesa
10Sveta Nazaria Ignacia March Mesa
11Sveti Higin
11Sveti Teodozije
11Sveti Tommaso iz Corija
12Sveti Arkadije
12Sveta Marguerite Bourgeoys
12Sveta Tatjana Rimska
13Sveti Hilarije
13Sveti Agricije iz Triera
13Sveti Knut
14Sveti Feliks iz Nole
14Blaženi Odorik iz Pordenonea
14Sveti Remigije
14Sveti Devasahayam Pillai
15Sveta Anastazija (Stošija)
15Sveti Pavao pustinjak
15Sveti Habakuk
16Sveti Marcel papa i mučenik
16Sveti Fursa
16Sveti Tozzo
17Sveti Antun opat
17Sveti Jenaro Sánchez y Delgadillo
17Blaženi Peter To Rot
18Sveta Margareta Ugarska
18Sveti Romedije
18Sveti Deikol
19Sveti Henrik iz Uppsale
19Sveti Josip Sebastijan Pelczar
19Sveti Mario, Marta i sinovi
20Sveti Fabijan i Sebastijan
20Blaženi Cyprian Michael Iwene Tansi
20Sveta Eustochia Calafato
21Sveta Agneza
21Sveti Publije
21Sveti Meinrad
22Sveti Vinko đakon i mučenik
22Blaženi László Batthyány-Strattmann
22Sveta Teodolinda
23Sveti Vinko Pallotti
23Sveta Emerencijana
23Sveti Abel
24Sveti Franjo Saleški
24Blaženi ukrajinski mučenici iz Pratulina
24Sveti Arno Salzburški
25Obraćenje svetog Pavla
25Sveti Ananija
25Sveti Poppo
26Sveti Timotej i Tit
26Sveta Paula Rimska
26Sveti José Gabriel del Rosario Brochero
27Sveta Angela Merici
27Blaženi Henrik Suso
27Blaženi Jurgis Matulaitis-Matulevičius
28Sveti Toma Akvinski
28Blaženi Karlo Veliki
28Sveta Devota
29Sveti Gelazije II
29Blaženi Julijan Maunoir
29Blaženi Bronisław Markiewicz
30Sveta Martina
30Sveta Hijacinta Marescotti
30Sveta Aldegunda
31Sveti Ivan Bosco
31Sveti Francesco Saverio Maria Bianchi
31Blaženi Nicholas Bunkerd Kitbamrung

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Sveta Margareta Ugarska

Sveta Margareta Ugarska

Sveta Margareta Ugarska

Današnja sveta zaštitnica, Margareta (Margit) Ugarska, kraljevna i dominikanska redovnica, u velikoj mjeri vezana je i uz hrvatsku povijest. Rođena je 27. siječnja 1242. u hrvatskom gradu Klisu kao deveto od desetoro djece ugarsko-hrvatskog kralja Béle IV. i kraljice Marije Laskaris, koji su se u Hrvatsku sklonili pred mongolskom najezdom. Roditelji su se zavjetovali da će Margaretu u znak zahvalnosti za slobodu svoje zemlje posvetiti dragom Bogu. Tako je već 1245, prije četvrte godine, povjerena odgoju dominikanki u mađarskom gradu Veszprému. U dvanaestoj godini položila je redovničke zavjete u Budimu, u samostanu što ga je na Zečjem otoku (Nyulak-szigete) usred Dunava za nju dao sagraditi njezin otac. Kad je odrasla, imala je nekoliko ponuda za udaju uz očevu privolu i papinsko odobrenje, ali nije željela napustiti samostan. Potpuno se posvetila Kristu, asketskom životu, služenju bolesnika i djelima milosrđa. Na glasu kao mističarka, mirotvorka i pokornica, na svakom koraku iskazivala je blagost i skromnost. Isticala se ustrajnom molitvom, strogom pokorom, ljubavlju prema euharistijskom otajstvu i Otkupiteljevoj muci te pobožnošću prema Duhu Svetome i Blaženoj Djevici Mariji.
Svoj život prikazala je kao žrtvu za oslobođenje svoga naroda i očevog kraljevstva od agresora s Istoka. Preminula je na današnji dan, 18. siječnja 1271, u dominikanskom samostanu na dunavskom otoku Margit-sziget usred Budimpešte, koji je po njoj i nazvan. Pripisuju joj se mnoga čuda i odmah nakon smrti vjernici su je počeli štovati kao sveticu, a njezin grob postao je mjestom pohoda mnoštva hodočasnika. Blaženom ju je 1789. proglasio papa Pio VI, a svetom 1943. papa Pio XII. Ne zaboravimo da je sveta Margit bila i hrvatska princeza te da je njezin otac, Béla IV, u znak zahvalnosti zbog pružanja utočišta i pomoći kad je bježao pred Tatarima, dodijelio povlasticu slobodnog kraljevskog grada zagrebačkom Gradecu, Samoboru, Križevcima i Jastrebarskom.

Sveta Margareta Ugarska

Slika: Sveta Margareta Ugarska

Sveta Margareta Ugarska

Slika: Sveta Margareta Ugarska

Sveta Margareta Ugarska

Slika: Sveta Margareta Ugarska

Sveta Margareta Ugarska

Slika: Sveta Margareta Ugarska

Sveta Margareta Ugarska

Slika: Sveta Margareta Ugarska

Sveta Margareta Ugarska

Slika: Sveta Margareta Ugarska

Sveta Margareta Ugarska

Slika: Sveta Margareta Ugarska

Svetac dana - Sveti Romedije

Sveti Romedije

Sveti Romedije

Sveti Romedije (Romedius, Romedio, Remedius, Remegius), tirolski pustinjak, živio je u IV. i V. stoljeću. Bio je sin tirolskih grofova iz Thaura, u dolini rijeke Inn, blizu Innsbrucka. Već kao plemić živio je kreposno i pobožno. Na svojem dvoru držao je svećenika koji mu je čitao Sveto pismo i životopise svetaca. Jednog dana Romedije je čuo i ove Kristove riječi: „Ako zbilja želiš biti savršen, idi, prodaj što imaš i podaj novac siromasima, pa ćeš imati blago na nebesima! Onda dođi i slijedi me!" (Mt 19,21). Te su ga se riječi zaista dojmile i on ih je odlučio provesti u djelo. Svoj dvorac pretvorio je u samostansko naselje, a onda se uputio na hodočašće. Želio je posjetiti Isusovu zemaljsku domovinu, Palestinu. Na hodočašću su ga pratili njegovi prijatelji Abraham i David. Na svim svojim putovanjima nikada ne bi prošao kraj neke crkve, a da ne bi u nju svratio i pozdravio Spasitelja, prisutnoga u Euharistiji. Nakon povratka iz Palestine pošao je sa svojim pratiteljima u Rim, središte kršćanstva. Posjetili su grobove apostolskih prvaka Petra i Pavla i brojnih svetih mučenika. U Rimu su zamolili papu, kao Kristovog namjesnika na zemlji, za blagoslov i odobrenje da provode život kao pustinjaci. Papa im je uslišao molbu, vratili su se u svoj zavičaj i nastanili se u današnjem Trentinu/Južnom Tirolu, u dolini Nonsberg (Val di Non). Tamo je sveti Romedije desetljećima provodio pustinjački život, ispunjen molitvama i pokorničkim vježbama. Ljudi iz okolice dolazili su i tražili od njega pomoć u bolestima i nevoljama, a pripisuju mu se mnoga čudesa i ozdravljenja.

Uz njega su vezane mnoge legende, osobito ona o njegovom ljubimcu medvjedu. Romedije je namjeravao posjetiti prijatelja iz mladosti, svetog Vigilija, biskupa Trenta, ali je na putu njegovog konja napao i usmrtio medvjed. Romedije je toga medvjeda pripitomio i otada jahao na njemu. Preminuo je sredinom V. stoljeća, a uspomena na njega sačuvala se minulih stoljeća, osobito u Trentinu, Tirolu i Bavarskoj. Njegovu svetost potvrdio je 1907. i papa Pio X. Relikvije svetog Romedija čuvaju se u njegovom glasovitom svetištu iznad Sanzena (Sanzinnen am Nonsberg, Trentino). Zazivaju ga kod nesretnih slučajeva, glavobolje, zubobolje, groznice i bolesti kostiju, kod opasnosti na moru, vatre, poplave i tuče, a zaštitnik je zatvorenika, zarobljenika, putnika i studenata teologije. Njemu u čast Trentino naročito štiti smeđe medvjede u Nacionalnom parku Adamello-Brenta, u blizini Romedijevog svetišta, a medvjede, namijenjene odstrelu, često otkupljuju ljubitelji životinjskog svijeta i poklanjaju ih svetištu.

Sveti Romedije

Slika: Sveti Romedije

Sveti Romedije

Slika: Sveti Romedije

Sveti Romedije

Slika: Sveti Romedije

Sveti Romedije

Slika: Sveti Romedije

Sveti Romedije

Slika: Sveti Romedije

Sveti Romedije

Slika: Sveti Romedije

Sveti Romedije

Slika: Sveti Romedije

Sveti Romedije

Slika: Sveti Romedije

Sveti Romedije-svetiste u Sanzenu

Slika: Sveti Romedije-svetiste u Sanzenu

Svetac dana - Sveti Deikol

Sveti Deikol

Sveti Deikol

Sveti Deikol (latinski Deicolus, irski Dichuil, Dichul ili Domgall, francuski Del de Lure, Desle ili Deisle, talijanski Deicolo, Deicola), irski misionar, redovnik benediktinac, opat, rođen je oko 530. u irskoj pokrajini Leinsteru. Bio je stariji brat svetog Gala (pišemo o njemu u prilogu od 17. listopada). Školovao se zajedno s Galom u opatiji Bangor (grofovija Down) kod svetog Comgalla i svetog Kolumbana (pišemo o njemu u prilogu od 23. studenoga). Bio je jedan od dvanaestorice monaha koji su 576. pratili svetog Kolumbana na njegovom misionarskom putu u Francusku. Djelovao je s Kolumbanom kao misionar u Austraziji i Burgundiji. Sudjelovao je u osnivanju opatije Luxeuil (danas Luxeuil-les-Bains, departman Haute-Saône), u kojoj je boravio od 590. do 610. Kad je godine 610. razvratni burgundski kralj Teuderik II. protjerao svetog Kolumbana, Deikol ga zbog starosti nije mogao pratiti. Potražio je sklonište u gustoj šumi. Već je pomislio da je zauvijek izgubljen i da će umrijeti od gladi, kad je naišao neki svinjar sa svojim stadom. Svinjar ga je odveo do jezera Luthra, kraj kojeg se nalazila kapela svetog Martina, a kraj nje izvor bistre vode. Tamo je Deikol osnovao godine 611. opatiju Lure (departman Haute-Saône, Franche-Comté). Od Berthilde, udovice Weishara (Werfairea), gospodara Lurea, dobio je na dar kapelu i komad zemlje. Franački kralj Klotar II. podržao je Deikola i omogućio napredak njegove opatije. Darovao je opatiji vlastelinsko dobro, šume, vinograde i ribnjake pa se uz opatiju razvio i susjedni grad Lure.

Opat Deikol živio je u svojem samostanu isposničkim životom, a njegovi monasi djelovali su prema pravilima svetog Benedikta. Pripisuju mu se mnoga čudesa i za života i nakon smrti (svoj ogrtač vješao je na sunčevu zraku i krotio divlje životinje). Prema legendi pružio je u svojoj kapeli utočište divljem vepru kojeg je u lovu progonio kralj Klotar pa ga često slikaju s tim veprom. Uvijek je bio radostan i vedar „jer je znao da mu nitko ne može oteti Boga“. Kad je Deikol vidio da mu se približava kraj, prepustio je upravu opatije mladom monahu Kolumbanu, svojem bliskom suradniku. Povukao se u jedan mali oratorij i preminuo 18. siječnja 625. u Lureu na glasu svetosti. Zaštitnik je bolesne djece i stoke. Mnoga djeca u općini Lure još i danas nose neku verziju njegovog imena (Del, Desle, Deel i Deela), a u jednom izvoru, nazvanom njegovim imenom, majke peru odjeću bolesne djece. Naročito ga štuju stanovnici Vogeza, planinskog masiva u sjeveroistočnoj Francuskoj, gdje se nalaze i dvije slavne opatije, uz koje je vezano njegovo uspješno djelovanje (Luxeuil i Lure). Njegove relikvije nalaze se u crkvi svetog Martina u Lureu i u kapeli svetog Dela (Deikola) u Gerbamontu (departman Vosges).

Sveti Deikol

Slika: Sveti Deikol

Sveti Deikol

Slika: Sveti Deikol

Sveti Deikol

Slika: Sveti Deikol

Sveti Deikol

Slika: Sveti Deikol

Sveti Deikol

Slika: Sveti Deikol

Sveti Deikol

Slika: Sveti Deikol

Sveti Deikol

Slika: Sveti Deikol

Sveti Deikol

Slika: Sveti Deikol

Sveti Deikol

Slika: Sveti Deikol

Sveti Deikol

Slika: Sveti Deikol

Sveti Deikol

Slika: Sveti Deikol

Sveti Deikol

Slika: Sveti Deikol

Sveti Deikol

Slika: Sveti Deikol

Sveti Deikol - Opatija Lure

Slika: Sveti Deikol - Opatija Lure

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani