SVECI MJESECA - SIJEČANJ
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani
Sveti Meinrad - 21. siječanj
Sveti Meinrad, njemački i švicarski redovnik benediktinac, pustinjak i „mučenik gostoljubivosti“, utemeljitelj švicarske opatije Einsiedeln, potomak plemićke obitelji Hohenzollern, rođen je oko 797. u Sülchenu, danas napuštenom naselju kod Rottenburga (kotar Tübingen, Baden-Württemberg). Školovao se od pete godine u opatiji na otoku Reichenau (Bodensko jezero), a njegovi učitelji bili su benediktinski opati Haito i Erlebald. Tamo je Meinrad zaređen za svećenika i postao benediktinski redovnik. Djelovao je od 824. kao učitelj u švicarskom samostanu Babinchova (danas Benken, kanton St. Gallen). Živio je od 828. pustinjačkim životom kraj prijevoja Etzel (Etzelpass, kanton Schwyz). Tamo je podigao kapelu s čudesnim kipom Blažene Djevice Marije, darom benediktinske opatice Hildegarde iz Züricha. Meinradova svetost privlačila je tamo mnoge posjetitelje pa se 835. povukao u „mračnu šumu“, kako bi se još više predao dragom Bogu i strogom pokorničkom životu. Darove koje je primao, davao je siromasima. Tamo je sagradio pustinjačku kolibu i kapelu. Prema predaji ubila su ga dva razbojnika, prerušena u hodočasnike, kojima je pružio utočište. On ih je gostoljubivo dočekao i nahranio, a oni su ga opljačkali i pretukli toljagama do smrti. Dogodilo se to na današnji dan, 21. siječnja 861.
Prema legendi Meinrada su branila dva gavrana, njegovi ljubimci, koji su otjerali razbojnike. Ti su gavrani progonili ubojice sve do Züricha, gdje su uhvaćeni i osuđeni na smrt. Zbog toga su u grbu Einsiedelna prikazana dva gavrana. Nakon Meinradove smrti na tom mjestu boravili su i drugi pustinjaci. Jedan od njih, Eberhard, negdašnji prior u Strasbourgu, podigao je tamo 934. benediktinski samostan i postao njegovim opatom. Danas je to najpoznatije i najomiljenije švicarsko proštenište, benediktinska opatija Einsiedeln (kanton Schwyz). Na mjestu Meinradove pustinjačke ćelije nalazi se kapela u kojoj se čuva čudotvorna slika Crne Gospe od Einsiedelna. Meinradove relikvije čuvale su se naprije na otoku Reichenau, ali su 1039. vraćene u Einsiedeln. Na prijevoju Etzel sagrađena je u 13. stoljeću kapela u njegovu čast, a obnovljena je 1698. Po njemu je nazvano i naselje Saint Meinrad u američkoj saveznoj državi Indiani, u kojem se nalazi i benediktinska nadopatija St. Meinrad Archabbey. Postoji i biciklistička staza (der Meinradweg), duga 275 kilometara, koja vodi od Meinradovog rodnog Sülchena preko svih njegovih životnih postaja do opatije Einsiedeln. Sveti Meinrad zaštitnik je Einsiedelna i gostoljubivosti.
Slika: Sveti Meinrad
Slika: Sveti Meinrad
Slika: Sveti Meinrad
Slika: Sveti Meinrad
Slika: Sveti Meinrad
Slika: Sveti Meinrad
Slika: Sveti Meinrad
Slika: Sveti Meinrad
Slika: Sveti Meinrad
Slika: Sveti Meinrad
Slika: Sveti Meinrad
Slika: Sveti Meinrad
Slika: Grb Einsiedelna
Slika: Sveti Meinrad - kapela na prijevoju Etzel
Slika: Sveti Meinrad - opatija Einsiedeln
Slika: Sveti Meinrad - opatija Einsiedeln