Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveti Henok - 3. siječanj

Sveti Henok

Sveti Henok (Henoh, Enoch, hebrejski Hanok), starozavjetni patrijarh, sedmi po redu, bio je Jeredov sin i Metuzalemov otac. Živio je 365 godina i zatim je uzet na nebo poput proroka Ilije. Ima značajnu ulogu u židovskim legendama, a spominje se i u Novom zavjetu kao primjer vjernosti Bogu. U srednjovjekovnim kršćanskim legendama i ikonografiji prikazuje se kao jedini, s prorokom Ilijom, koji nije okusio smrt i na nebu čeka konačni obračun s Antikristom. Za njega se u Bibliji kaže da je bio pravedan ("hodio je s Bogom"), a ne spominje se da je umro, nego ga je "Jahve uzeo k sebi". O njegovom uznesenju na nebo gdje je, prema tradiciji, otkrio tajne zagrobnog života, opisao anđele, mesijanska viđenja i posljednji sud, nastale su drevne legende. Henok je glavni junak hebrejske apokrifne apokaliptičke književnosti. Postoji apokrifni spis (vjerojatno iz 2. stoljeća) Henokova knjiga, poznat po svojim fantastičnim elementima, i njegov staroslavenski prijevod s grčkog jezika (glagoljaški iz 15. i ćirilični iz 14-17. stoljeća).

U Novom zavjetu nalaze se tri priloga o starozavjetnom proroku Henoku. Najprije se kratko spominje u Evanđelju po Luki (Lk 3,37), u dijelu gdje se nabraja Isusovo rodoslovlje od Adama do Josipa. Zatim se drugi put spominje u Poslanici Hebrejima (Heb 11,5), gdje stoji: „Vjerom je Henok prenesen tako da nije vidio smrti, i „više se ne nađe, jer ga Bog bijaše prenio“. Prije, naime, nego bijaše prenesen, primi svjedočanstvo da je „ugodio Bogu“.“ Treći spomen nalazi se u Judinoj poslanici (Jd 1,14-15): „Ovima je upravio proroštvo Henok, sedmi patrijarh poslije Adama kad veli: „Pazite! Dolazi Gospodin sa svojim svetim Desettisućama da sudi svima i da kazni sve bezbožnike za sva njihova bezbožna djela koja bezbožno počiniše i za sve uvredljive riječi koje oni, bezbožni grešnici, izgovoriše protiv njega!" U Kuranu se Henok spominje dvaput kao prorok pod imenom Idris. Spominje se i u mnogim književnim djelima (Ludovico Ariosto, Giuseppe Gioachino Belli, Italo Calvino, Bram Stoker, Umberto Eco). Matica hrvatska objavila je 2006. izdanje „Tajne knjige o uznesenju Henoka pravednoga-Izbor“ (sa staroslavenskog preveo i priredio Marko Grčić).