SVECI MJESECA - LISTOPAD

1	Sveta Terezija od Djeteta Isusa
1	Sveti Bavo iz Genta
1	Sveti Grgur Prosvjetitelj
1	Službenica Božja Suzanne Aubert
2	Sveti anđeli čuvari
2	Blaženi Jan Beyzym
2	Službenica Božja Ana Marija Marović
3	Blaženi Columba Marmion
3	Sveta Teodora Guérin
3	Sveti Dionizije Aeropagit
4	Sveti Franjo Asiški
4	Sveti Amon pustinjak
4	Sveti Petronije Bolonjski
5	Sveti Placid i Mavro
5	Sveta Faustina Kowalska
5	Blaženi Bartolo Longo
6	Sveti Bruno
6	Sveti Adalbero
6	Sveta Marija Franciska od Pet Rana
7	Blažena Djevica Marija od Krunice
7	Blažena Chiara "Luce" Badano
7	Sveti Srđ i Bah
7	Sveta Justina Padovanska
8	Sveti starac Šimun
8	Sveti Marko papa
8	Službenica Božja Marica Stanković
9	Sveti Ivan Leonardi
9	Sveti Dionizije Pariški
9	Sveti Abraham, patrijarh
10	Sveti Franjo Borgia
10	Sveti Luis Bertrán
10	Sveti Baruh
11	Sveti Ivan XXIII.
11	Sveti Daniele Comboni
11	Sveti Canice
11	Sveti Aleksandar Sauli
12	Sveti Serafin
12	Sveti Maksimilijan Celjski
12	Sveti Radim Gaudencije
12	Blaženi Carlo Acutis
13	Sveti Eduard
13	Sveti Koloman
13	Blaženi Honorat Koźmiński
14	Sveti Kalist I.
14	Blaženi Roman Lisko
14	Sveta Paraskeva (Petka)
15	Sveta Terezija Avilska
15	Blažena Marija Poussepin
15	Blaženi Michał Sopoćko
16	Sveta Hedviga
16	Sveta Margareta Marija Alacoque
16	Sveti Gal Irski
16	Sveta Marguerite d’Youville
17	Sveti Ignacije Antiohijski
17	Blaženi Contardo Ferrini
17	Sveti Richard Gwyn
18	Sveti Luka
18	Sveti Justus iz Beauvaisa
18	Sveti Zygmunt Szczęsny Feliński
19	Sveti Pavao od Križa
19	Sveti Ivan de Brébeuf i sjevernoamerički mučenici
19	Sveti Petar iz Alcántare
20	Sveti Vendelin
20	Sveta Marija Bertilla Boscardin
20	Blaženi Jerzy Popiełuszko
21	Sveta Uršula
21	Sveti Hilarion iz Gaze
21	Sveti Gašpar del Bufalo
22	Sveti Ivan Pavao II.
22	Sveta Marija Saloma
22	Sveti Abercije
23	Sveti Ivan Kapistran
23	Sveti Ignacije Carigradski
23	Sveti Józef Bilczewski
24	Sveti Antun Marija Claret
24	Sveti Luigi Guanella
24	Blažena Maria Tuçi
25	Blažena Katarina Kotromanić
25	Sveti Krizant i Darija
25	Sveta Tabita
26	Sveti Demetrije Srijemski
26	Blaženi Bonaventura iz Potenze
26	Blaženi José Gregorio Hernández
27	Sveti Frumencije
27	Sveti Abraham Pustinjak
27	Sveti Evarist papa
28	Sveti Šimun i Juda Tadej
28	Sveti Joaquín Royo Pérez i kineski mučenici
28	Blaženi Petrus Donders
29	Sveti Narcis Jeruzalemski
29	Sveti Gaetano Errico
29	Sveta Ermelinda
30	Sveti Marcel iz Tangera
30	Sveti Angelo iz Acrija
30	Blaženi Zoltán Meszlényi
31	Sveti Alfons Rodriguez
31	Sveti Wolfgang
31	Blažena Irene Stefani

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveta Terezija Avilska

Sveta Terezija Avilska

Današnja sveta zaštitnica, velika Terezija Avilska ili Terezija od Isusa, karmelićanka i crkvena naučiteljica, rodila se 28. ožujka 1515. u Gotarrenduri kod Ávile (Castilla) kao Teresa Sánchez de Cepeda y Ahumada. Ljupka, vedra i živahna djevojčica, u mladosti je čitala živote svetaca, ali i viteške romane. U karmelićanski red stupila je 1535. u Ávili. Teško je oboljela, zapadala u duševne krize, a u svojim zanosima doživljavala je neobična viđenja i nadahnuća. Premda krhkog zdravlja, bila je žena jakog karaktera, čvrste volje i bistre glave, otvorena, jednostavna, nemirna, neumorna, vedra i duhovita. Kao poduzetna i energična nadstojnica čitav život posvetila je obnovi karmelićanskoga reda i odgoju redovnica. Zajedno sa svetim Ivanom od Križa provela je reformu karmelićana, osnovala 32 nova samostana i organizirala provinciju bosonogih karmelićanki. U brojnim djelima, tiskanima posmrtno, opisala je svoja duhovna i mistična iskustva koja odišu optimizmom, razboritom i umjerenom askezom. U “Knjizi o životu” zabilježila je etape svojega duhovnoga razvitka, pa je to i svojevrsna rasprava o molitvi. “Put savršenosti” asketski je traktat usmjeren na vjerski odgoj redovnica i na borbu protiv reformacije. U svojem najvažnijem djelu “Unutarnji dvorac”, služeći se alegorijskim slikama, sažela je svoja asketska i mistična iskustva i opisala ljudsku dušu kao dvorac s mnogo odaja kroz koje se duša čisti i dolazi do središta gdje se sjedinjuje s Bogom. Sačuvana je i njena vrlo opsežna i zanimljiva korespondencija (oko 400 pisama). Svojim djelima, koja odišu živom imaginacijom, spontanim izričajem i prožeta su čestom uporabom slikovitih pučkih usporedbi, dala je ogroman prilog kršćanskoj duhovnosti i španjolskoj književnosti.

Izvanredna žena, bila je mističarka i vidovnjakinja, a istovremeno i vrlo realna i druželjubiva osoba. Bila je svjesna da nismo anđeli nego ljudi i priklanjala se Kristu, u kojem je vidjela Boga, ali i Čovjeka koji može shvatiti ljudske patnje. Naslućujući sve kušnje koje čekaju Crkvu i kršćanstvo sve do dana današnjega, vapila je: "O kršćani, vrijeme je da branite svoga Kralja te da se u tako velikoj zapuštenosti oko njega svrstate! Jer malen je broj vjernih koji ga još okružuje; veliko je naprotiv mnoštvo onih koji slijede Lucifera. No, najgore je što oni koji se prema vani očituju kao Gospodinovi prijatelji, potajno ga iznutra izdaju, tako da on ne nalazi gotovo nikoga na koga bi se mogao osloniti." Preminula je 4. listopada 1582. u Alba de Tormesu kod Salamance, u samostanu kojeg je osnovala. Blaženom ju je 1614. proglasio papa Pavao V, svetom 1622. papa Grgur XV, a crkvenom naučiteljicom 1970. papa Pavao VI. Zaštitnica je Španjolske, španjolske vojske, bolesnika (naročito onih koji pate od glavobolje), djece bez roditelja, čipkarica i čipkara, redovnica i redovnika, ljudi koji žude za milošću, ljudi koje ismijavaju zbog pobožnosti te mnogih naselja, biskupija, župa, crkava i kapela širom svijeta i hrvatskih krajeva (Požega-katedrala, Nova Gradiška, Suhopolje, Mikleuš, Bjelovar-katedrala, Zagreb-Remete-Čret, Ravna Gora, Bužim kod Gospića, Subotica-katedrala).

Slika: Sveta Terezija Avilska

Slika: Sveta Terezija Avilska - katedrala u Bjelovaru

Slika: Sveta Terezija Avilska - katedrala u Požegi

Slika: Sveta Terezija Avilska - katedrala u Subotici

Svetac dana - Blažena Marija Poussepin

Blažena Marija Poussepin

Blažena Marija (Marie) Poussepin, francuska dominikanska redovnica, utemeljiteljica družbe Sestara od Prikazanja, rođena je 14. listopada 1653, u francuskom gradiću Dourdanu (departman Essonne, Île-de-France). Kći tvorničara svilenih čarapa Claudea Poussepina, odrasla je u pobožnoj obitelji, a odgajali su je majka Julienne i mjesni župnik. Majka ju je od ranog djetinjstva podučavala o potrebi brige za bolesnike i siromahe. Marie je kumovala na krštenju brojnoj siromašnoj djeci. Kad joj je u 22. godini umrla majka, preuzela je brigu o kući i odgoju mlađe braće. Nakon očeve smrti, počela je voditi obiteljsku tvornicu zajedno s bratom Charlesom. Modernizirali su tvornicu uvođenjem strojeva umjesto dotadašnjeg ručnog rada, prebacili proizvodnju na preradu vune, vodili brigu o usavršavanju svojih zaposlenika i o njihovoj cjelokupnoj dobrobiti. Od 1683. rizničarka mjesnog milosrdnog društva, od 1691. dominikanska trećoredica, Marie je svoj život potpuno usmjerila prema dobrotvornom radu i brizi za nevoljnike.

Preselila je 1695. u Sainville (departman Eure-et-Loir) i tamo osnovala djevojačku školu. S učiteljicama i bolničkim sestrama osnovala je 1696. novu redovničku družbu koju je nazvala Kongregacijom milosrdnih sestara dominikanki Prikazanja Blažene Djevice Marije (Congrégation des Soeurs de Charité Dominicaines de la Présentation de la Sainte Vierge Marie). Sestre Prikazanja boravile su u zajedničkoj kući, živjele prema dominikanskim pravilima, posvetile se njezi bolesnika i podučavanju mladih djevojaka. Godine 1712. družba je imala već deset filijala. Od strane države priznata je 1724, a od strane Crkve 1738. Marie Poussepin preminula je u Sainvilleu 24. siječnja 1744, a pokopana je u Toursu (departman Indre-et-Loire), kasnijem sjedištu njezine družbe. Blaženom ju je proglasio 1994. papa Ivan Pavao II. Sestre Prikazanja i danas uspješno djeluju u 36 zemalja na 4 kontinenta, s više od 4 tisuće sestara.

Slika: Blažena Marija Poussepin

Svetac dana - Blaženi Michał Sopoćko

Blaženi Michał Sopoćko

Blaženi Michał Sopoćko, poljski svećenik i profesor teologije, duhovnik i ispovjednik svete Faustyne Kowalske, utemeljitelj družbe Sestara milosrdnog Isusa, rođen je 1. studenoga 1888. u naselju Juszewszczyźna (Nowosady), u blizini Valožina (oblast Minsk, danas Bjelorusija), u siromašnoj plemićkoj obitelji, kao najmlađe od četvero djece Wincentyja Sopoćka i Emilije Pawłowicz. Osnovnu školu polazio je Oszmiani (Ašmjani, Grodzenska oblast). Stupio je 1910. u sjemenište u Vilniusu, glavnom gradu Litve, a za svećenika je zaređen 15. lipnja 1914. Djelovao je od 1914. do 1918. kao kapelan u selu Taboryszki (Tabariškės, kotar Vilnius) i kao vojni kapelan u Varšavi i Vilniusu (za vrijeme I. svjetskog rata). Od 1922. do 1924. studirao je pedagogiju, a svoj diplomski rad posvetio je utjecaju alkohola na mladež. Doktoriao je 1926. teologiju u Varšavi. Postao je 1927. duhovnikom sjemeništa u Vilniusu, a 1928. profesorom pastoralne teologije na Sveučilištu Stefan Batory u Vilniusu. Bio je ispovjednik mnogih svećenika i redovnica. Postao je 1933. ispovjednik svete Faustyne Kowalske (pišemo o njoj u prilogu od 5. listopada). Po vizijama svete Faustyne, a po naputku oca Michała Sopoćka, slikar Eugeniusz Kazimirowski naslikao je 1934. prvu sliku Božjeg milosrđa. Otac Sopoćko počeo je 1935. propovijedati o mističnim iskustvima svete Faustine, a 1936. napisao o tome brošuru. Kad je sestra Faustyna 1936. napustila Vilnius, ostao je s njom u vezi. Tijekom II. svjetskog rata spašavao je Židove i skrivao se od 1942. do 1944. u samostanu uršulinki u litavskom selu Juodšiliai (Czarny Bór), 12 kilometara južno od Vilniusa.

Napustio je 1947. Vilnius (prijetila mu je deportacija u Sibir) i otišao krajem kolovoza u Białystok, glavni grad Podlaskog vojvodstva (sjeveroistočna Poljska), gdje je do 1962. u tamošnjem sjemeništu djelovao kao profesor pastoralne teologije. Surađivao je sa svetom Faustynom u osnivanju ženske redovničke zajednice Sestre milosrdnog Isusa (Zgromadzenie Sióstr Jezusa Milosiernego), koja je njegovim nastojanjima utemeljena 1941. Za prvu zajednicu Sestara milosrdnog Isusa napisao je i uredio pravila, prema idejama svete Faustyne. Barem jednom u godini, a ponekad i češće, posjećivao je sestre u Myślibórzu (Zapadnopomeransko vojvodstvo), gdje se nalazila prva kuća družbe. Znatno je pridonio širenju štovanja Božjeg milosrđa. Štovanje Božjeg milosrđa bilo je 1959. privremeno zabranjeno od strane Svete Stolice, kako je i predvidjela sveta Faustyna u svojem „Dnevniku“, koji je od 1934. do 1938. pisala po nalogu Michała Sopoćka. Nakon procesa, koji je vodio tadašnji krakovski nadbiskup Karol Wojtyła, kasniji papa Ivan Pavao II, to je štovanje 1978. opet dopušteno. Otac Sopoćko započeo je brigu oko priznavanja slike i širenja štovanja blagdana Božjeg milosrđa u nedjelju po Uskrsu i vodio je do posljednjih dana svojeg života, ali to se ostvarilo tek nakon njegove smrti. Napisao je knjigu „Milosrđe Božje u Njegovim djelima“ („Miłosierdzie Boga w dziełach Jego“), u četiri sveska. Nakon prometne nesreće u Zakopanima, u veljači 1962, morao se umiroviti. Preminuo je u Białystoku 15. veljače 1975. i pokopam na tamošnjem župnom groblju. Od 1988. njegovo tijelo počiva u svetištu Božjeg milosrđa u Białystoku. Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 28. rujna 2008. Svečanost beatifikacije predvodio je u svetištu Božjeg milosrđa u Białystoku kardinal Angelo Amato. Blaženi Michał Sopoćko zaštitnik je grada Białystoka.