SVECI MJESECA - SIJEČANJ

1	Blažena Djevica Marija Bogorodica
1	Sveti Odilo
1	Sveti Josip Marija Tomasi
1	Sveti Fulgencije
2	Sveti Bazilije Veliki i Grgur Nazijanski
2	Sveti Makarije Aleksandrijski
2	Sveti Adalard
3	Presveto Ime Isusovo
3	Sveta Genoveva
3	Sveti Henok
4	Sveta Angela iz Foligna
4	Sveta Elizabeth Ann Seton
4	Sveta Zdislava
5	Sveti Gerlach
5	Sveti Ivan Nepomuk Neumann
5	Sveti Simeon Stilit Stariji
6	Bogojavljenje (Tri kralja)
6	Sveti Andrija Bessette
6	Sveta Rafaela Marija od Presvetoga Srca Isusova Porras y Ayllón
7	Sveti Rajmund Penjafortski
7	Sveti Karlo iz Sezzea
7	Sveti Valentin iz Passaua
8	Gospa brze pomoći
8	Sveti Severin
8	Sveti Erhard iz Regensburga
8	Blažena Eurosia Fabris Barban
9	Sveti Adrian
9	Blažena Alix Le Clerc
9	Blaženi Józef Pawłowski i Kazimierz Grelewski
10	Sveti Agaton
10	Sveti Vilim iz Bourgesa
10	Sveta Nazaria Ignacia March Mesa
11	Sveti Higin
11	Sveti Teodozije
11	Sveti Tommaso iz Corija
12	Krštenje Gospodinovo
12	Sveti Arkadije
12	Sveta Marguerite Bourgeoys
12	Sveta Tatjana Rimska
13	Sveti Hilarije
13	Sveti Agricije iz Triera
13	Sveti Knut
14	Sveti Feliks iz Nole
14	Blaženi Odorik iz Pordenonea
14	Sveti Remigije
14	Sveti Devasahayam Pillai
15	Sveta Anastazija (Stošija)
15	Sveti Pavao pustinjak
15	Sveti Habakuk
16	Sveti Marcel papa i mučenik
16	Sveti Fursa
16	Sveti Tozzo
17	Sveti Antun opat
17	Sveti Jenaro Sánchez y Delgadillo
17	Blaženi Peter To Rot
18	Sveta Margareta Ugarska
18	Sveti Romedije
18	Sveti Deikol
19	Sveti Henrik iz Uppsale
19	Sveti Josip Sebastijan Pelczar
19	Sveti Mario, Marta i sinovi
20	Sveti Fabijan i Sebastijan
20	Blaženi Cyprian Michael Iwene Tansi
20	Sveta Eustochia Calafato
21	Sveta Agneza
21	Sveti Publije
21	Sveti Meinrad
22	Sveti Vinko đakon i mučenik
22	Blaženi László Batthyány-Strattmann
22	Sveta Teodolinda
23	Sveti Vinko Pallotti
23	Sveta Emerencijana
23	Sveti Abel
24	Sveti Franjo Saleški
24	Blaženi ukrajinski mučenici iz Pratulina
24	Sveti Arno Salzburški
25	Obraćenje svetog Pavla
25	Sveti Ananija
25	Sveti Poppo
26	Sveti Timotej i Tit
26	Sveta Paula Rimska
26	Sveti José Gabriel del Rosario Brochero
27	Sveta Angela Merici
27	Blaženi Henrik Suso
27	Blaženi Jurgis Matulaitis-Matulevičius
28	Sveti Toma Akvinski
28	Blaženi Karlo Veliki
28	Sveta Devota
29	Sveti Gelazije II
29	Blaženi Julijan Maunoir
29	Blaženi Bronisław Markiewicz
30	Sveta Martina
30	Sveta Hijacinta Marescotti
30	Sveta Aldegunda
31	Sveti Ivan Bosco
31	Sveti Francesco Saverio Maria Bianchi
31	Blaženi Nicholas Bunkerd Kitbamrung

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Krštenje Gospodinovo

Krštenje Gospodinovo

Krštenje Gospodinovo slavi se u prvu nedjelju nakon 6. siječnja. O tom velikom događaju izvještavaju svi evanđelisti, a prema njima sveti Ivan Krstitelj krstio je Isusa na rijeci Jordanu. Kada je Isus izašao iz vode, molio se, ugledao otvorena nebesa i Duha Svetoga poput goluba gdje silazi na njega, a glas se zaorio s nebesa: Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina! Vrhunac Isusovog skrovitog zemaljskog života bilo je krštenje na Jordanu. Tada je započeo njegov javni život. Isus se nije trebao krstiti zbog toga da mu se oprosti istočni grijeh jer je kao čovjek od začeća bio pun Duha Svetoga. Božanska osoba je oduvijek, od vječnosti, jedno s Ocem i Duhom Svetim, ali uranjanjem u vodu kod krštenja na Jordanu, on se solidarizira s grešnicima i simbolizira nastajanje nečeg novog što prije nije postojalo.
Tim činom Isus naviješta da će zbog grešnika ići do kraja, da će umrijeti za njih.

Sveti Ivan evanđelist odmah na početku svoga Evanđelja nakon svečanog i dogmatski dubokog „Proslova“ opisujući svjedočanstvo Ivana Krstitelja za Isusa govori: „Ivan je svjedočio još: Vidio sam Duha gdje siđe s neba kao golub i ostade na njemu. Ja ga nisam poznavao. Ali mi onaj koji me posla da krstim vodom reče: Na koga vidiš da silazi Duh Sveti i ostaje na njemu, to je onaj koji krsti Duhom Svetim. I ja to vidjeh i svjedočim da je on Sin Božji“ (1, 32-34). Isus se krstio na početku svoga javnog života, njegov nastup potvrđuje sam nebeski Otac, ali se uz njega javlja i Duh Sveti. Sveti Matej piše: „Kad je Isus bio kršten, odmah iziđe iz vode. Iznenada se otvoriše nebesa te on vidje Duha Božjega gdje silazi kao golub i spušta se na njega“ (Mt 3, 16). Tako Isus započinje ostvarivanje svoga spasiteljskoga djela u sili Duha Svetoga. Tu stvarnost opisao je i majstor pera sveti Luka: „Za krštavanja svega naroda bi kršten i Isus. Dok se molio, otvori se nebo, siđe na njega Duh Sveti u tjelesnom obliku poput goluba“ (3, 21-22). Silaženje Duha Svetoga nad Isusa označava silu koja silazi na njega i koja ga ispunjava, dajući tako čitavom njegovom djelu odmah od početka proročki, milosni značaj prvoga reda. Isusovo djelo po Duhu Svetomu označeno je kao božansko i stvaralačko jer će po njemu svaktko tko ga prihvati postati novo stvorenje. Sva 4 evanđelista spominju da se Duh Sveti pojavio nad Isusom u obliku goluba, dakle, nečega tjelesnoga, našim očima zamjetljivoga. Bog se, dakle, ne očituje samo u apstraktnom mišljenju, već dopušta da ga osjetimo i doživimo i u slikama, znakovima, usporedbama. Na taj način izlazi nam ususret i prilagođuje se svom duhovno-tjelesnom stvorenju.

Slika: Krštenje Isusovo

Slika: Krštenje Gospodinovo

Svetac dana - Sveti Arkadije

Sveti Arkadije

Današnji sveti zaštitnik je Arkadije, mučenik iz Mauretanije. Uspomena na njega živi u Crkvi zahvaljujući zapisanoj propovijedi svetoga Zenona, veronskoga biskupa iz IV. stoljeća. Arkadije je živio u III. stoljeću za vladavine rimskog cara Valerijana, žestokog progonitelja kršćana. Bio je jedan od najuglednijih građana Cezareje u Mauretaniji (danas Cherchell u Alžiru) i prikriveni kršćanin. Kad je Valerijan godine 253. počeo progoniti kršćane, Arkadije se povukao u samoću kako ne bi morao častiti poganske bogove i kako bi se kao pustinjak molitvom i pokorom pripremio za možebitno mučeništvo. Svoje imanje povjerio je na upravljanje jednom povjerljivom rođaku. Kad su vlasti primijetile da ga nema kod propisanih žrtvovanja bogovima, poslale su vojnike u njegovu kuću da ga dovedu na obred žrtvovanja. Nisu ga pronašli pa su umjesto njega uhitili upravitelja njegovih dobara. Arkadije se odmah vratio iz svog pustinjačkog prebivališta i prijavio se sucu kako njegov rođak ne bi morao trpjeti umjesto njega.
Suca je zadivila njegova plemenitost pa mu je ponudio da žrtvuje bogovima, a on će mu oprostiti bijeg. Arkadije mu je hrabro odgovorio: "Zar misliš da će se Božji sluga iz straha da ne bi izgubio ovaj bijedni život prestrašiti i počiniti idolopoklonstvo?" Sudac se na to razgnjevio i zapovijedio krvnicima da Arkadiju za odmazdu odsijecaju ud za udom. Na kraju su mu ostali samo trup i glava. Arkadije je trpio strašne muke, povremeno gubio svijest, ali se nije dao slomiti. Krvnici su čuli kako govori: „Sretni udovi, sada ste mi tek postali dragi jer ste Bogu prineseni za žrtvu i doista pripadate njemu!“ Posljednjim silama obratio se sakupljenom narodu: "Vi, gledatelji ovoga krvavog prizora, znajte da su sve muke malene za onoga čiji je pogled upravljen na vječnu krunu!" Nakon tih riječi sveti i neustrašivi mučenik je preminuo. Dogodilo se to oko godine 302. Strahovita progonstva kojima je Crkva bila izložena kroz prva tri stoljeća svoje povijesti, bila su za nju izvorom velikoga blagoslova. Krv mučenika postala je sjemenom iz kojega su nicali novi kršćani, broj vjernika je neprestano rastao, a Crkva je te svete mučenike odmah počela štovati, svjesna božanskoga podrijetla njihove i svoje vjere.

Slika: Sveti Arkadije

Svetac dana - Sveta Marguerite Bourgeoys

Sveta Marguerite Bourgeoys

Sveta Marguerite Bourgeoys, francuska i kanadska redovnica, utemeljiteljica Kongregacije Naše Gospe (Congrégation de Notre-Dame), rođena je 17. travnja 1620. u Troyesu (departman Aube, Champagne), kao šesto od dvanaestero djece pobožnih roditelja, svjećara i kovača novca, Abrahama Bourgeoysa, i njegove supruge Guillemette Garnier. Ostala je rano bez roditelja pa se usrdno brinula za svoju mlađu braću i sestre. Za vrijeme jedne procesije u čast Gospe od krunice, 1640, Marguerite je osjetila potrebu da svoj život potpuno posveti dragom Bogu i da joj uzor postane Blažena Djevica Marija. Smatrala je međutim da taj poziv može bolje obavljati izvan samostana nego unutar njegovih zidova. Tada se u Troyesu pridružila svjetovnoj bratovštini koja se posvetila odgoju i podučavanju siromašnih djevojaka. Tadašnji guverner i osnivač Montréala u Kanadi, Paul de Chomedey de Maisonneuve, tražio je 1652. po Francuskoj učiteljice za svoju kanadsku koloniju pa je pozvao i Margueritu kao učiteljicu i vjeroučiteljicu. Kako je redovnice uršulinke i klarise nisu željele primiti u svoje redove, ona se odazvala guvernerovom pozivu i 1653. otplovila u Kanadu. Započela je 1657. s izgradnjom kapele u čast Naše Gospe od dobre pomoći (Notre-Dame-de-Bon-Secours), prve stalne crkve u Montréalu (tada naselju Fort Ville-Marie), a 1658. otvorila prvu školu u jednoj staji i osnovala Kongregaciju Naše Gospe. Vratila se 1659. u Francusku i povela sa sobom još četiri učiteljice, a 1670. šest učiteljica, uz podršku francuskog kralja Louisa XIV. Te hrabre žene postale su prve sestre družbe Naše Gospe, s Margueritom kao poglavaricom. Marguerite i njezine sestre pomogle su ljudima u koloniji da prežive razne nevolje i oskudicu hrane, otvorile su stručnu školu i podučavale djevojke različitim domaćinskim vještinama, vođenju kućanstva i upravljanju farmom. Kongregacija je narasla na 18 sestara, od toga sedam Kanađanki. Otvarale su nove misije i škole, pored ostalog i u gradu Québecu, a djelovale su i među Indijancima. Marguerite je u svoju družbu primila i dvije Indijanke. Nije uvijek nailazila na razumijevanje crkvenih starješina koji su njezinu družbu htjeli zatvoriti u samostan.

Majka Marguerite prepustila je 1693. vodstvo družbe svojoj nasljednici, Marie Barbier, prvoj Kanađanki koja se pridružila kongregaciji. Pravila družbe Crkva je odobrila tek 1698, a Marguerite je provela posljednje godine života u molitvi i pisanju autobiografije. Posljednjeg dana 1699, jedna mlada sestra u njezinom samostanu bila je na umoru. Mère Marguerite zamolila je tada Gospodina da uzme nju umjesto umiruće djevojke. Ujutro, 1. siječnja 1700, sestra se potpuno oporavila, a Margueritu je počela tresti jaka groznica. Patila je 12 dana, a umrla je na današnji dan, 12. siječnja 1700, u Montréalu. Pripisuju joj se mnoga čuda, a njezine relikvije čuvaju se u kapeli Naše Gospe od dobre pomoći. Blaženom ju je proglasio 1950. papa Pio XII, a svetom 1982. papa Ivan Pavao II, kao prvu kanoniziranu kanadsku sveticu. Zazivaju je kod smrti roditelja, a zaštitnica je siromaha i osoba koje ne prihvaćaju redovničke zajednice. Kongregacija Naše Gospe proširila se 1860. i na Sjedinjene Države, a kasnije i na druge zemlje i kontinente pa danas djeluje u 8 zemalja na 4 kontinenta, s više od 1100 sestara.

Slika: Sveta Marguerite Bourgeoys

Svetac dana - Sveta Tatjana Rimska

Sveta Tatjana Rimska

Sveta Tatjana (Tatiana, Taziana), rimska mučenica u vrijeme cara Aleksandra Severa, kći rimskog konzula, rođena je u Rimu početkom III. stoljeća. Tatjanin otac potajno je vjerovao u Krista pa je i ona oduševljeno prihvatila kršćanstvo i postala đakonica. Zbog toga je morala odgovarati pred carskim sucem Ulpianom. Ulpian je dao odvesti Tatjanu u jedan poganski hram i zatražio od nje da žrtvuje poganskom bogu Apolonu. Tatjana se u očaju obratila Kristu za pomoć, a nakon njezine molitve odjeknuo je snažan potres pa su popadali svi kipovi poganskih bogova. Zbog toga je Tatjana okrivljena i podvrgnuta okrutnim mukama.

Mučitelji su od nje zatražili da se odrekne vjere u Krista, a kad nije pristala, udarali su je, iskopali joj oči, vezali dva dana za stup i s glave skidali kožu. Potom su je bacili u vatru, a nakon toga i među gladne divlje zvijeri. Kad je i nakon toga ostala živa, zlotvori su Tatjani odrubili glavu. O tome izvještava i Rimski martirologij. Dogodilo se to u Rimu na današnji dan, 12. siječnja 225. Od VII. do XV. stoljeća na Kvirinalu je stajala crkva posvećena svetoj Tatjani. Njezine relikvije čuvaju se u Carigradu. Sveta Tatjana osobito je štovana kod mladeži u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji, a kao svoju zaštitnicu časte je sveučilištarci. Sretan imendan čestitamo svim našim Tatjanama, Tanjama i Tajama!