SVECI MJESECA - OŽUJAK

1	Sveti Albin
1	Sveti David Velški
1	Blaženi Roger le Fort
2	Sveta Janja Praška
2	Sveti Simplicije
2	Sveta Ángela de la Cruz Guerrero
3	Sveta Kunigunda
3	Blaženi Pierre-René Rogue
3	Sveta Katharine Drexel
4	Sveti Kazimir
4	Blažena Placide Viel
4	Sluga Božji Ante Antić
5	Pepelnica
5	Sveti Ivan Josip od Križa
5	Sveti Lucije
5	Sveti Piran
6	Sveta Koleta
6	Sveti Fridolin
6	Sveti Hošea
7	Svete Perpetua i Felicita
7	Sveta Tereza Margareta od Presvetog Srca Isusovog
7	Blaženi José Olallo Valdés
8	Sveti Ivan od Boga
8	Blaženi Wincenty Kadłubek
8	Sveti Joel
9	Sveta Franciska Rimska
9	Sveta Katarina Bolonjska
9	Sveti Cezarije iz Nazijanza
10	Sveti Dominik Savio
10	Sveti Makarije Jeruzalemski
10	Sveti John Ogilvie
10	Sveti mučenici iz Sebaste
11	Sveti Eulogije iz Córdobe
11	Sveti Konstantin Škotski
11	Sluga Božji Franjo Kuharić
11	Sveti Dominik Cam
12	Sveti Maksimilijan
12	Blažena Aniela Salawa
12	Blaženi Dionizije, kartuzijanac
12	Blaženi Jeronim Gherarducci
12	Sveti Josip Zhang Dapeng
12	Sveti Inocent I
13	Sveta Eufrazija
13	Sveti Nicefor Carigradski
13	Sveti Leander Seviljski
14	Sveta Matilda
14	Blaženi Jakov iz Viterba
14	Blaženi Giacomo Cusmano
15	Sveta Lujza de Marillac
15	Sveti Longin
15	Sveti Zaharija papa
15	Sveti Artemide Zatti
16	Sveti Klement Marija Hofbauer
16	Sveti Heribert
16	Sveti Hilarije i Tacijan
17	Sveti Patrik
17	Sveti Jan Sarkander
17	Sveta Gertruda iz Nivellesa
18	Sveti Ćiril Jeruzalemski
18	Sveti Salvador iz Horte
18	Sluga Božji Vendelin Vošnjak
19	Sveti Josip
19	Blaženi Marcel Callo
19	Sveti Cuthbert
20	Sveti Vulfram
20	Blaženi Hipolit Galantini
20	Blaženi Mauricije Csák
21	Sveta Benedetta Cambiagio Frassinello
21	Sveti Serapion iz Thmuisa
21	Sveti Enda od Arana
22	Blaženi Clemens August von Galen
22	Sveti Nicholas Owen
22	Sveti Benvenuto Scotivoli
23	Sveti Turibije
23	Sveti Josip Oriol
23	Sveta Rebeka Libanonska
24	Sveta Katarina Švedska
24	Sveti Irenej Srijemski
24	Sveti Óscar Romero
25	Blagovijest
25	Sveti Dizma
25	Sveta Lucija Filippini
26	Sveti Ludger
26	Sveti Kastul Rimski
26	Sveti Montan i Maksima
27	Sveti Ivan Damašćanski
27	Blaženi Francesco Faà di Bruno
27	Sveti Mihej
28	Sveti Rupert
28	Blažena Ivana Marija de Maillé
28	Sveti Stephen Harding
29	Sveti Bertold
29	Sveti Siksto III
29	Sveti Sefanija
30	Sveti Leonardo Murialdo
30	Sveti Ivan Klimak
30	Sveti Zosim iz Siracuse
31	Sveti Benjamin
31	Sveti Amos
31	Sveta Balbina

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveta Koleta

Sveta Koleta

Danas slavimo svetu Koletu (Colette), osnivačicu i poglavaricu koletinki, bosonogih klarisa, reformiranog pokreta u redu svete Klare. Rodila se 13. siječnja 1381. kao Nicolette Boylet (Boellet), kći tesara benediktinske opatije u gradiću Corbieju (Pikardija, sjeverna Francuska). Ostala je 1398. bez roditelja, a 1402. postala franjevačka trećoredica. Uz duhovno vodstvo opata iz Corbieja četiri godine živjela je asketski, kao “rekluza” u maloj ćeliji kraj samostanske crkve. Potaknuta ukazanjima svetog Franje, koji ju je pozivao da u pravom, strogom franjevačkom duhu obnovi red klarisa, napustila je svoju ćeliju. Uputila se bosonoga avignonskom papi Benediktu XIII, koji je primio njezine svečane zavjete i imenovao je budućom generalnom poglavaricom svih samostana reformiranih klarisa. Poveljom od 16. listopada 1406. dopušteno joj je da u svoje samostane prima i redovnice iz drugih samostana te pobožne žene iz redova franjevačkih trećoredica. Nakon brojnih pokušaja, silnih napora i mnogih poniženja, osnovala je svoj prvi samostan 14. ožujka 1410. u Besançonu, glavnom gradu pokrajine Franche-Comté. Za njezinog života osnovano je 17 reformiranih samostana u Francuskoj, Belgiji i Njemačkoj.
Svojom obnovom sveta Colette vratila je klarise prvotnoj strogosti u siromaštvu (pojedinačno i zajednički), pokorničkom životu, hodanju bez obuće i moljenju božanskog časoslova. Mističarka i karizmatičarka, danima i tjednima živjela je u neobičnom molitvenom zanosu i proslavila se svojim proroštvima, čudesima, ekstazama i vizijama, ali i naročitom brigom za životinje. Bila je do kraja predana molitvama, pokori, postu, siromaštvu i djelima pobožnosti. Redovnice njezine obnovljene grane, koletinke (colettines) ili bosonoge klarise, djeluju uspješno i danas u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Sveta Colette preminula je u flamanskom gradu Gentu na današnji dan, 6. ožujka 1447. Svetom ju je 1807. proglasio papa Pio VII. Zaštitnica je roditelja u smrtnoj opasnosti, trudnica, rodilja, nerođene djece, životinja, ptica i svoga rodnog grada Corbieja te mnogih župa i crkava širom svijeta.

Slika: Sveta Koleta

Svetac dana - Sveti Fridolin

Sveti Fridolin

Sveti Fridolin, irski svećenik, misionar, apostol Gornje Rajne i germanskih plemena Alemana, opat u Säckingenu, rođen je u V. stoljeću u uglednoj, plemićkoj irskoj obitelji. Odgojen je kao vjernik, a vođen Svetim Duhom stupio je u Kristovu službu. Bio je sjajan govornik i neumoran navjestitelj evanđelja. Razdijelio je svoju imovinu rodbini i sirotinji i potom se uputio kao misionar na područje današnje Francuske, u vrijeme merovinških vladara. Djelovao je kao putujući monah i propovjednik u mnogim krajevima, a oko 507. pronašao je u Poitiersu relikvije svetog Hilarija biskupa, ispod ruševina crkve i samostana. Prema predaji, ukazao mu se sveti Hilarije i otkrio mu gdje se te relikvije nalaze. Na tom mjestu Fridolin je sagradio crkvu. Otputio se tada preko Strasbourga i Konstanza do Chura (danas glavni grad švicarskog kantona Graubünden). Usput je podizao crkve i samostane u čast svetog Hilarija. Putovao je kao misionar Burgundijom, Elzasom, Švicarskom i Njemačkom, a zaustavio se na Säckingenu, otoku na rijeci Rajni (danas Bad Säckingen, okrug Waldshut, Baden-Württemberg), na južnim obroncima Schwarzwalda, nedaleko švicarske granice.

Na tom divljem i pustom otoku Fridolin je izgradio samostan i postao njegov opat. Žitelji okolnih naselja na obali Rajne, na otoku su napasali svoju stoku, pa su u početku smatrali da je Fridolin kradljivac stoke. Htjeli su ga prognati s otoka, ali kad su shvatili da se radi o misionaru, svetom čovjeku, na kraju su Fridolina zamolili za oprost. Franački kralj Klodvig I. podupirao je sva njegova nastojanja. O Fridolinu govore mnoge legende i pripisuju mu se mnoga čudesa. Tako je prema predaji od mrtvih oživio zemljoposjednika Ursa, kojeg je obratio na kršćanstvo i koji mu je prije smrti ostavio područje današnjeg švicarskog kantona Glarusa. Ursov brat Landolf osporio je tu darovnicu i tužio Fridolina na sudu u Rankweilu (danas okrug Feldkirch, austrijska pokrajina Vorarlberg). Fridolin je oživio Ursa od mrtvih i on se osobno pojavio na sudu te posvjedočio da je zaista Fridolinu darovao zemljište. Zbog toga umjetnici često prikazuju Fridolina s Ursovim truplom i kosturom. Sveti Fridolin umro je u Säckingenu na današnji dan, 6. ožujka 538. Njegov životopis napisao je početkom XI. stoljeća Balther, monah iz Säckingena. Zaštitnik je dobrog vremena, Säckingena, Strasbourga, Elzasa te švicarskog grada i kantona Glarusa, koji i u svojem grbu ima sliku svetog Fridolina. Posvećene su mu mnoge župe, crkve i kapele u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji i Francuskoj.

Slika: Sveti Fridolin

Svetac dana - Sveti Hošea

Sveti Hošea

Sveti Hošea ili Ozej (latinski Osee, hebrejski hōšē‘a: Jahve je spasenje), sin Beerijev, jedan od starozavjetnih malih proroka, neposredno nakon Amosa, bio je jedini prorok pisac koji je djelovao u Samariji, u sjevernom izraelskom kraljevstvu, približno od 750. do 722. prije Krista. Bilo je to u vrijeme najezde Asiraca, dakle do propasti tog kraljevstva. Njegov život može se smatrati zornim utjelovljenjem drame koju je iznio u knjizi. Starozavjetna proročka knjiga Hošea govori o ljubavi Gospodina prema Izraelu unatoč otpadništvu izraelskog naroda i pristanku uz kanaanska božanstva.

Prorok Hošea to oslikava primjerom vlastite žene Gomer, preljubnice, koju je trajno volio, tražio i opraštao joj. On je iz vlastitog iskustva shvatio Gospodinovu ljubomoru zbog Baalovog kulta i politike izraelskih kraljeva. Knjiga se dijeli na dva dijela, tekst je vrlo težak, oštećen i mjestimice teško shvatljiv, ali je ujedinjen strastvenom ljubavlju kojom Gospodin želi spasiti Izraela. Bog je nepromjenjiv, ali ne kao hladni kamen, već nepromjenjiv u stalnoj velikoj ljubavi prema svojem narodu.