SVECI MJESECA - OŽUJAK
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani
Sveti Inocent I - 12. ožujak
Sveti Inocent I, 40. rimski papa, vladao je Crkvom od 22. prosinca 401. do 12. ožujka 417. Sin pape Anastazija I. (prije nego je zaređen za svećenika), kojeg je naslijedio na čelu Crkve, rođen je u Albanu kod Rima (Lazio), u plemićkoj obitelji De Massimi. Za njegovog pontifikata Rim su 410. zauzeli i opljačkali Vizigoti (Zapadni Goti) pod Alarikom I. Mnogi su tada mislili kako će slom Rima značiti i slom mlade kršćanske Crkve, ali nije bilo tako. Alarik je svojim ratnicima naredio da pri osvajanju Rima poštede crkve i svećenike. Dopustio je godine 412. papi Inocentu, koji se nalazio u Ravenni na dvoru zapadnorimskog cara Flavija Honorija, povratak u Rim i miran nastavak njegovog djelovanja. Inocent I. vladao je energično, revno i mudro. Smatrao je da Petrov nasljednik treba djelovati u cijeloj Crkvi. Pisao je stoga enciklike i poslanice brojnim Crkvama, ne samo u Italiji, nego i u Kartagi, Galiji, Španjolskoj, Iliriji. Naglašavao je važnost celibata i potaknuo sastavljanje kataloga kanonskih knjiga.
Pozivajući se na papinski primat zauzimao se za svetog Ivana Zlatoustog i zbog toga došao u sukob s Carigradom. Ivan Zlatousti bio je protjeran iz Carigrada jer je upozoravao na štetno djelovanje dvorske skupine na čelu s caricom Eudoksijom. Inocent I. prikonio se prognanom biskupu i uputio svoj prijekor carigradskom patrijarhu Teofilu Aleksandrijskom, glavnom protivniku Ivana Zlatoustog. Borio se protiv krivovjerja i potvrdio zaključke koncila u Kartagi (416) protiv teologa Pelagija, britskog monaha. Pelagije je nijekao presudnu ulogu milosti u spasenju i tvrdio da spasenje i krepost ovise u prvom redu o naporu čovjekove slobodne volje. Glavni protivnik tog naučavanja bio je sveti Augustin, koji je naglašavao ulogu Božje milosti u ljudskom spasenju. Inocent I. prihvatio je Augustinove dokaze. Preminuo je u Rimu na današnji dan, 12. ožujka 417, i pokopan na Poncijanovom groblju. Njegove relikvije, zajedno s relikvijama njegovog oca i prethodnika Anastazija, nalaze se od 846. u njemačkoj opatiji Gandersheim (Bad Gandersheim, Niedersachsen).
Slika: Sveti Inocent I
Slika: Sveti Inocent I
Slika: Sveti Inocent I
Slika: Sveti Inocent I
Slika: Sveti Inocent I
Slika: Sveti Inocent I