SVECI MJESECA - OŽUJAK

1	Sveti Albin
1	Sveti David Velški
1	Blaženi Roger le Fort
2	Sveta Janja Praška
2	Sveti Simplicije
2	Sveta Ángela de la Cruz Guerrero
3	Sveta Kunigunda
3	Blaženi Pierre-René Rogue
3	Sveta Katharine Drexel
4	Sveti Kazimir
4	Blažena Placide Viel
4	Sluga Božji Ante Antić
5	Pepelnica
5	Sveti Ivan Josip od Križa
5	Sveti Lucije
5	Sveti Piran
6	Sveta Koleta
6	Sveti Fridolin
6	Sveti Hošea
7	Svete Perpetua i Felicita
7	Sveta Tereza Margareta od Presvetog Srca Isusovog
7	Blaženi José Olallo Valdés
8	Sveti Ivan od Boga
8	Blaženi Wincenty Kadłubek
8	Sveti Joel
9	Sveta Franciska Rimska
9	Sveta Katarina Bolonjska
9	Sveti Cezarije iz Nazijanza
10	Sveti Dominik Savio
10	Sveti Makarije Jeruzalemski
10	Sveti John Ogilvie
10	Sveti mučenici iz Sebaste
11	Sveti Eulogije iz Córdobe
11	Sveti Konstantin Škotski
11	Sluga Božji Franjo Kuharić
11	Sveti Dominik Cam
12	Sveti Maksimilijan
12	Blažena Aniela Salawa
12	Blaženi Dionizije, kartuzijanac
12	Blaženi Jeronim Gherarducci
12	Sveti Josip Zhang Dapeng
12	Sveti Inocent I
13	Sveta Eufrazija
13	Sveti Nicefor Carigradski
13	Sveti Leander Seviljski
14	Sveta Matilda
14	Blaženi Jakov iz Viterba
14	Blaženi Giacomo Cusmano
15	Sveta Lujza de Marillac
15	Sveti Longin
15	Sveti Zaharija papa
15	Sveti Artemide Zatti
16	Sveti Klement Marija Hofbauer
16	Sveti Heribert
16	Sveti Hilarije i Tacijan
17	Sveti Patrik
17	Sveti Jan Sarkander
17	Sveta Gertruda iz Nivellesa
18	Sveti Ćiril Jeruzalemski
18	Sveti Salvador iz Horte
18	Sluga Božji Vendelin Vošnjak
19	Sveti Josip
19	Blaženi Marcel Callo
19	Sveti Cuthbert
20	Sveti Vulfram
20	Blaženi Hipolit Galantini
20	Blaženi Mauricije Csák
21	Sveta Benedetta Cambiagio Frassinello
21	Sveti Serapion iz Thmuisa
21	Sveti Enda od Arana
22	Blaženi Clemens August von Galen
22	Sveti Nicholas Owen
22	Sveti Benvenuto Scotivoli
23	Sveti Turibije
23	Sveti Josip Oriol
23	Sveta Rebeka Libanonska
24	Sveta Katarina Švedska
24	Sveti Irenej Srijemski
24	Sveti Óscar Romero
25	Blagovijest
25	Sveti Dizma
25	Sveta Lucija Filippini
26	Sveti Ludger
26	Sveti Kastul Rimski
26	Sveti Montan i Maksima
27	Sveti Ivan Damašćanski
27	Blaženi Francesco Faà di Bruno
27	Sveti Mihej
28	Sveti Rupert
28	Blažena Ivana Marija de Maillé
28	Sveti Stephen Harding
29	Sveti Bertold
29	Sveti Siksto III
29	Sveti Sefanija
30	Sveti Leonardo Murialdo
30	Sveti Ivan Klimak
30	Sveti Zosim iz Siracuse
31	Sveti Benjamin
31	Sveti Amos
31	Sveta Balbina

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Pepelnica

Pepelnica

Danas je Pepelnica ili Čista srijeda, spomendan kojim počinje korizma. To je dan pokore, razmatranja, strogog posta i nemrsa. Svećenici danas posipaju vjernike pepelom uz riječi: „Spomeni se čovječe da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti“ ili „Obratite se i vjerujte Evanđelju!“ Pepeo je simbol pokore i poziv je kršćanima da razviju duh poniznosti i žrtve, ali također podsjeća da je Bog velikodušan i milosrdan prema onima koji mu se obraćaju pokorna srca. Dobiva se od blagoslovljenih grančica korištenih na Cvjetnicu prethodne godine.

Slika: Pepelnica

Svetac dana - Sveti Ivan Josip od Križa

Sveti Ivan Josip od Križa

Današnji sveti zaštitnik je Ivan Josip od Križa (San Giovan Giuseppe della Croce), talijanski franjevac, zaštitnik Ischije. Rodio se na Veliku Gospu, 15. kolovoza 1654, kao Carlo Gaetano Calosirto na vulkanskom otoku Ischiji u Tirenskom moru, udaljenom od Napulja oko 30 kilometara. Sin uglednih roditelja, školovao se kod redovnika augustinaca, a među svojim vršnjacima isticao se dubokom i iskrenom pobožnošću. Posebnu pobožnost iskazivao je prema Kristu patniku, a u želji da se što više zbliži s Isusovim mukama, bičevao se do krvi. Već kao petnaestgodišnjak odlučio se za redovnički život i pridružio se franjevačkom redu. Izabrao je strogu granu bosonogih franjevaca, koji su slijedili pokorničke reforme svetog Petra Alkantarskoga. Stupio je 1670. u njihov napuljski samostan Santa Lucia al Monte i uzeo redovničko ime Ivan Josip od Križa. Godine 1674. osnovao je samostan u Alifeu (Campania) i sudjelovao u njegovoj izgradnji kao jedan od zidara. Za svećenika je zaređen 1677, a potom je djelovao kao učitelj novaka, samostanski gvardijan i provincijal.
Otvorio je nekoliko redovničkih kuća u Napulju i usrdno se trudio oko poboljšanja i stege redovničkog života. Karizmatik i isposnik, bio je duhovni vođa i savjetnik mnogih duša, među njima i nekih svetaca. Omiljeni ispovjednik, obratio je mnogobrojne grešnike. Vizionar i mistik, posjedovao je dar proricanja budućnosti i ispitivanja srdaca, doživio mnoge ekstaze, levitacije i bilokacije. Pripisuju mu se brojna čudesa, ozdravljenja i ukazanja, u kojima je susretao Isusa i Mariju. Preminuo je na današnji dan, 5. ožujka 1734, u samostanu Santa Lucia al Monte u Napulju. Blaženim ga je proglasio 1789. papa Pio VI, a svetim 1839. papa Grgur XVI. Zaštitnik je otoka Ischije te mnogih župa i crkava diljem Italije i svijeta.

Slika: Sveti Ivan Josip od Križa

Svetac dana - Sveti Lucije

Sveti Lucije

Sveti Lucije (Lucius) I, rimski papa, 22. nasljednik svetog Petra, vladao je Crkvom od 25. lipnja 253. do 5. ožujka 254. Sin Porfirijana, rođeni Rimljanin, postao je pripadnikom rimskog klera pod papama Fabijanom i Kornelijem. Izabran je za papu nakon progona pape Kornelija. Živio je asketski, zahtijevao od svećenstva ćudoredno vladanje i borio se protiv krivovjerja. Poput svojeg prethodnika Kornelija bio je blag prema kršćanima povratnicima i pokajnicima, koji su se u strahu od progona privremeno odrekli vjere. Za progona kršćana u doba cara Valerijana i njegovog sina, cara Galijena, najprije je prognan iz Rima, a potom pozvan natrag.

Njegov povratak bio je velik događaj i snažno je odjeknuo u kršćanskim zajednicama. Sveti Ciprijan, biskup Kartage, koji je papi Luciju već pismeno čestitao na izboru za papu, sada mu se obratio riječima: „Možda Vas je Gospodin pozvao natrag u Rim, kako bi Vam osigurao značajnije mjesto Vašeg budućeg mučeništva.“ Dugo se smatralo da je papa Lucije I. mučen i pogubljen u Rimu na današnji dan, 5. ožujka 254. Kasnije je utvrđeno da je ipak umro prirodnom smrću. Pokopan je na groblju svetog Kalista, a njegove relikvije prenesene su 821. u rimsku crkvu svete Cecilije. Dio relikvija (glava) dospio je oko 1100. u danski grad Roskilde, a danas se čuva u katedrali svetog Ansgara u Kopenhagenu. Zaštitnik je danskog otoka i pokrajine Sjælland.

Slika: Sveti Lucije

Svetac dana - Sveti Piran

Sveti Piran

Sveti Piran (Pyran, Peran, Piranus), kornički (kornvolski) opat irskog podrijetla, zaštitnik Cornwalla, grofovije na krajnjem jugozapadu Engleske, rođen je u 5. stoljeću. O njemu su tijekom minulih stoljeća kružile mnogobrojne, često prijeporne legende. Po jednoj od njih mladost je proveo na jugu Walesa i školovao se u opatiji Llancarfon. Vratio se u Irsku, gdje je osnovao svoju redovničku zajednicu. Prema predaji, zarobili su ga pogani, ljubomorni zbog njegovih čudesnih djela, osobito zbog njegove moći ozdravljivanja. Zavezali su mu mlinski kamen oko vrata i za vrijeme oluje bacili ga s jedne stijene u more. Kad je Piran pao u vodu, oluja se stišala, a mlinski kamen plutao je na površini. Na toj kamenoj splavi Piran je doplovio do Cornwalla i iskrcao se na njegovoj sjevernoj obali. Tamo je sagradio malu kapelu na mjestu zvanon Perran Sands (danas naselje Perranzabuloe). Oko njega su se okupile životinje, koje su ubrzo postale njegovi ljubimci (jazavac, lisica i medvjed). Tamo je Piran godinama živio kao pustinjak, obratio mnoge ljude i pročuo se po svojim čudesima. Utemeljio je na tom području dvije crkve, jednu kapelu i iskopao čudesno vrelo. Po jednoj legendi posjetio je nekoliko puta Bretanju (poluotok u sjeverozapadnoj Francuskoj), a po drugoj neko vrijeme djelovao kao kapelan na dvoru kralja Arthura i kao nadbiskup Yorka.

Navodno je baš on ponovo otkrio nalazišta kositra u Cornwallu pa je stoga postao popularan među tamošnjim rudarima. Preminuo je oko 480. u svojoj maloj pustinjačkoj nastambi u blizini obale (naselje Perranzabuloe). Zaštitnik je Cornwalla, kopača kositra, kalajdžija i limara. Zastava svetog Pirana, s bijelim križem na crnoj pozadini, tradicionalni je znak korničkih rudara i zastava grofovije Cornwall. Dan svetog Pirana, 5. ožujka, slavi se u Cornwallu svake godine brojnim svečanostima, procesijama, paradama, povorkama, priredbama i festivalima. Svi sudionici proslave nose Piranove boje, crnu, bijelu i zlatnu, kao i cvjetove žutog sunovrata (narcisa). Piranovo ime nose crkve, naselja i izvori u Cornwallu i Bretanji, planina Mount St. Piran u Alberti (Kanada) i jedna vrsta raka (St. Piran's crab). U predaji ga ponekad miješaju s irskim svecima Ciaránom iz Saighira i Ciaránom iz Clonmacnoisea.