SVECI MJESECA - SVIBANJ

1	Sveti Josip Radnik
1	Sveti Jeremija
1	Sveti Riccardo Pampuri
1	Sveti Pellegrino Laziosi
2	Sveti Atanazije
2	Sveti José María Rubio y Peralta
2	Sveti Josip patrijarh
3	Sveti Filip i Jakov
3	Sveti Stanisław Kazimierczyk
3	Blaženi Edoardo Giuseppe Rosaz
4	Sveti Florijan
4	Blaženi Jean-Martin Moÿe
4	Blaženi Julijan iz Bala
5	Sveti Nunzio Sulprizio
5	Sveti Gotthard
5	Sveta Judita
6	Blažena Caterina Troiani
6	Blažena Anna Rosa Gattorno
6	Sveti François de Laval
7	Sveti Dujam
7	Blažena Gizela Ugarska
7	Sluga Božji Šimun Filipović
8	Sveta Ruža Venerini
8	Sveta Ida iz Nivellesa
8	Sveti Viktor Maur
9	Sveti Kristofor
9	Sveti Izaija
9	Sveti Pahomije
10	Blaženi Ivan Merz
10	Gospa Trsatska
10	Sveti Ivan de Ávila
11	Sveti Franjo de Geronimo
11	Sveti Ignacije iz Laconija
11	Sveti Job
12	Sveti Leopold Bogdan Mandić
12	Sveti Pankracije
12	Sveta Laura Montoya
13	Gospa Fatimska
13	Sveti Andrija Hubert Fournet
13	Sveti Servacije
14	Sveti Matija
14	Sveta Maria Domenica Mazzarello
14	Sluga Božji Lino Maupas
15	Sveti Izidor ratar
15	Sveti Mihael Garicoïts
15	Sveta Sofija
16	Sveti Ivan Nepomuk
16	Sveti Andrija Bobola
16	Sveti Ubald
16	Službenica Božja Žarka Ivasić
17	Sveti Pascual Baylón
17	Sveti Simon Stock
17	Blažena Antonia Mesina
18	Sveti Ivan I.
18	Sveti Feliks iz Cantalicea
18	Sveti Erik Švedski
19	Sveti Celestin V.
19	Sveti Ivo Hélory
19	Sveta Maria Bernarda Bütler
20	Sveti Bernardin Sienski
20	Sveti Antonino Pierozzi
20	Sveta Sara
21	Sveti Eugène de Mazenod
21	Sveti Cristóbal Magallanes Jara
21	Sveti Heming
22	Sveta Rita iz Cascije
22	Sveta Julija s Korzike
22	Sveta Dulce Lopes Pontes
22	Sluga Božji Lovro Milanović
23	Sveti Ivan Krstitelj de' Rossi
23	Sveti Ivo iz Chartresa
23	Sveta Eufrosina iz Polocka
24	Marija pomoćnica
24	Sveti Vinko Lerinski
24	Sveta Estera
25	Sveti Urban
25	Sveti Beda Časni
25	Sveti Zakej
26	Sveti Filip Neri
26	Sveta Marija Magdalena de' Pazzi
26	Sveta Mariana de Paredes
27	Sveti Augustin Canterburyjski
27	Sveti Grgur VII
27	Blaženi Lojze Grozde
28	Sveti German Pariški
28	Blažena Maria Bartolomea Bagnesi
28	Blažena Margaret Pole
29	Uzašašće Gospodinovo (Spasovo)
29	Sveta Uršula Ledóchowska
29	Sveti Euzebije i Polion
29	Sveta Bona iz Pise
30	Sveta Ivana Orleanska
30	Sveti Ferdinand III
30	Sveti Gavin iz Porto Torresa
31	Pohod Blažene Djevice Marije
31	Sveta Petronila
31	Majka Božja od Kamenitih vrata

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Pohod Blažene Djevice Marije

Pohod Blažene Djevice Marije

Svibanj, Marijin mjesec, završavamo još jednim omiljenim marijanskim blagdanom. Danas slavimo spomen pohoda Blažene Djevice Marije njezinoj rođakinji Elizabeti. O tim događajima lijepo i zanimljivo izvještava evanđelist Luka (1, 39-57), a spominjemo ga se i u drugom radosnom otajstvu Svete krunice. Dva mjeseca nakon bezgrešnog začeća Marija je pohodila trudnu Elizabetu, koju je Svevišnji u dubokoj starosti blagoslovio potomkom. Elizabeta i njezin muž Zaharija dobili su sina Ivana, koji je krstio Isusa u rijeci Jordan i koji je skončao život kao mučenik. Marija je krenula u posjet iz svoga grada Nazareta u Elizabetino selo Ein Karem, nedaleko Jeruzalema. Put je bio dug oko 149 kilometara, za što je trebalo pet dana pješačenja. Čim je Elizabeta vidjela i čula Mariju, zaigralo joj je dijete u utrobi. Bio je to i prvi susret Isusa i svetog Ivana Krstitelja. Elizabeta se napunila Duha Svetoga i radosno kliknula: „Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje!“ (Lk 1, 42). Taj Elizabetin zaziv postao je sastavni dio omiljene molitve "Zdravo Marijo". Marija je od sreće izrekla hvalospjev Bogu, što je njoj, neznatnoj službenici povjerio tako odgovornu zadaću, da bude Majka Božja. Taj hvalospjev počinje riječima: "Veliča duša moja Gospodina i klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju, što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom“ (Lk 1, 46-48). Marija je ostala s Elizabetom oko tri mjeseca, a onda se vratila kući (Lk 1, 56). Vratila se prije nego što je Elizabeta rodila Ivana Krstitelja.

Blagdan Pohođenja Marijinog prvi put se spominje 1263, kada je njegovo slavlje preporučio sveti Bonaventura. Na današnji dan slavi se po želji pape Pavla VI. od 1969. Pohodu Blažene Djevice Marije posvećene su mnoge župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Dolac, Zagreb-Čučerje, Vukovina kod Velike Gorice, Marija Gorica, Soljani kod Vrbanje, Vrbica kod Semeljaca, Aljmaš kod Erduta, Branjina kod Popovca, Šumeće kod Bebrine, Voćin, Draganec kod Čazme, Garešnica, Šandrovac, Sirač, Cirkvena kod Svetog Ivana Žabno, Vinagora kod Pregrade, Višnjica kod Lepoglave, Macinec kod Nedelišća, Sisak-Viktorovac, Topusko, Stari Farkašić kod Lekenika, Mahično kod Karlovca, Brlog kod Otočca, Bale u Istri, Pomer kod Medulina, Pazin, Tribalj kod Bribira, Draga Bašćanska na Krku, Lubenice na Cresu, Molat, Šibenik-Njivice, Tribunj, Mirca kod Supetra na Braču, Orašac kod Dubrovnika, Banja Luka, Veljaci kod Ljubuškog, Krnjaja/Kljajićevo kod Sombora, Bačka Topola, Adorjan kod Kanjiže).

Slika: Pohod Blažene Djevice Marije

Slika: Pohod Blažene Djevice Marije-župna crkva u Čučerju

Slika: Pohod Blažene Djevice Marije-župna crkva u Macincu

Slika: Pohod Blažene Djevice Marije-župna crkva u Mahičnu

Slika: Pohod Blažene Djevice Marije-župna crkva u Višnjici

Slika: Pohod Blažene Djevice Marije-župna crkva u Vukovini

Svetac dana - Sveta Petronila

Sveta Petronila

Sveta Petronila (Aurelia Petronilla), mučenica iz I. stoljeća, bila je štićenica i sljedbenica svetog Petra apostola, a po nekim izvorima i njegova kći. Po drugim izvorima bila je u rodu sa svetom Domicilom. Petar ju je naročito volio, a prema predaji izliječio ju je od uzetosti. Bila je izuzetno lijepa djevojka pa se u nju zaljubio poganin, rimski patricij Flako (Flaccus) i zatražio njezinu ruku. Kad je kao vjerna kršćanka odbila njegovu ponudu, Flako ju je dao mučiti, a zatim ju je smaknuo. Dogodilo se to u Rimu, potkraj prvog stoljeća. Petronila je pokopana u Domicilinim katakombama, a njezin sarkofag prenesen je 757. u baziliku svetog Petra u Rimu.

U „Muci svetih Nereja i Ahileja“, sastavljenoj u V. ili VI. stoljeću spominje se Petronila kao kći svetog Petra. Neki eksperti smatraju da se pritom mislilo na „duhovnu kćer“. Petronilino ime upisano je na jednoj freski iz IV. stoljeća, pronađenoj u podzemnoj bazilici Domicilinih katakombi. Ta freska dokazuje da je Petronila bila mučenica jer na joj napisano „Petronella Mart.“ Za svoju zaštitnicu uzeli su je franački kraljevi, a njezino štovanje raširilo se i sjeverno od Alpa. Zazivaju je protiv groznice i povišene tjelesne temperature, a zaštitnica je alpinista, planinara, mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Budinjak u Žumberku, Kanfanar u Istri).

Slika: Sveta Petronila

Slika: Sveta Petronila-kapela u Budinjaku

Slika: Sveta Petronila-kapela u Kanfanaru

Svetac dana - Majka Božja od Kamenitih vrata

Majka Božja od Kamenitih vrata

Majko Božja od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, moli za nas! Tako su pred glasovitom slikom, u tišini Gornjeg grada, uz odsjaj svijeća, stoljećima molili Zagrepčani. Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnica je Grada Zagreba. Njezin blagdan, koji se slavi 31. svibnja, ujedno je i Dan Grada Zagreba. Kamenita vrata ostatak su utvrde kojom je bio opasan Gradec. Vrata vjerojatno postoje od 1266. iako se spominju tek 1377. Često su bila pregrađivana, a nisu ih zaobišli ni veliki požari. Kamenita vrata su najpoznatija kao zavjetna kapelica sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata. U velikom požaru koji je izbio 31. svibnja 1731, slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena je čitava i neoštećena usred vatre i pepela, a izgorio je samo okvir. Sliku je pronašla treći dan nakon požara pobožna udovica Modlar, koja je živjela iznad Kamenitih vrata, a u požaru je izgorio i njezin stan. Lik Majke Božje od Kamenitih vrata ugrađen je u barokni oltar s kipovima svetih Petra i Pavla u udubljenju prolaza Kamenitih vrata. Uz njih se, sa svake strane, nalaze dva bijela anđela koji odaju počast Mariji.

Slika Majke Božje prikazuje Mariju kao vladaricu sa žezlom u lijevoj ruci, dok desnom pridržava malog Isusa, a on u lijevoj ruci drži mali globus. Slika je izrađena na lanenom platnu veličine 57x47 centimetara. Na dnu slike je mjesec, a sa svih strana okružuju je oblačići. Marija nosi haljinu grimizne boje, a na ramenima joj gledamo plašt ukrašen zlatnim zvijezdama. Umjetničku, baroknu ogradu izradio je 1778. zagrebački majstor Ivan Korta, a ograda predstavlja najljepši primjer kovačke umjetnosti. Prilikom dvjestote obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931, svečano je okrunjena zlatnom krunom. Majka Božja od Kamenitih vrata postala je 31. svibnja 1991. zaštitnicom grada Zagreba. Tadašnji zagrebački nadbiskup, kardinal Franjo Kuharić, u povodu 260. obljetnice njezinog štovanja dao joj je naslov “zaštitnice, čuvarice i vratarice hrvatske metropole”. Sve do danas ostao je običaj da se prolaznici poklone i prekriže pred slikom. Mnogi se Zagrepčani pred slikom mole te pale svijeću iz zahvalnosti za Marijinu pomoć. O Marijinoj dobroti i uslišanim vjerničkim molbama najbolje govore brojne zahvalnice na okolnim zidovima.

Molitva Majci Božjoj od Kamenitih vrata: Presveta Bogorodice! Tvoj sveti lik nije izgorio u razornu požaru Kamenitih vrata. Čudesno sačuvan, postao nam je znakom da ti u srcu grada Zagreba želiš na osobit način biti prisutna kao zaštitnica i utočište svima koji ti povjere svoje tjeskobe i nade, svoje boli i brige. Ohrabreni tim znakom, puni pouzdanja i pobožnosti, tvome srcu povjeravamo i predajemo svako dijete i sve mlade, bolesnike i patnike, siromahe i beskućnike našega grada. Pohodi sve naše obitelji i uvedi u njih jedinoga Spasitelja, Isusa Krista, da budu zdrave, vjerne i potomstvom blagoslovljene. Kraljice mira, moli za nas i moli s nama za mir u našoj ispaćenoj Domovini, da kroz sve poteškoće i opasnosti života sretno stignemo u radost Presvetoga Trojstva, da ga hvalimo i slavimo u sve vijeke vjekova. Amen. Majko Božja od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, moli za nas!