SVECI MJESECA - OŽUJAK
| 1 | Sveti Albin |
| 1 | Sveti David Velški |
| 1 | Blaženi Roger le Fort |
| 2 | Sveta Janja Praška |
| 2 | Sveti Simplicije |
| 2 | Sveta Ángela de la Cruz Guerrero |
| 3 | Sveta Kunigunda |
| 3 | Blaženi Pierre-René Rogue |
| 3 | Sveta Katharine Drexel |
| 4 | Sveti Kazimir |
| 4 | Blažena Placide Viel |
| 4 | Sluga Božji Ante Antić |
| 5 | Sveti Ivan Josip od Križa |
| 5 | Sveti Lucije |
| 5 | Sveti Piran |
| 6 | Sveta Koleta |
| 6 | Sveti Fridolin |
| 6 | Sveti Hošea |
| 7 | Svete Perpetua i Felicita |
| 7 | Sveta Tereza Margareta od Presvetog Srca Isusovog |
| 7 | Blaženi José Olallo Valdés |
| 8 | Sveti Ivan od Boga |
| 8 | Blaženi Wincenty Kadłubek |
| 8 | Sveti Joel |
| 9 | Sveta Franciska Rimska |
| 9 | Sveta Katarina Bolonjska |
| 9 | Sveti Cezarije iz Nazijanza |
| 10 | Sveti Dominik Savio |
| 10 | Sveti Makarije Jeruzalemski |
| 10 | Sveti John Ogilvie |
| 10 | Sveti mučenici iz Sebaste |
| 11 | Sveti Eulogije iz Córdobe |
| 11 | Sveti Konstantin Škotski |
| 11 | Sluga Božji Franjo Kuharić |
| 11 | Sveti Dominik Cam |
| 12 | Sveti Maksimilijan |
| 12 | Blažena Aniela Salawa |
| 12 | Blaženi Dionizije, kartuzijanac |
| 12 | Blaženi Jeronim Gherarducci |
| 12 | Sveti Josip Zhang Dapeng |
| 12 | Sveti Inocent I |
| 13 | Sveta Eufrazija |
| 13 | Sveti Nicefor Carigradski |
| 13 | Sveti Leander Seviljski |
| 14 | Sveta Matilda |
| 14 | Blaženi Jakov iz Viterba |
| 14 | Blaženi Giacomo Cusmano |
| 15 | Sveta Lujza de Marillac |
| 15 | Sveti Longin |
| 15 | Sveti Zaharija papa |
| 15 | Sveti Artemide Zatti |
| 16 | Sveti Klement Marija Hofbauer |
| 16 | Sveti Heribert |
| 16 | Sveti Hilarije i Tacijan |
| 17 | Sveti Patrik |
| 17 | Sveti Jan Sarkander |
| 17 | Sveta Gertruda iz Nivellesa |
| 18 | Sveti Ćiril Jeruzalemski |
| 18 | Sveti Salvador iz Horte |
| 18 | Sluga Božji Vendelin Vošnjak |
| 19 | Sveti Josip |
| 19 | Blaženi Marcel Callo |
| 19 | Sveti Cuthbert |
| 20 | Sveti Vulfram |
| 20 | Blaženi Hipolit Galantini |
| 20 | Blaženi Mauricije Csák |
| 21 | Sveta Benedetta Cambiagio Frassinello |
| 21 | Sveti Serapion iz Thmuisa |
| 21 | Sveti Enda od Arana |
| 22 | Blaženi Clemens August von Galen |
| 22 | Sveti Nicholas Owen |
| 22 | Sveti Benvenuto Scotivoli |
| 23 | Sveti Turibije |
| 23 | Sveti Josip Oriol |
| 23 | Sveta Rebeka Libanonska |
| 23 | Blažena Mária Magdolna Bódi |
| 24 | Sveta Katarina Švedska |
| 24 | Sveti Irenej Srijemski |
| 24 | Sveti Óscar Romero |
| 25 | Blagovijest |
| 25 | Sveti Dizma |
| 25 | Sveta Lucija Filippini |
| 26 | Sveti Ludger |
| 26 | Sveti Kastul Rimski |
| 26 | Sveti Montan i Maksima |
| 27 | Sveti Ivan Damašćanski |
| 27 | Blaženi Francesco Faà di Bruno |
| 27 | Sveti Mihej |
| 28 | Sveti Rupert |
| 28 | Blažena Ivana Marija de Maillé |
| 28 | Sveti Stephen Harding |
| 29 | Cvjetnica |
| 29 | Sveti Bertold |
| 29 | Sveti Siksto III |
| 29 | Sveti Sefanija |
| 30 | Sveti Leonardo Murialdo |
| 30 | Sveti Ivan Klimak |
| 30 | Sveti Zosim iz Siracuse |
| 31 | Sveti Benjamin |
| 31 | Sveti Amos |
| 31 | Sveta Balbina |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Cvjetnica

Danas slavimo Cvjetnicu ili Cvjetnu nedjelju (latinski Dominica in palmis, Nedjelja palmi, Cvitnica Palmenica, Uličnica), Nedjelju Muke Gospodnje. To je blagdan kojim slavimo spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. Crkveni obredi sastoje se od svečanog ophoda, blagoslova palmi, maslina, vrbinih i drijenkovih grančica te čitanja „Muke Isusove“ kao uvoda u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog trijumfalnog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja (Marko 11:1-11, Matej 21:1-11, Luka 19:28-44, i Ivan 12:12-19), ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga. Kad je ulazio u Jeruzalem, narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je išao jašući na magarcu. U hrvatskom folkloru blagoslovljenom se bilju pridavala dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti) i plodonosna (osiguravanje dobra zdravlja i bogata uroda). Zbog toga se to bilje stavljalo na polje, u kuću i gospodarske zgrade, na groblje i na bunare. Masline, drijenak, mace i palme imaju važnu ulogu u pučkom vjerovanju o prenošenju vitalne snage bilja na dom. To drevno vjerovanje skladno se uklapa u kršćansko tumačenje Cvjetnice kao proljetne obnove, prije svega obnove čovjeka.

Slika: Cvjetnica

Slika: Cvjetnica

Slika: Cvjetnica

Slika: Cvjetnica

Slika: Cvjetnica

Slika: Cvjetnica
Svetac dana - Sveti Bertold

Današnji sveti zaštitnik je Bertold (Berthold, Bartoldus) od gore Karmela, poznat i kao Bertold iz Kalabrije ili Bertold iz Limogesa. Rodio se u Solignacu kod Limogesa (na zapadu središnje Francuske), a školovao se i zaredio u Parizu. Uputio se u križarski rat s rođakom Aymericom, kasnijim antiohijskim patrijarhom, i boravio u Antiohiji za vrijeme opsade Saracena. Tijekom opsade ukazao mu se Krist Gospodin i osudio loše postupke i zlodjela kršćanskih vojnika. Nakon toga Bertold se posvetio širenju Radosne vijesti, antiohijske kršćane ponukao na molitve i pokoru pa je grad spašen.
Na gori Karmelu podigao je oko 1150. samostan i crkvu, počeo živjeti kao pustinjak sa skupinom pobožnih monaha i do kraja života slijedio na tom svetom mjestu primjer proroka Ilije. Spominje se 1185. kao poglavar tamošnje redovničke zajednice. Sastavio je redovnička pravila pa ga neki smatraju osnivačem i prvim poglavarom karmelićana, kojima je upravljao četrdeset i pet godina. Preminuo je na Karmelu oko 1195, a prema predaji kao poglavar tih redovnika naslijedio ga je sveti Brocard. Pravila reda potvrdio je 1209. jeruzalemski latinski patrijarh Albert, a 1226. papa Honorije.

Slika: Sveti Bertold

Slika: Sveti Bertold

Slika: Sveti Bertold

Slika: Sveti Bertold

Slika: Sveti Bertold
Svetac dana - Sveti Siksto III

Sveti Siksto (Sixtus) III, rimski papa od 432. do 440, naslijedio 31. srpnja 432. na stolici Petrovih nasljednika Celestina I, kao 44. papa u povijesti Crkve. Rodom Rimljanin i rimski svećenik, ustrajno se borio protiv krivovjerja, posebno protiv pelagijanizma (odbacivanje istočnog grijeha i nijekanje Božje milosti u ljudskom spasenju) i nestorijanizma (o dvije naravi u Kristu, božanskoj i ljudskoj). Izvrsno je surađivao sa svetim Augustinom. Nastojao je sve zabludjele ovce vratiti jedinstvu Crkve i kršćanskoj istini. Uspio je 433. pomiriti Crkvu u Aleksandriji i Antiohiji, u sporu vezanom uz tumačenje Svetog pisma, ali je naglasio važnost da ostanu u suglasnosti s Rimom. Uživao je pritom potporu cara Teodozija II.
Osobito je važno njegovo sudjelovanje u proglašenju Marijinog božanskog majčinstva. U Efezu i u Rimu taj je događaj popraćen veličanstvenom proslavom. Siksto III. obnovio je i znatno povećao Liberijevu baziliku u Rimu. Posvetio ju je Mariji Majci Božjoj pa je ta crkva, bazilika svete Marije Snježne na Eskvilinu, od tada sve do naših dana poznata pod imenom Sveta Marija Velika (Santa Maria Maggiore). Mozaici u toj bazilici prikazuju Marijin život te i danas svjedoče o događajima na saboru u Efezu (431), gdje je utvrđeno da je Marija Bogorodica. U njegovo vrijeme završene su gradnje znamenitih rimskih bazilika (Sveti Sabina, Sveti Lovro, Sveti Petar u okovima), a Lateranska bazilika dobila je prekrasnu krstionicu u osmerokutnom obliku. Papa Siksto III. preminuo je 18. kolovoza 440. u Rimu, a tijelo mu je pokopano kraj groba svetog Lovre na Tibertinskoj cesti.

Slika: Sveti Siksto III

Slika: Sveti Siksto III

Slika: Sveti Siksto III

Slika: Sveti Siksto III

Slika: Sveti Siksto III

Slika: Sveti Siksto III
Svetac dana - Sveti Sefanija

Sveti Sefanija (Sofonija, Zefanja, Zephaniah, hebrejski cĕfanjāh: Jahve skriva), sin Kušijin, unuk Gedalijin, praunuk Amarjin i prapraunuk Ezekijin, starozavjetni prorok, jedan od dvanaest malih starozavjetnih poroka, djelovao je približno od 640. do 630. prije Krista. Jedini je prorok koji je obznanio četiri naraštaja svojih predaka. Bio je navjestitelj Gospodinovog dolaska, dobar poznavatelj Jeruzalema, dvora, Hrama i bogoslužja. Najvjerojatnije je potjecao iz kraljevskog roda i možda je bio potomak kralja Ezekije. Bio je oštar kritičar izopačenosti i čini se da je bio prethodnik Jošijine obnove.
Biblijska knjiga Sefanija snažnom pjesničkom izražajnošću prikazuje budući sud kao dan gnjeva Božjega i poziva na podvrgavanje suverenoj volji Božjoj. Opis Gospodnjeg dana nadahnuo je proroka Joela i inspirirao srednjovjekovnu posljednicu U dan gnjeva (Dies irae) u misi za mrtve, te druga velika glazbena djela. Sefanijina knjiga se dijeli na tri poglavlja i tri glavne teme: osuda zbog vjerskog sinkretizma (slijevanje i spajanje različitih kultova i religioznih ideja), Gospodnji sud nad stranim narodima te utjeha i bodrenje onih koji strpljivo čekaju „dan Gospodnji“.

Slika: Sveti Sefanija

Slika: Sveti Sefanija

Slika: Sveti Sefanija

Slika: Sveti Sefanija

Slika: Sveti Sefanija

Slika: Sveti Sefanija

Slika: Sveti Sefanija

Slika: Sveti Sefanija

Slika: Sveti Sefanija

Slika: Sveti Sefanija

Slika: Sveti Sefanija

Slika: Sveti Sefanija