SVECI MJESECA - LIPANJ
| 1 | Sveti Justin |
| 1 | Sveti Gaudencije Osorski |
| 1 | Sveti Annibale Maria di Francia |
| 2 | Sveti Marcelin i Petar |
| 2 | Sveta Blandina |
| 2 | Sveti Eugen I |
| 3 | Sveti Charles Lwanga i ugandski mučenici |
| 3 | Sveta Klotilda |
| 3 | Sveti Kevin |
| 4 | Tijelovo |
| 4 | Sveti Kvirin Sisački |
| 4 | Sveti Optat |
| 4 | Blaženi rumunjski biskupi mučenici |
| 5 | Sveti Bonifacije |
| 5 | Blaženi Ferdinand Portugalski |
| 5 | Sveta Rebeka |
| 6 | Sveti Norbert |
| 6 | Blaženi Józef Innocenty Guz |
| 6 | Sveti Marcellin Champagnat |
| 7 | Sveti Antonio Maria Gianelli |
| 7 | Blažena Marija Tereza de Soubiran |
| 7 | Sveti Robert iz Newminstera |
| 8 | Sveti Medard |
| 8 | Blažena Marija od Božanskog Srca |
| 8 | Sveti Jakov Berthieu |
| 9 | Sveti Efrem Sirijac |
| 9 | Sveti Primo i Felicijan |
| 9 | Sveti Josip de Anchieta |
| 10 | Blaženi Ivan Dominici |
| 10 | Blaženi Bogumil iz Gniezna |
| 10 | Sveti Kolumba |
| 11 | Sveti Barnaba |
| 11 | Sveta Maria Rosa Molas i Vallvé |
| 11 | Sveta Paola Frassinetti |
| 12 | Presveto Srce Isusovo |
| 12 | Sveti Ivan od svetoga Fakunda |
| 12 | Sveti Leon III |
| 12 | Sveti Gaspare Bertoni |
| 13 | Bezgrešno Srce Marijino |
| 13 | Sveti Antun Padovanski |
| 13 | Sveti Gerard iz Clairvauxa |
| 13 | Blažena Marianna Biernacka |
| 14 | Sveti Elizej |
| 14 | Sveti Metod Carigradski |
| 14 | Blaženi Teofilius Matulionis |
| 15 | Sveti Vid |
| 15 | Sveti Bernard iz Menthona |
| 15 | Sveti Izak |
| 16 | Sveta Lutgarda |
| 16 | Sveta Germaine Cousin |
| 16 | Blažena Marija Terezija Scherer |
| 17 | Sveti Grgur Barbarigo |
| 17 | Sveti Albert Chmielowski |
| 17 | Sveti Ranieri iz Pise |
| 18 | Sveti Marko i Marcelijan |
| 18 | Sveta Elizabeta iz Schönaua |
| 18 | Sveta Rahela |
| 19 | Sveti Romuald |
| 19 | Sveti Gervazije i Protazije |
| 19 | Sveti Remigije Isoré i Modeste Andlauer |
| 20 | Sveta Julijana Falconieri |
| 20 | Sveti Ivan iz Matere |
| 20 | Blažena Margareta Ebner |
| 20 | Sveta Mirjam |
| 21 | Sveti Alojzije Gonzaga |
| 21 | Sveti Lazar |
| 21 | Sveti Gideon |
| 22 | Sveti John Fisher i Thomas More |
| 22 | Sveti Paulin iz Nole |
| 22 | Sveti Alban Engleski |
| 23 | Sveti Josip Cafasso |
| 23 | Blažena Marija iz Oigniesa |
| 23 | Blažena María Guggiari Echeverría |
| 24 | Rođenje svetog Ivana Krstitelja |
| 24 | Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak |
| 24 | Sluga Božji Gerard Tomo Stantić |
| 25 | Sveti Vilim iz Vercellija |
| 25 | Sveti Prosper Akvitanski |
| 25 | Sluga Božji Ivan Bonifacije Pavletić |
| 26 | Sveti Ivan i Pavao |
| 26 | Sveti Vigilije iz Trenta |
| 26 | Blažene mučenice iz Arrasa |
| 26 | Sveti Josemaría Escrivá |
| 27 | Sveti Ćiril Aleksandrijski |
| 27 | Sveti Ladislav Ugarski |
| 27 | Sveta Ivana Antiohijska |
| 28 | Sveti Irenej |
| 28 | Sveta Ema Krška |
| 28 | Svete Bartolomea Capitanio i Vincenza Gerosa |
| 28 | Službenica Božja Elizabeta Golubić (Giacoma Giorgia Colombis) |
| 29 | Sveti Petar i Pavao |
| 29 | Blažene Saloma i Judita iz Niederaltaicha |
| 29 | Blaženi Inocent V |
| 30 | Sveti rimski prvomučenici |
| 30 | Blaženi Rajmund Lullus |
| 30 | Sveti Teobald iz Provinsa |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Sveti Ćiril Aleksandrijski

Današnji je sveti zaštitnik Ćiril Aleksandrijski, patrijarh i crkveni naučitelj („doktor utjelovljenja“). Rodio se u egipatskom gradu Aleksandriji oko godine 376. U mladosti monah, oko 403. već svećenik, postao je 412. aleksandrijskim patrijarhom kao nasljednik svoga ujaka Teofila. Od njega je naslijedio i burnu, svadljivu narav. Moralno besprijekoran i pravovjeran duhovnik, kad se zapalio i krenuo u borbu, nije birao sredstva. Sljedbenik aleksandrijske teološke škole, ustao je 429. žestoko protiv učenja carigradskog partijarha Nestorija o dvjema osobama u Kristu. Po tom učenju jedna je osoba čovjek, druga je Bog, pa je prema tome Marija rodila samo čovjeka. Kao legat pape Celestina, godine 431. predsjedao je III. ekumenskom saboru u Efezu (na zapadnoj obali Male Azije), na kojem je osuđeno Nestorijevo učenje, on je svrgnut s patrijarške stolice, a Marija proglašena Bogorodicom.
Te rasprave pratio je sa zanimanjem i obični vjernički puk i o njima nastavljao raspravljati po trgovima i ulicama. Zbog toga je narod, oduševljen završetkom i odlukama Efeškog sabora, priredio veliku bakljadu. Na saboru Nestorijevih sljedbenika izopćen je Ćiril pa su obojica zatočeni u Efezu po nalogu cara Teodozija II. Godine 433. postignut je sporazum između dviju strana, a Ćiril je svoje nagle postupke okajao u molitvama i pokori. Napisao je više egzegetskih, dogmatskih i polemičkih djela te poslanica i govora, od kojih je glasovit „Govor u čast Bogorodice“. Prozvan „stupom vjere“, preminuo je 444. u Aleksandriji. Crkvenim naučiteljem proglasio ga je 1882. papa Leon XIII. Zaštitnik je Aleksandrije te mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta.

Slika: Sveti Ćiril Aleksandrijski

Slika: Sveti Ćiril Aleksandrijski

Slika: Sveti Ćiril Aleksandrijski

Slika: Sveti Ćiril Aleksandrijski

Slika: Sveti Ćiril Aleksandrijski

Slika: Sveti Ćiril Aleksandrijski
Svetac dana - Sveti Ladislav Ugarski

Sveti Ladislav I. Arpadović (mađarski László), ugarski kralj, sin ugarskog kralja Bele I. i kraljice Rikse te brat ugarskog kralja Geze I, Sofije, supruge istarskog markgorfa Ulrika I. i Jelene Lijepe, supruge hrvatskog kralja Zvonimira, rođen je 27. lipnja 1046. u Krakówu (Poljska), tijekom progonstva njegove obitelji. U Ugarsku se vratio 1048. i od mladosti sudjelovao u borbama za prijestolje. Protjeran je 1060. u Poljsku, ali se iste godine vratio i uz potporu poljske vojske pomogao ponovni dolazak svojeg oca na prijestolje. Nakon očeve smrti 1063. u Poljsku ga je ponovno protjerao tadašnji ugarski kralj Salamon, sli se već 1064, nakon pomorbe s kraljem, vratio u Ugarsku. Zajedno s kraljem Salomonom i bratom Gezom I. suzbio je 1068. provalu Pečenega u Erdelj (danas Transilvanija), a 1071. zajedno su opsjeli bizantski Beograd. U obnovljenom dinastičkom ratu protiv kralja Salomona (1074) borio se na strani brata Geze I, a za Gezine vladavine (1074–77) obnašao je dužnost hercega pa je upravljao sjevernim i sjeveroistočnim dijelom kraljevstva sa sjedištima u Nitri i Bihoru. Naslijedio je 1077. brata Gezu kao ugarski kralj. Zahvaljujući mnogobrojnim novim zakonima, za njegove je vladavine napokon bilo učvršćeno kršćanstvo u Ugarskoj. Suzbijao je napade nomadskih naroda Pečenega i Kumana na Ugarsku.
Nakon smrti hrvatskog kralja Zvonimira u borbama za prijestolje dao je podršku svojoj sestri Jeleni Lijepoj (1091). Prema nekim mišljenjima, tom je prilikom zauzeo gotovo cijelu Hrvatsku, a po drugima, samo područje između Drave i Gvozda (srednjovjekovna Slavonija). Zauzeto područje nije pripojio Ugarskoj, već je za hrvatskog kralja postavio nećaka Almoša. Došao je u sukob s papom Urbanom II. pa je, u sporu oko investiture, prešao na stranu rimsko-njemačkog cara Henrika IV. Između 1088. i 1094. osnovao je Zagrebačku biskupiju kao sufragansku biskupiju nadbiskupije u Kalocsi, za čijeg je prvog biskupa posvećen Čeh imenom Duh. Zagrebačkoj biskupiji podredio je čitavo područje tadašnje Slavonije, a istodobno je u blizini Zagreba osnovao veliko Susedgradsko-stubičko vlastelinstvo i dodijelio ga uglednom ugarskom rodu Ača. Mudar, pobožan i omiljen vladar, potpomagao je misionare i podigao mnoge crkve. Preminuo je 29. VII. 1095. u Nitri (zapadna Slovačka). Za sveca ga je 1192. proglasio papa Celestin III. Pripisuju mu se mnoga čudesa pa je nakon smrti postao izuzetno popularan svetac. Prikazuje se kao ideal viteštva i pobožnosti, a od kraja XIII. stoljeća njegov kult postaje jednim od temeljnih oslonaca i uzora ugarske politike i ugarskog plemstva. Uz Uznesenje Blažene Djevice Marije i svetog Stjepana kralja zaštitnik je zagrebačke katedrale, u kojoj mu je posvećen i jedan oltar s njegovim kipom. Zazivaju ga kod raznoraznih epidemija, zaštitnik je Mađarske, mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem Mađarske, okolnih zemalja i hrvatskih krajeva (Šiljakovina kod Velike Gorice, Punitovci, Ladislav kod Hercegovca, Mali Raven kod Križevaca, Križevci, Podgorje Bistričko kod Marije Bistrice, Mursko Središće, Bogojevo/Gombos kod Odžaka).

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav Ugarski

Slika: Sveti Ladislav-oltar u zagrebačkoj katedrali

Slika: Sveti Ladislav-župna crkva u Murskom Središću

Slika: Sveti Ladislav-župna crkva u Punitovcima
Svetac dana - Sveta Ivana Antiohijska

Sveta Ivana, žena Huze, upravitelja dobara kralja Heroda Antipe, bila je Isusova sljedbenica i dobrotvorka. Prema predaji Isus je Ivanu ozdravio od neke bolesti. Bila je jedna od žena koje su pratile i služile Isusa i njegove apostole. Spominje ih evanđelist sveti Luka kod Isusove smrti na Kalvariji: „Podalje su stajali svi njegovi znanci. A tako i žene koje su ga pratile od Galileje i sada to gledale“ (Lk 23,49). Kod Isusovog ukopa sveti Luka je zapisao: „Žene koje bijahu došle s Isusom iz Galileje pratile su to te vidjele grob i kako bi položeno Isusovo tijelo. Potom se vratiše te pripremiše miomiris i pomast“ (Lk 23,55-56). U tradiciji istočnih Crkava te se žene nazivaju mironosice. Luka izvještava kako su u rano jutro žene došle na grob: „U prvi dan sedmice, vrlo rano, žene dođoše na grob, noseći miomiris koji bijahu pripremile. Nađoše kamen odmaknut s groba. Uđoše, ali ne nađoše tijela Gospodina Isusa." (Lk 24,1-3). Evanđelist poimence nabraja tri žene: „To bijahu: Marija iz Magdale, Ivana i Marija, Jakovljeva majka.“ (Lk 24, 10).
Prema predaji Ivana je znala gdje je Herodijada sakrila glavu svetog Ivana Krstitelja. Uzela je glavu i časno je pokopala na Maslinskoj gori kod Jeruzalema. Sveta Ivana vjerojatno je za vrijeme progona u Jeruzalemu izbjegla u Antiohiju, zajedno sa svetim Manaenom, prorokom i učiteljem, koji je odgojen zajedno s tetrarhom Herodom Antipom. Smatra se da su Manaen i Ivana bili među utemeljiteljima Crkve uAntiohiji, antičkom gradu na Orontu (danas Antakya u Turskoj). Svetu Ivanu naročito štuje isusovački red.

Slika: Sveta Ivana Antiohijska

Slika: Sveta Ivana Antiohijska

Slika: Sveta Ivana Antiohijska

Slika: Sveta Ivana Antiohijska

Slika: Sveta Ivana Antiohijska

Slika: Sveta Ivana Antiohijska

Slika: Sveta Ivana Antiohijska

Slika: Sveta Ivana Antiohijska

Slika: Sveta Ivana Antiohijska

Slika: Sveta Ivana Antiohijska

Slika: Sveta Ivana Antiohijska

Slika: Sveta Ivana Antiohijska

Slika: Sveta Ivana Antiohijska