SVECI MJESECA - SVIBANJ

1	Sveti Josip Radnik
1	Sveti Jeremija
1	Sveti Riccardo Pampuri
1	Sveti Pellegrino Laziosi
2	Sveti Atanazije
2	Sveti José María Rubio y Peralta
2	Sveti Josip patrijarh
3	Sveti Filip i Jakov
3	Sveti Stanisław Kazimierczyk
3	Blaženi Edoardo Giuseppe Rosaz
4	Sveti Florijan
4	Blaženi Jean-Martin Moÿe
4	Blaženi Julijan iz Bala
5	Sveti Nunzio Sulprizio
5	Sveti Gotthard
5	Sveta Judita
6	Blažena Caterina Troiani
6	Blažena Anna Rosa Gattorno
6	Sveti François de Laval
7	Sveti Dujam
7	Blažena Gizela Ugarska
7	Sluga Božji Šimun Filipović
8	Sveta Ruža Venerini
8	Sveta Ida iz Nivellesa
8	Sveti Viktor Maur
9	Sveti Kristofor
9	Sveti Izaija
9	Sveti Pahomije
10	Blaženi Ivan Merz
10	Gospa Trsatska
10	Sveti Ivan de Ávila
11	Sveti Franjo de Geronimo
11	Sveti Ignacije iz Laconija
11	Sveti Job
12	Sveti Leopold Bogdan Mandić
12	Sveti Pankracije
12	Sveta Laura Montoya
13	Gospa Fatimska
13	Sveti Andrija Hubert Fournet
13	Sveti Servacije
14	Sveti Matija
14	Sveta Maria Domenica Mazzarello
14	Sluga Božji Lino Maupas
15	Sveti Izidor ratar
15	Sveti Mihael Garicoïts
15	Sveta Sofija
16	Sveti Ivan Nepomuk
16	Sveti Andrija Bobola
16	Sveti Ubald
16	Službenica Božja Žarka Ivasić
17	Sveti Pascual Baylón
17	Sveti Simon Stock
17	Blažena Antonia Mesina
18	Sveti Ivan I.
18	Sveti Feliks iz Cantalicea
18	Sveti Erik Švedski
19	Sveti Celestin V.
19	Sveti Ivo Hélory
19	Sveta Maria Bernarda Bütler
20	Sveti Bernardin Sienski
20	Sveti Antonino Pierozzi
20	Sveta Sara
21	Sveti Eugène de Mazenod
21	Sveti Cristóbal Magallanes Jara
21	Sveti Heming
22	Sveta Rita iz Cascije
22	Sveta Julija s Korzike
22	Sveta Dulce Lopes Pontes
22	Sluga Božji Lovro Milanović
23	Sveti Ivan Krstitelj de' Rossi
23	Sveti Ivo iz Chartresa
23	Sveta Eufrosina iz Polocka
24	Marija pomoćnica
24	Sveti Vinko Lerinski
24	Sveta Estera
25	Sveti Urban
25	Sveti Beda Časni
25	Sveti Zakej
26	Sveti Filip Neri
26	Sveta Marija Magdalena de' Pazzi
26	Sveta Mariana de Paredes
27	Sveti Augustin Canterburyjski
27	Sveti Grgur VII
27	Blaženi Lojze Grozde
28	Sveti German Pariški
28	Blažena Maria Bartolomea Bagnesi
28	Blažena Margaret Pole
29	Uzašašće Gospodinovo (Spasovo)
29	Sveta Uršula Ledóchowska
29	Sveti Euzebije i Polion
29	Sveta Bona iz Pise
30	Sveta Ivana Orleanska
30	Sveti Ferdinand III
30	Sveti Gavin iz Porto Torresa
31	Pohod Blažene Djevice Marije
31	Sveta Petronila
31	Majka Božja od Kamenitih vrata

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Marija pomoćnica

Marija pomoćnica

Svibanj je Marijin mjesec pa joj iz dubine srca pjevamo kao Kraljici svibnja, a danas s radošću slavimo Mariju pomoćnicu kršćana. Sveti Ivan Zlatousti prvi je 345. Mariju nazvao tim imenom. I u Lauretanskim litanijama zazivamo ju kao Pomoćnicu kršćana. Taj zaziv je uvršten u litanije poslije pobjede kršćanske vojske nad Turcima 7. listopada 1571, u bitki kod Lepanta. Tada su Turci bili nadmoćniji brojem lađa i vojnika, ali kršćani su se zavjetovali Mariji i uspjeli pobijediti. Poslije te bitke uveden je blagdan Marije Pobjednice ili Kraljice Presvete Krunice. Godine 1683. Turci su bili na pragu zauzimanja Beča, ali su kršćani pod vodstvom velikog poljskog kralja Jana Sobjeskoga pobijedili nadmoćnijeg neprijatelja. Na stijegu su imali Marijin lik i geslo: „Naprijed, Bog i Marija su naša zaštita“. U čast te pobjede ustanovljen je blagdan Imena Marijina, 12. rujna. Francuski vladar Napoleon Bonaparte bio je strah i trepet Europe, a naročiti trn u oku bili su mu Petrovi nasljednici. Osamdesetgodišnjeg papu Pija VI, koji ga je izopćio iz Crkve, bacio je u tamnicu, u kojoj je ostao sve do svoje smrti u francuskom gradu Valenceu, 1799. Zatvorio je 1808. i papu Pija VII, koji se nalazio u njegovom zarobljeništvu 6 godina i mogao se vratiti iz Savone (Ligurija) u Rim tek na današnji dan, 24. svibnja 1814, nakon Napoleonova poraza kod Leipziga. Putem je u znak zahvalnosti posjetio mnoga Marijina svetišta, a posvuda su ga dobrodošlicom dočekivali razdragani vjernici. Papa se uzdao u Marijinu pomoć pa Pomoćnicu kršćana slavimo za uspomenu na svečani povratak Pija VII. iz sužanjstva.

Naročiti doprinos širenju pobožnosti Marije Pomoćnice dali su salezijanci, Družba svetog Franje Saleškog, koju je utemeljio sveti Ivan Bosco i koja s velikim uspjehom i žarom djeluje i u hrvatskim krajevima. Veliki Don Bosco svoju je družbu posvetio Mariji Pomoćnici, a prva vjernička udruga Marije Pomoćnice osnovana je u Torinu 1868, s ciljem i željom promicanja autentičnog kršćanskog života po Marijinu primjeru i zagovoru. Marija Pomoćnica zaštitnica je Australije, Novog Zelanda, New Yorka te mnogih naselja, biskupija, župa i crkava diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Knežija, Ivanec Bistranski kod Zaprešića, Sotin kod Vukovara, Donji Emovci kod Požege, Strahoninec, Selište Drežničko kod Rakovice, Rijeka-Banderovo, Veprinac kod Opatije, Split-Kman, Orebić na Pelješcu, Globarica kod Žepča, Klobuk kod Ljubuškog, Muo kod Kotora, Morović kod Šida).

Slika: Marija pomoćnica

Slika: Marija Pomoćnica-župna crkva u Ivancu Bistranskom

Slika: Marija Pomoćnica-župna crkva u Rijeci

Slika: Marija Pomoćnica-crkva u Selištu Drežničkom

Svetac dana - Sveti Vinko Lerinski

Sveti Vinko Lerinski

Sveti Vinko Lerinski (latinski Vincentius Lirinensis, francuski Vincent de Lérins), redovnik, svećenik i crkveni spisatelj iz južne Galije, djelovao je u V. stoljeću. Rođen je u Toulu (Lorraine, sjeveroistočna Francuska) kao dijete plemićke galske obitelji. Njegov brat bio je sveti Lupus (Loup), biskup Troyesa. Nakon prilično burnog života i vojničke karijere Vinko se povukao kao redovnik u samostan na otoku Île Saint-Honorat, dio otočne skupine Lérins (Îles de Lérins), nedaleko od Cannesa na francuskoj Azurnoj obali. Postao je svećenik te je stekao visoku klasičnu i teološku naobrazbu. U povijesti kršćanske dogme postao je slavan po svojem djelu „Commonitorium“ („Podsjetnik“), svojevrsnom priručniku koji čitatelju pomaže u razlikovanju istinitog od pogrešnog u katoličkoj doktrini. Napisao je to djelo oko 434. pod pseudonimom Peregrinus i u njemu dao izvrsno obrazloženje kako sa sigurnošću možemo razlikovati pravovjerni kršćanski nauk od krivovjerja. Branio je i naziv „Marije, majke Isusove, Bogorodice“. Vinko Lerinski, vrsni poznavatelj Svetog pisma, prožet humanističkom kulturom, odlikuje se stilskom elegancijom te snagom, jasnoćom i preciznošću svojih misli. On polazi od činjenice da su različiti krivi nauci u prošlosti i sadašnjosti samovoljno tumačili Sveto pismo. Zbog toga je potrebna crkvena i katolička norma za ispravno tumačenje Svetog pisma. Ona je s jedne strane točno shvaćeno načelo kršćanske predaje, a s druge strane svijest da jedino ispravno tumačenje Svetog pisma pripada crkvenom naučiteljstvu i njegovoj vrhovnoj glavi, papi.

Za kršćansku predaju dao je ovu definiciju, koja se često navodi: „Mnogo se valja brinuti da držimo ono što se vjeruje svagdje, uvijek i od svih; to je uistinu i u pravom smislu katoličko“. („Id teneatur quod ubique, quod semper, quod ab omnibus creditum est“) Vinko spominje naputak pape Stjepana i ističe neke njegove važne misli: „Ne smije se uvoditi ništa novo što bi bilo u suprotnosti s onim što nam je predano… Pobožnost ne dopušta ništa drugo nego da sve ono što smo primili od otaca bude predano djeci s istom vjernošću… Vjeru ne vodimo tamo kamo bismo htjeli, već je slijedimo kamo nas ona vodi… Svojstveno je kršćanskoj skromnosti i promišljenosti potomstvu predati ne vlastito, već sačuvati ono što smo primili od prethodnika.“ Sveti Vinko Lerinski preminuo je oko godine 450, a problematika kojom se bavio, suvremena je i danas. Njegove relikvije počivaju na otočju Lérins. Crkveno učiteljstvo je i danas dosljedno sebi jer ne smije iznevjeriti istinu koja mu je povjerena. Nijedna novina u crkvenom nauku ne smije biti u suprotnosti s onim što je Crkva već svečano definirala kao Bogom objavljene istine. Stoga je djelo svetog Vinka Lerinskog o načelu predaje i danas suvremeno i poučno jer nas odgaja u vjernosti prema onom što će nas očuvati od zabluda i skretanja.

Slika: Sveti Vinko Lerinski

Svetac dana - Sveta Estera

Sveta Estera

Estera (Esther, po babilonskoj božici Ištar, perzijskog podrijetla, znači »zvijezda«), junakinja starozavjetne Knjige o Esteri, izraelska spasiteljica, živjela je u 5. stoljeću prije Krista, za babilonskog sužanjstva. Židovskog imena Hadasa („Mirta“), kći Abihajla iz roda Benjaminovog, postala je haremska miljenica perzijskog kralja Ahasvera (Kserksa I) i on ju je promaknuo u kraljicu. Dvaput je kralju spasila život razotkrivši urotnike. Spriječila je pokolj prognanih Židova u Perziji. Spasila ih je od istrebljenja nakon što su bili optuženi za pobunu protiv kralja. Sretnim spletom okolnosti Estera je postala kraljica i zauzela se za svoj narod. Tako se dogodilo da je Esterin stric i skrbnik Mordokaj postao kraljev vezir, a Židovi su povratili snagu i osvetili se neprijateljima.

Knjiga o Esteri nastala je u ranom razdoblju grčke vladavine u Perziji, koja počinje 332. prije Krista. Djelo prihvaća tradicionalno tumačenje da je židovski blagdan Purim svetkovina u slavu Esterinu. U knjizi je osobito istaknuto izraelsko domoljublje i ponos, ali i važna uloga žene u židovskoj povijesti (kao i o Knjizi o Juditi). Dok opisuje događaje iz vremena perzijske vladavine (638-333), pisac misli na svoje suvremenike (živi u vrijeme Makabejaca). Pripovijedajući kako je Bog spasio svoj vjerni narod u prošlosti, on želi održati njihovu nadu u sadašnjim nevoljama.