SVECI MJESECA - OŽUJAK

1	Sveti Albin
1	Sveti David Velški
1	Blaženi Roger le Fort
2	Sveta Janja Praška
2	Sveti Simplicije
2	Sveta Ángela de la Cruz Guerrero
3	Sveta Kunigunda
3	Blaženi Pierre-René Rogue
3	Sveta Katharine Drexel
4	Sveti Kazimir
4	Blažena Placide Viel
4	Sluga Božji Ante Antić
5	Sveti Ivan Josip od Križa
5	Sveti Lucije
5	Sveti Piran
6	Sveta Koleta
6	Sveti Fridolin
6	Sveti Hošea
7	Svete Perpetua i Felicita
7	Sveta Tereza Margareta od Presvetog Srca Isusovog
7	Blaženi José Olallo Valdés
8	Sveti Ivan od Boga
8	Blaženi Wincenty Kadłubek
8	Sveti Joel
9	Sveta Franciska Rimska
9	Sveta Katarina Bolonjska
9	Sveti Cezarije iz Nazijanza
10	Sveti Dominik Savio
10	Sveti Makarije Jeruzalemski
10	Sveti John Ogilvie
10	Sveti mučenici iz Sebaste
11	Sveti Eulogije iz Córdobe
11	Sveti Konstantin Škotski
11	Sluga Božji Franjo Kuharić
11	Sveti Dominik Cam
12	Sveti Maksimilijan
12	Blažena Aniela Salawa
12	Blaženi Dionizije, kartuzijanac
12	Blaženi Jeronim Gherarducci
12	Sveti Josip Zhang Dapeng
12	Sveti Inocent I
13	Sveta Eufrazija
13	Sveti Nicefor Carigradski
13	Sveti Leander Seviljski
14	Sveta Matilda
14	Blaženi Jakov iz Viterba
14	Blaženi Giacomo Cusmano
15	Sveta Lujza de Marillac
15	Sveti Longin
15	Sveti Zaharija papa
15	Sveti Artemide Zatti
16	Sveti Klement Marija Hofbauer
16	Sveti Heribert
16	Sveti Hilarije i Tacijan
17	Sveti Patrik
17	Sveti Jan Sarkander
17	Sveta Gertruda iz Nivellesa
18	Sveti Ćiril Jeruzalemski
18	Sveti Salvador iz Horte
18	Sluga Božji Vendelin Vošnjak
19	Sveti Josip
19	Blaženi Marcel Callo
19	Sveti Cuthbert
20	Sveti Vulfram
20	Blaženi Hipolit Galantini
20	Blaženi Mauricije Csák
21	Sveta Benedetta Cambiagio Frassinello
21	Sveti Serapion iz Thmuisa
21	Sveti Enda od Arana
22	Blaženi Clemens August von Galen
22	Sveti Nicholas Owen
22	Sveti Benvenuto Scotivoli
23	Sveti Turibije
23	Sveti Josip Oriol
23	Sveta Rebeka Libanonska
23	Blažena Mária Magdolna Bódi
24	Sveta Katarina Švedska
24	Sveti Irenej Srijemski
24	Sveti Óscar Romero
25	Blagovijest
25	Sveti Dizma
25	Sveta Lucija Filippini
26	Sveti Ludger
26	Sveti Kastul Rimski
26	Sveti Montan i Maksima
27	Sveti Ivan Damašćanski
27	Blaženi Francesco Faà di Bruno
27	Sveti Mihej
28	Sveti Rupert
28	Blažena Ivana Marija de Maillé
28	Sveti Stephen Harding
29	Cvjetnica
29	Sveti Bertold
29	Sveti Siksto III
29	Sveti Sefanija
30	Sveti Leonardo Murialdo
30	Sveti Ivan Klimak
30	Sveti Zosim iz Siracuse
31	Sveti Benjamin
31	Sveti Amos
31	Sveta Balbina

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveti Turibije

Sveti Turibije

Današnji zaštitnik je sveti Turibije od Mogroveja (Santo Toribio Alfonso de Mogrovejo), španjolski misionar, apostol Latinske Amerike i nadbiskup Lime. Rodio se 18. studenoga 1538. kao plemićki sin u španjolskom gradu Mayorgi (provincija Valladolid). Studirao je u Valladolidu i Salamanki. Profesor prava na glasovitom sveučilištu u Salamanki, imenovan je 1573. velikim inkvizitorom u Granadi. Kao laik svoju službu obavljao je ozbiljno, odgovorno i obazrivo. Svjedoci vremena hvale njegovu pobožnost, askezu, osjećaj za pravednost i ljubav prema siromasima. Španjolski kralj Filip II. odabrao je mladog, savjesnog i pobožnog pravnika za nadbiskupa Lime u Peruu, iako nije studirao teologiju niti poznavao prilike u Americi. Toribio je odbio tu ponudu, ali kralj ga je 1579. ipak imenovao. Za svećenika je zaređen u Granadi, a za biskupa posvećen 1580. u katedrali u Sevilli. U Peru je stigao tek u proljeće sljedeće godine. U svojoj nadbiskupiji trudio se obnoviti crkvenu disciplinu i borio se protiv mnogih nepravdi kolonijalizma, uvijek na strani potlačenih i obespravljenih. Zbog toga su ga progonili silnici i bogataši, no on nije klonuo već je podizao mnoge crkve, samostane, bolnice, škole i ceste.
Osnovao je 1591. prvo sjemenište u Novom svijetu i učio indijanske jezike i narječja, kako bi domorocima, koje je beskrajno volio, mogao naviještati evanđelje. Sazivao je pokrajinske sabore i biskupijske sinode, svoju nadbiskupiju podijelio na 240 župa, a četiri puta obavio je pastirski pohod kroz cijelu svoju prostranu nadbiskupiju. Uglavnom je putovao pješke ili jahao na mazgi, kroz pustinje i prašume, oluje i tropske vrućine. U pismu iz 1594. izvijestio je kralja Filipa da je prevalio oko 15 tisuća kilometara, krstio oko pola milijuna ljudi i krizmao više od 60 tisuća vjernika. Njegov drugi pastirski pohod trajao je šest godina, treći četiri godine, a sa četvrtog se nije vratio. Preminuo je na današnji dan, 23. ožujka 1606, među svojim voljenim Indijancima u maloj siromašnoj kapelici, u peruanskom selu Saña (provincija Chiclayo). Sljedeće godine prenijeli su mu tijelo u Limu. Blaženim ga je proglasio 1679. papa Inocent XI, a svetim 1726. papa Benedikt XIII. Zaštitnik je Perua, limske nadbiskupije, latinoameričkih biskupa, rodne Mayorge, prava domorodaca te brojnih naselja, učilišta, ustanova, župa i crkava diljem Južne Amerike, Španjolske i svijeta.

Slika: Sveti Turibije

Svetac dana - Sveti Josip Oriol

Sveti Josip Oriol

Sveti Josip Oriol Bogunyà (katalonski Josep Oriol, španjolski José Orioli), poznat i kao „čudotvorac iz Barcelone“, katalonski svećenik, apostol vojnika i pomoraca, rođen je 23. studenoga 1650. u Barceloni, u siromašnoj obitelji, kao sin Joana Oriola i Gertrudis Bogunyà. U djetinjstvu je povjeren na odgoj zajednici Santa Maria del Mar. Bio je već tada toliko pobožan da su ga prijatelji i odgojitelji nazvali „malim svecem“. Upisao se 1664. na sveučilište u Barceloni, a 1. kolovoza 1674. doktorirao teologiju. Već tada je posjedovao karizmatične, čudotvorne darove. Prvi put se to dogodilo kad je stavio ruke na žeravicu, a pritom se nije opekao. Htio je na taj način dokazati da je njegova stara hraniteljica lažno oklevetana. Za svećenika je zaređen 30. svibnja 1676, a prvu svetu misu slavio 29. lipnja 1676. u župnoj crkvi u Canet de Maru, u biskupiji Girona. Vratio se potom u Barcelonu, gdje je radio kao odgojitelj i svećenik u župnoj crkvi oratorija svetog Filipa Nerija. Ostao je 1686. bez majke i pošao pješke na hodočašće u Rim. U Rimu se zadržao godinu dana i od pape Inocenta XI. dobio nadarbinu, vezanu uz crkvu Santa Maria del Pi u Barceloni.

Tamo se naročito posvetio apostolatu djece, vojnika i pomoraca. Glasoviti ispovjednik, prorok, ozdravitelj, čudotvorac, provodio je strogu pokoru, spavao samo tri sata tjedno, živio od kruha i vode, nosio kostrijet. U travnju 1698. opet se uputio u Rim, u želji da ga papa pošalje u misije. Kad je stigao do Marseillesa, teško je obolio i spoznao da ga Svevišnji želi zadržati u Barceloni, u njegovom dotadašnjem apostolatu. Kad se vratio kući, posebno se posvetio brizi za bolesnike. Svojim molitvama i blagoslovom Josep Oriol vratio je mnogim bolesnicima (umirućima, slijepima, gluhima, hromima) zdravlje. U Barceloni je postao izuzetno omiljen, a vjernici su ga još za života smatrali svojim svecem. Preminuo je u Barceloni na današnji dan, 23. ožujka 1702, a na njegovom grobu u crkvi Santa Maria del Pi događala su se brojna čuda. Blaženim ga je proglasio 1806. papa Pio VII, a svetim 1909. papa Pio X. Naročito ga štuju u njegovoj Barceloni i Kataloniji.

Slika: Sveti Josip Oriol

Svetac dana - Sveta Rebeka Libanonska

Sveta Rebeka Libanonska

Sveta Rebeka Libanonska (Rafqa Pietra Choboq Ar-Rayes), poznata i kao sveta Rafka, “Libanonski cvjetić” i “Purpurna ruža”, libanonska maronitska redovnica i mističarka, rođena je 29. lipnja 1832. u libanonskom selu Himláya (okrug Matn, sjeverni Libanon) kao jedinica Mourada Sabera Al-Choboq Ar-Rayesa i Rafqe Gemayel. Na krštenju je dobila ime Boutrossieh (hrvatski Petra). Ostala je bez majke sa sedam godina. Stupila je 1853. u Kongregaciju Marijinih kćeri od Bezgrešnog Začeća, u samostanu Naše Gospe Osloboditeljice u Bikfayi i uzela ime Anissa (Janja). Nakon novicijata i redovničkih zavjeta (1856) školovala se za učiteljicu, a potom je predavala vjeronauk u planinskim selima. Pristupila je 12. srpnja 1871. redu svetog Antuna Pustinjaka (red Baladiya) i ušla u maronitski samostan svetog Šimuna u naselju Aitou (okrug Zgharta, sjeverni Libanon). Svečane zavjete položila je 1872. i uzela ime Rebeka (Rafqa). Nakon 1885. zdravlje joj se jako pogoršalo. Bila je istinska patnica, sa strašnim bolovima u glavi i očima. Nakon pogrešne operacije bila je tridesetak godina gotovo potpuno slijepa i ostatak života provodila u molitvi. Sve duševne i tjelesne patnje strpljivo je podnosila s Gospodinom.

Posljednjih osamnaest godina života provela je u samostanu svetog Josipa u Jrabti (okrug Batroun) na visoravni ad-Dahr, od 1907. paralizirana i prikovana za kolica. Bilo je to mjesto njenih najvećih trpljenja, ali i najvećih radosti. Osobito su novakinje bile pod dojmom njezine snažne duhovnosti, obilježene molitvom, poniznošću i ljubavlju. Iako je trajno, i danju i noću, trpjela teške boli, sestre nikada nisu čule da se žali. Često je ona njih tješila riječima kako zahvaljuje Bogu na svojim trpljenjima “jer znam kako je bolest na dobrobit moje duše i na Njegovu slavu", te kako “bolest prihvaćena strpljivo i zahvalno pročišćuje dušu kao što oganj pročišćuje zlato”. Bila je uvijek spokojna i nasmijana. Dragi Bog joj je uslišao molitvu te joj je potkraj života na trenutak vratio vid, kako bi mogla ugledati lice majke Ursule Doumit, svoje poglavarice, prijateljice i pouzdanice, koja je i autorica njezinog životopisa. Rebeka je preminula na današnji dan, 23. ožujka 1914, u Jrabti. Na njezinom grobu događala su se čudesna ozdravljenja, a među ozdravljenima bila je i majka Ursula, samostanska poglavarica, pogođena teškim oboljenjem dišnih putova. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 17. studenog 1985, a svetom 10. lipnja 2001. Zazivaju je kod tjelesnih bolova, a zaštitnica je bolesnika i djece bez roditelja.

Slika: Sveta Rebeka Libanonska

Svetac dana - Blažena Mária Magdolna Bódi

Blažena Mária Magdolna Bódi

Blažena Mária Magdolna Bódi, mađarska mučenica, tvornička radnica, rođena je 8. kolovoza 1921. u selu Szigligetu (županija i biskupija Veszprém), na sjevernoj obali Blatnog jezera. Njezini nevjenčani roditelji bili su sluge na obližnjem imanju. Imala je dvojicu braće, Gyulu i Jánosa. Vjersku poduku dobila je u seoskoj školi, rado je čitala vjerske knjige, a nakon prve pričesti počela je živjeti pobožno. Od milja zvana Magdi, sa sedamnaest godina sudjelovala je na pučkim misijama u Balatonfűzfőu (županija Veszprém) i nakon toga odlučila posvetiti život Kristu. Živjela je u selu Litéru (županija Veszprém). Zaposlila se 1939. u tvornici Nitrokémiai Rt. u Fűzfőgyártelepu. Svakodnevno je pohađala svetu misu, položila 26. listopada 1941. zavjet čistoće, a 1942. pridružila se Marijinoj kongregaciji. Željela je postati redovnica, ali kćeri nevjenčanih roditelja to nije bilo moguće. Bila je aktivna članica Društva katoličkih radnica (Dolgozó Lányok Egyesülete) i Družbe Presvetog Srca (Szívgárda), u kojoj je radila s djecom, siromasima i starijim osobama. Tvornički radnici često su zbijali šale zbog njezine vjere, ali ona im nije to uzimala za zlo i stekla je njihovo poštovanje. Često se javljala za rad u noćnoj smjeni umjesto majki s malom djecom.

Tijekom 1944. prva crta bojišta sve više se približavala Litéru. Jedan sovjetski vojnik pojavio se 23. ožujka 1945. u bunkeru, smještenom u dvorištu mjesnog dvorca, u kojem se Magdi skrivala s majkom, s drugim ženama i djecom. Magdi je rekla majci i drugim djevojkama: „Bježite, ja ću sada umrijeti!“ Vojnik ju je odveo u susjedni bunker kako bi je silovao. Magdi mu se usprotivila, izvadila iz svojeg lijevog džepa krunicu, a iz desnog džepa male škare i pokušala ga ubosti. Istrčala je iz bunkera, a je on u nju ispalio šest hitaca. Uzdigla je ruke prema nebu i zavapila: „Moj Gospodine, moj Kralju! Uzmi me k sebi!“ Nakon toga je preminula. Prema službenim podacima sovjetski okupatori silovali su krajem rata u Mađarskoj više od 80 tisuća žena. Mučenica Magdi Bódi pokopana je na groblju u Litéru, a ubrzo nakon tragičnog događaja njezini su se roditelji vjenčali. Veszprémski biskup József Mindszenty pokrenuo je već 1945. biskupijsku istragu o njezinoj smrti, no dokumenti nisu uspjeli stići do Vatikana. U komunističkoj Mađarskoj bilo je zabranjeno govoriti o Máriji Magdolni Bódi. Postupak je obnovljen 1990, a papinski dekret o njezinom mučeništvu izdao je 23. svibnja 2024. papa Franjo. Obred njezine beatifikacije održan je 6. rujna 2025. u Veszprému, a predvodio ga je pred oko 10 tisuća vjernika predstavnik pape Lava XIV. mađarski kardinal Péter Erdő. On je novu mađarsku blaženicu Máriju Magdolnu Bódi u svojoj propovijedi nazvao „mučenicom čistoće“. Njezine relikvije počivaju u katedrali svetog Mihaela u Veszprému (kapela svetog Emerika).