SVECI MJESECA - LIPANJ
1 | Sveti Justin |
1 | Sveti Gaudencije Osorski |
1 | Sveti Annibale Maria di Francia |
2 | Sveti Marcelin i Petar |
2 | Sveta Blandina |
2 | Sveti Eugen I |
3 | Sveti Charles Lwanga i ugandski mučenici |
3 | Sveta Klotilda |
3 | Sveti Kevin |
4 | Sveti Kvirin Sisački |
4 | Sveti Optat |
4 | Blaženi rumunjski biskupi mučenici |
5 | Sveti Bonifacije |
5 | Blaženi Ferdinand Portugalski |
5 | Sveta Rebeka |
6 | Sveti Norbert |
6 | Blaženi Józef Innocenty Guz |
6 | Sveti Marcellin Champagnat |
7 | Sveti Antonio Maria Gianelli |
7 | Blažena Marija Tereza de Soubiran |
7 | Sveti Robert iz Newminstera |
8 | Duhovi |
8 | Sveti Medard |
8 | Blažena Marija od Božanskog Srca |
8 | Sveti Jakov Berthieu |
9 | Marija Majka Crkve |
9 | Sveti Efrem Sirijac |
9 | Sveti Primo i Felicijan |
9 | Sveti Josip de Anchieta |
10 | Blaženi Ivan Dominici |
10 | Blaženi Bogumil iz Gniezna |
10 | Sveti Kolumba |
11 | Sveti Barnaba |
11 | Sveta Maria Rosa Molas i Vallvé |
11 | Sveta Paola Frassinetti |
12 | Sveti Ivan od svetoga Fakunda |
12 | Sveti Leon III |
12 | Sveti Gaspare Bertoni |
13 | Sveti Antun Padovanski |
13 | Sveti Gerard iz Clairvauxa |
13 | Blažena Marianna Biernacka |
14 | Sveti Elizej |
14 | Sveti Metod Carigradski |
14 | Blaženi Teofilius Matulionis |
15 | Presveto Trojstvo |
15 | Sveti Vid |
15 | Sveti Bernard iz Menthona |
15 | Sveti Izak |
16 | Sveta Lutgarda |
16 | Sveta Germaine Cousin |
16 | Blažena Marija Terezija Scherer |
17 | Sveti Grgur Barbarigo |
17 | Sveti Albert Chmielowski |
17 | Sveti Ranieri iz Pise |
18 | Sveti Marko i Marcelijan |
18 | Sveta Elizabeta iz Schönaua |
18 | Sveta Rahela |
19 | Tijelovo |
19 | Sveti Romuald |
19 | Sveti Gervazije i Protazije |
19 | Sveti Remigije Isoré i Modeste Andlauer |
20 | Sveta Julijana Falconieri |
20 | Sveti Ivan iz Matere |
20 | Blažena Margareta Ebner |
20 | Sveta Mirjam |
21 | Sveti Alojzije Gonzaga |
21 | Sveti Lazar |
21 | Sveti Gideon |
22 | Sveti John Fisher i Thomas More |
22 | Sveti Paulin iz Nole |
22 | Sveti Alban Engleski |
23 | Sveti Josip Cafasso |
23 | Blažena Marija iz Oigniesa |
23 | Blažena María Guggiari Echeverría |
24 | Rođenje svetog Ivana Krstitelja |
24 | Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak |
24 | Sluga Božji Gerard Tomo Stantić |
25 | Sveti Vilim iz Vercellija |
25 | Sveti Prosper Akvitanski |
25 | Sluga Božji Ivan Bonifacije Pavletić |
26 | Sveti Ivan i Pavao |
26 | Sveti Vigilije iz Trenta |
26 | Blažene mučenice iz Arrasa |
26 | Sveti Josemaría Escrivá |
27 | Presveto Srce Isusovo |
27 | Sveti Ćiril Aleksandrijski |
27 | Sveti Ladislav Ugarski |
27 | Sveta Ivana Antiohijska |
28 | Bezgrešno Srce Marijino |
28 | Sveti Irenej |
28 | Sveta Ema Krška |
28 | Svete Bartolomea Capitanio i Vincenza Gerosa |
28 | Službenica Božja Elizabeta Golubić (Giacoma Giorgia Colombis) |
29 | Sveti Petar i Pavao |
29 | Blažene Saloma i Judita iz Niederaltaicha |
29 | Blaženi Inocent V |
30 | Sveti rimski prvomučenici |
30 | Blaženi Rajmund Lullus |
30 | Sveti Teobald iz Provinsa |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Sveta Julijana Falconieri

Sveta Julijana (Giuliana) Falconieri, talijanska redovnica, utemeljiteljica Trećeg reda službenica Marijinih (Monache serve di Maria), rođena je oko 1270. u Firenci, u jednoj od najuglednijih firentinskih obitelji, kao kći Chiarissima i Riguardate Falconieri. Prve riječi koje je djevojčica naučila govoriti bila su imena Isusa i Marije. Bila je vrlo pobožna, a iznad svega je voljela klečati pred oltarićem Majke Božje koji je sama izradila. Giulianin stric Alessio Falconieri bio je jedan od utemeljitelja Reda slugu Marijinih (servita). Giuliana je odbila ponude svojih roditelja za udaju jer se htjela posvetiti Kristu Gospodinu. Kad je čula propovijed Alessija Falconierija o sudnjem danu, to je temeljito potreslo čitavo njezino biće. Stupila je 1285. u „mantellate“, ženski ogranak servita, Službenice Marijine, ali je do majčine smrti, 1304, živjela u roditeljskom domu. Servitski habit predao joj je njezin duhovni vođa, sveti Filippo Benizi, generalni poglavar servita. Sudjelovala je 1305. u osnivanju prvog samostana Trećeg reda službenica Marijinih.
Kad je došla u samostan, ostale redovnice su ubrzo upoznale njezinu iskrenu pobožnost pa su je izabrale za svoju poglavaricu. Giuliana je od svojih sestara uz molitvenu kontemplaciju tražila i djela ljubavi prema siromasima i bolesnicima. Svaki ponedjeljak posvetila je dušama u čistilištu, a uz molitvu za pokojnike znala se i bičevati za njihovo izbavljenje. U srijedu i petak nije uzimala nikakve hrane osim svete pričesti. U čast Majci Božjoj svake subote je postila o kruhu i vodi i razmišljala o Marijinih sedam žalosti. Svaki dio časoslova završavala je sa „Zdravo kraljice“. Preminula je 19. lipnja 1341. u Firenci. Tada se dogodilo i euharistijsko čudo. Zbog želučane bolesti nije mogla primiti svetu pričest pa je zamolila da može barem izbliza promatrati svetu hostiju. Kad je svećenik približio Kristovo tijelo Giulianinom tijelu, ona je blago izdahnula, nestalo je svete hostije, a na Giulianinim grudima, iznad srca, pojavio se znak križa. Njezine relikvije nalaze se u firentinskoj crkvi L'Annunziata. Blaženom ju je 26. srpnja 1678. proglasio papa Inocent XI, a svetom 16. lipnja 1737. papa Klement XII. Zaštitnica je bolesnika.

Slika: Sveta Julijana Falconieri

Slika: Sveta Julijana Falconieri

Slika: Sveta Julijana Falconieri

Slika: Sveta Julijana Falconieri

Slika: Sveta Julijana Falconieri

Slika: Sveta Julijana Falconieri

Slika: Sveta Julijana Falconieri

Slika: Sveta Julijana Falconieri
Svetac dana - Sveti Ivan iz Matere

Sveti Ivan iz Matere (Giovanni da Matera), poznat i kao Ivan iz Pulsana (Giovanni da Pulsano), talijanski redovnik benediktinac i pustinjak, rođen je oko 1070. u Materi (Basilicata, južna Italija), kao Giovanni Scalcione, sin plemenite i pobožne obitelji. Već kao dječak napustio je rodni dom i boravio na području Taranta (Puglia). Čuvao je ovce redovnika bazilijanaca na otoku San Pietro. Bio je samotnjak, šutljiv i zatvoren, strog prema sebi i prema drugima što mu je priskrbilo mnoge neprijatelje. Kao pokornik putovao je Kalabrijom i Sicilijom. Boravio je neko vrijeme u redovničkom naselju Montevergine u Campaniji (Irpinia), kojim je upravljao sveti Vilim iz Vercellija. Jednom se Ivanu ukazao sveti Petar i pozvao ga da obnovi jednu njemu posvećenu crkvicu kojoj je prijetila propast. Nakon toga je počeo propovijedati i krenuo u misionarski pohod. Proputovao je talijansku pokrajinu Apuliju (Puglia) uzduž i poprijeko i postigao velike duhovne uspjehe. Od zavidnika je optužen za krivovjerje pa je neko vrijeme proveo i u tamnici. Oslobodio ga je knez Barija Grimoaldo Alferanite, koji se uvjerio u Ivanovu pravovjernost i nesvakidašnji propovjednički dar.
Svoja apostolska hodočašća završio je na brdovitom rtu Garganu (provincija Foggia, Puglia), a s nekolicinom sljedbenika utemeljio opatiju svete Marije u Pulsanu (provincija Taranto, Puglia) i osnovao 1130. pustinjačku monašku kongregaciju (Congregazione degli Eremiti Pulsanesi) prema redovničkim pravilima svetog Benedikta, u njihovom najstrožem obliku. Giovanni iz Matere, znameniti propovjednik, glasovit po svojim proročanstvima, bio je opat te zajednice, poznate i pod nazivom Scalzi (Bosonogi). Preminuo je na današnji dan, 20. lipnja 1139, u Pulsanu na glasu svetosti, a pripisuju mu se mnoga čudesa. Pokopan je u opatiji svete Marije, a njegove relikvije premještene su 1830. u katedralu njegove rodne Matere. Svetim ga je proglasio 1177. papa Aleksandar III.

Slika: Sveti Ivan iz Matere

Slika: Sveti Ivan iz Matere

Slika: Sveti Ivan iz Matere

Slika: Sveti Ivan iz Matere

Slika: Sveti Ivan iz Matere

Slika: Sveti Ivan iz Matere - rodna kuća
Svetac dana - Blažena Margareta Ebner

Današnja je zaštitnica blažena Margareta Ebner, njemačka dominikanka, mističarka i vizionarka. Plemićka kći, rodila se 1291. u Donauwörthu (Bavarska, Švapska), u augsburškoj biskupiji. Temeljitu klasičnu naobrazbu stekla je u svom domu, ali je već 1306. ostavila svoju bogatu i uglednu obitelj i stupila među dominikanke u nedalekom Mödingenu (kotar Dillingen). U samostanu svete Marije preboljela je od 1312. do 1322. razne bolesti i gotovo umrla. Morala je prekinuti samostanski život i vratila se na oporavak u rodnu kuću. Kod kuće je proživjela dvije godine u molitvi, povučenosti i sabranosti. Tada je počela doživljavati ukazanja i ekstaze. Kad se vratila u samostan, susrela se 1332. s glasovitim svećenikom Heinrichom iz Nördlingena. Duhovnik pun iskrene pobožnosti i dobrohotnosti, potaknuo ju je da vodi svoj dnevnik i redovito se s njom dopisivao. Ostao je njenim duhovnim vođom do kraja života. Napisao joj je 56 pisama, a 8 puta ju je i pohodio u Mödingenu. Iz Margaretinog dnevnika i tih pisama, prve zbirke takve vrste u povijesti njemačkog jezika, mnogo doznajemo ne samo o njezinoj duši i mističnim doživljajima, već i o tadašnjim prilikama i redovničkom životu. Bila je iskušana mnogim bolestima i patnjama, ali je uvijek ostala pobožna, puna ljubavi prema dragom Bogu i bližnjemu, puna neograničenog pouzdanja u Svevišnjeg i njegovu providnost.
Svojim primjerom i molitvenim vezama bila je poznata daleko izvan svoga samostana. Živjela je u teškom razdoblju crkvene povijesti, za vrijeme boravka papa u Avignonu. U Njemačkoj se tada stvorio krug „Božjih prijatelja“ („Gottesfreunde“), laička mistična skupina, u kojoj su se nalazili najistaknutiji svećenici, redovnici i svjetovnjaci onoga vremena. Iskreno su težili dobru svoga naroda i cijele Crkve. Svi su oni cijenili Margaretu Ebner i preporučivali se u njezine molitve. Duhovno joj je naročito bio blizak dominikanac Johannes Tauler, s kojim se također dopisivala. Naročito pobožna bila je prema Srcu Isusovu i činila je oštru pokoru, iako je zbog bolesti bila izuzetno krhka. Preminula je u Mödingenu na današnji dan, 20. lipnja 1351. Blaženom ju je proglasio 1979. papa Ivan Pavao II.

Slika: Blažena Margareta Ebner

Slika: Blažena Margareta Ebner

Slika: Blažena Margareta Ebner

Slika: Blažena Margareta Ebner

Slika: Blažena Margareta Ebner
Svetac dana - Sveta Mirjam

Sveta Mirjam (Miriam, hebrejski gospodarica, ljubljena), starozavjetna junakinja, proročica, Bogom nadahnuta pjevačica, bila je starija sestra Mojsija i Arona. Po prvi put se spominje u priči o Mojsijevom djetinjstvu. Kad je Mojsijeva majka, zbog okrutnih naredbi faraona, bila primorana ostaviti kolijevku s djetetom u rijeci Nilu, najstarija kći, Mirjam, promatrala je to izdaleka i vidjela da je kolijevku s malim Mojsijem izvukla iz vode faraonova kći. Nagovorila je zatim faraonovu kćer da dijete doji njegova vlastita majka. Nakon prelaska Izraelaca preko Crvenoga mora, Mirjam je zapjevala sa ženama zahvalnu pjesmu Jahvi, najstariju pjesmu u Starom zavjetu. Njezin nastup je slavljenički, a njezina proročka uloga sastoji se i u tome da su je slijedile sve ostale žene. Njihovo slavlje prvi je ples u Bibliji. „Tada Aronova sestra, proročica Mirjam, uze bubanj u rukum, a sve žene pridruže joj se s bubnjem u ruci i plešući. Mirjam je začinjala pjesmu: „Zapjevajte Jahvi, jer se slavom proslavio!“ (Izlazak, 15, 20-21).
S Aronom je prigovorila Mojsiju što se oženio strankinjom Kušankom, zbog čega je oboljela od gube. Bila je odvojena izvan tabora sedam dana. Na Mojsijevu molbu Mirjam je ozdravila. Umrla je četrdeseti dan nakon izlaska Židova iz Egipata, u Kadešu. Po toj značajnoj biblijskoj ženi, prvoj koja je označena kao proročica, dobila je ime i Blažena Djevica Marija. Prorok Mihej napokon potvrđuje vrhunsku važnost proročice Mirjam, koja stoji uz bok Mojsiju i Aronu. Jahve se ovako obraća narodu: „Ja sam tebe izveo iz zemlje egipatske, izbavio te iz kuće ropstva; poslao sam pred tobom Mojsija, Arona i Mirjam” (Mihej, 6,4). U jednakoj mjeri veže Mirjam uz izbavljenje naroda kao i nedvojbeno najsilniji i najvažniji lik, Mojsija.

Slika: Sveta Mirjam

Slika: Sveta Mirjam

Slika: Sveta Mirjam

Slika: Sveta Mirjam

Slika: Sveta Mirjam

Slika: Sveta Mirjam

Slika: Sveta Mirjam

Slika: Sveta Mirjam

Slika: Sveta Mirjam

Slika: Sveta Mirjam

Slika: Sveta Mirjam

Slika: Sveta Mirjam