SVECI MJESECA - SVIBANJ

1	Sveti Josip Radnik
1	Sveti Jeremija
1	Sveti Riccardo Pampuri
1	Sveti Pellegrino Laziosi
2	Sveti Atanazije
2	Sveti José María Rubio y Peralta
2	Sveti Josip patrijarh
3	Sveti Filip i Jakov
3	Sveti Stanisław Kazimierczyk
3	Blaženi Edoardo Giuseppe Rosaz
4	Sveti Florijan
4	Blaženi Jean-Martin Moÿe
4	Blaženi Julijan iz Bala
5	Sveti Nunzio Sulprizio
5	Sveti Gotthard
5	Sveta Judita
6	Blažena Caterina Troiani
6	Blažena Anna Rosa Gattorno
6	Sveti François de Laval
7	Sveti Dujam
7	Blažena Gizela Ugarska
7	Sluga Božji Šimun Filipović
8	Sveta Ruža Venerini
8	Sveta Ida iz Nivellesa
8	Sveti Viktor Maur
9	Uzašašće Gospodinovo (Spasovo)
9	Sveti Kristofor
9	Sveti Izaija
9	Sveti Pahomije
10	Blaženi Ivan Merz
10	Gospa Trsatska
10	Sveti Ivan de Ávila
11	Sveti Franjo de Geronimo
11	Sveti Ignacije iz Laconija
11	Sveti Job
12	Sveti Leopold Bogdan Mandić
12	Sveti Pankracije
12	Sveta Laura Montoya
13	Gospa Fatimska
13	Sveti Andrija Hubert Fournet
13	Sveti Servacije
14	Sveti Matija
14	Sveta Maria Domenica Mazzarello
14	Sluga Božji Lino Maupas
15	Sveti Izidor ratar
15	Sveti Mihael Garicoïts
15	Sveta Sofija
16	Sveti Ivan Nepomuk
16	Sveti Andrija Bobola
16	Sveti Ubald
16	Službenica Božja Žarka Ivasić
17	Sveti Pascual Baylón
17	Sveti Simon Stock
17	Blažena Antonia Mesina
18	Sveti Ivan I.
18	Sveti Feliks iz Cantalicea
18	Sveti Erik Švedski
19	Duhovi
19	Sveti Celestin V.
19	Sveti Ivo Hélory
19	Sveta Maria Bernarda Bütler
20	Marija Majka Crkve
20	Sveti Bernardin Sienski
20	Sveti Antonino Pierozzi
20	Sveta Sara
21	Sveti Eugène de Mazenod
21	Sveti Cristóbal Magallanes Jara
21	Sveti Heming
22	Sveta Rita iz Cascije
22	Sveta Julija s Korzike
22	Sveta Dulce Lopes Pontes
22	Sluga Božji Lovro Milanović
23	Sveti Ivan Krstitelj de' Rossi
23	Sveti Ivo iz Chartresa
23	Sveta Eufrosina iz Polocka
24	Marija pomoćnica
24	Sveti Vinko Lerinski
24	Sveta Estera
25	Sveti Urban
25	Sveti Beda Časni
25	Sveti Zakej
26	Presveto Trojstvo
26	Sveti Filip Neri
26	Sveta Marija Magdalena de' Pazzi
26	Sveta Mariana de Paredes
27	Sveti Augustin Canterburyjski
27	Sveti Grgur VII
27	Blaženi Lojze Grozde
28	Sveti German Pariški
28	Blažena Maria Bartolomea Bagnesi
28	Blažena Margaret Pole
29	Sveta Uršula Ledóchowska
29	Sveti Euzebije i Polion
29	Sveta Bona iz Pise
30	Tijelovo
30	Sveta Ivana Orleanska
30	Sveti Ferdinand III
30	Sveti Gavin iz Porto Torresa
31	Pohod Blažene Djevice Marije
31	Sveta Petronila
31	Majka Božja od Kamenitih vrata

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Duhovi

Duhovi

Danas slavimo Duhove, blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, pedeset dana nakon Kristova uskrsnuća. Slavi se i kao blagdan rođenja Crkve jer su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnogi su se dali krstiti i primili Duha Svetoga. Isus je svojim apostolima obećao poslati Duha Svetoga. Dolazak Duha Svetoga opisao nam je sveti Luka u drugoj glavi Djela apostolskih, a njegovo djelovanje možemo pratiti i kroz cijelu knjigu Djela apostolskih. Duh Sveti spustio se nad apostole u obliku plamenih jezika. Plamen svijetli, daje toplinu, čisti, a toplina daje životnu snagu. Sve su to osjetili i sami apostoli primivši u sebe božanski plamen. Njihovim je srcem prostrujala neka tajanstvena snaga, koja ih je tjerala na propovijedanje, na svjedočenje. Duh Sveti je Bog kao i Otac i Sin, jedne te iste naravi s njima. On je živi plamen Očeve i Sinovljeve međusobne ljubavi. Otac i Sin šalju i nama Duha Svetoga, da nas s njima što više poveže.
Duhovi su i važan folklorni datum, u kojem su se davni proljetni stočarski i poljodjelski običaji vezali s kršćanskim blagdanom: izvođenje stada, kićenje cvijećem, umivanje u ranu zoru, razna natjecanja (u srednjem vijeku viteški turniri), maskiranje, plesovi. U istočnim hrvatskim krajevima (Slavonija, Srijem, Bačka) poznat je narodni običaj kraljice (kraljevi, ljelje). Duhu Svetom posvećena su mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Zagreb-Jarun, Zagreb-Sveti Duh, Jastrebarsko, Lučelnica kod Jastrebarskog, Noršić Selo kod Samobora, Žejinci kod Luke, Nuštar, Čepin, Feričanci, Gornji Bogićevci, Požega, Slavonski Brod, Beravci kod Velike Kopanice, Veliki Grđevac, Đulovac, Lonja kod Siska, Gojlo kod Kutine, Blagaj kod Slunja, Nova Vas kod Poreča, Štrped kod Buzeta, Bale, Male Drage kod Brod Moravica, Podgradina kod Posedarja, Posedarje, Tisno, Šibenik, Lovreć, Tijarica kod Trilja, Split, Omiš, Korušce kod Klisa, Vrbanj kod Starog Grada na Hvaru, Škrip kod Supetra na Braču, Vis, Nova Bila kod Travnika, Fojnica, Novi Sad).

Kapela Svetog Duha

Naša župa i naš grad diče se omiljenom kapelom Svetoga Duha u Gornoj Jaski. Ta se kapela spominje već 1346, kada su joj darovani posjedi u okolici Jastrebarskog. Godine 1706. već je obnovljena i uređena prebenda (nadarbina), a u drugoj polovini 19. stoljeća preoblikovana je i obnovljena u neogotičkom stilu, s novim svodom i zvonikom. Glavni oltar kapele neobaroknih oblika postavljen je 1852, sa slikom Dolaska Duha Svetoga na Mariju i Apostole. Neogotički bočni oltar sa slikom svete Obitelji postavljen je nakon obnove, krajem 19. stoljeća. Svetište s trostranim završetkom očuvano je iz starije građevine.

Uoči Duhova, u subotu navečer, u kapeli se tradicionalno održava prigodni kulturno-umjetnički program, poetsko-glazbeni recital „Svetom Duhu na čast“, a nakon toga duhovsko bdjenje. Prema tradiciji, na duhovski ponedjeljak u kapeli Svetog Duha služe se mise tijekom cijelog jutra, a točan raspored možete saznati na našoj župnoj web stranici.

Slika: Duhovi

Slika: Kapela Svetog Duha u Jastrebarskom

Slika: Sveti Duh-crkva u Beravcima

Slika: Sveti Duh-crkva u Škripu

Slika: Sveti Duh-župna crkva u Novoj Bili

Slika: Sveti Duh-župna crkva u Velikom Grđevcu

Slika: Sveti Duh-župna crkva u Vrbanju

Svetac dana - Sveti Celestin V.

Sveti Celestin V.

Današnji sveti zaštitnik je papa Celestin V. Rodio se 1215. u Iserniji (Molise), a po nekima u naselju Sant'Angelo Limosano, kao Pietro Angelerio, jedanaesto dijete skromnih seljaka. Sa 17 godina stupio je u benediktinski red, a 1239. povukao se u brda i postao pustinjak. U Rimu se školovao i postao svećenik. Osnovao je čitav niz pustinjačkih naselja, a 1244. utemeljio svoju redovničku zajednicu, celestince, uklopljene u benediktinski red. Djelovali su u Abruzzu, Apuliji i Laziju. Kao pustinjak u planini Morrone (Abruzzo), prozvan Pietro da Morrone, izabran je za papu protiv svoje volje 5. srpnja 1294, nakon 27 mjeseci natezanja i međuvlađa.

Vjernički puk izvanredno je primio taj izbor, ali novi papa, prostodušan duhovnik, nije se razumio u politku ni u složene poslove rimske kurije. Htio je reformirati kler, ali nije želio postati igračka u rukama kralja Karla II. Anžuvinca. Nakon pet mjeseci odrekao se kao prvi papa u povijesti papinske časti i vratio se pustinjačkom životu. To je izazvalo snažnu reakciju kod prosjačkih redova, pa ga je novi papa Bonifacije VIII. zatočio u dvorcu Fumone, u blizini Ferentina (Lazio). Tamo je preminuo na današnji dan, 19. svibnja 1296. Svetim ga je 1313. proglasio papa Klement V. Zaštitnik je knjigoveža, Isernije, Aquile, Urbina, Molisea te mnogih drugih naselja, župa i crkava.

Slika: Sveti Celestin V.

Svetac dana - Sveti Ivo Hélory

Sveti Ivo Hélory

Sveti Ivo (Yves) Hélory de Kemartin ili sveti Ivo (Yvo, Ives ili Erwann) iz Kemartina, bretonski svećenik, „odvjetnik siromaha“, rođen je 17. listopada 1253. na obiteljskom plemićkom posjedu Kemartin, u blizini Minihy-Tréguiera (departman Côtes-d'Armor, sjeverna Bretanja), kao sin Héloryja, gospodara Kemartina, i njegove supruge Azo du Kenquis. Od 1267. studirao je građansko pravo, filozofiju i teologiju u Parizu, a od 1277. crkveno pravo u Orléansu. Među njegovim školskim kolegama u Parizu bili su i Duns Scotus i Roger Bacon. Već za vrijeme studija nije jeo meso ni pio vino. Nakon studija je od 1280. radio u Rennesu, glavnom gradu Bretanje, kao odvjetnik i crkveni službenik (pravni savjetnik biskupije). Franjevački trećoredac u Guingampu, zaređen je 1284. za svećenika i djelovao kao župnik bretonskih naselja, od 1285. u Trédrezu, a od 1293. u Louannecu.

Živio je pokornički i strogo postio, ispod odjeće nosio kostrijet, vodio brigu o siromasima i pružao pravnu pomoć na svjetovnom i crkvenom sudu bespomoćnima, potlačenima, zatvorenicima, udovicama i siročadi. Sagradio je u Louannecu bolnicu za siromahe i hranio ih urodom sa svojeg imanja. Kako bi njegovi župljani bolje razumjeli Radosnu vijest, propovijedao je na bretonskom. Pripisuju mu se mnoga čudesa, pa je prema predaji jednim hljebom nahranio stotine ljudi. Oko 1297. povukao se u svoj obiteljski dvorac Kemartin. Umro je na današnji dan, 19. svibnja 1303. u Tréguieru, a njegove relikvije počivaju u tamošnjoj katedrali. Svetim ga je 1347. proglasio papa Klement VI. U nekim zemljama postoje još uvijek bratovištine svetog Ive koje brinu za pravnu zaštitu siromaha. Sveti Ivo Hélory zaštitnik je Bretanje, pravnika, sudaca, odvjetnika, crkvenih pravnika, bilježnika, župnika, svećenika, udovica, siročadi, siromaha, napuštene djece te mnogih naselja, župa, crkava, kapela, škola, udruga i ustanova diljem Europe i svijeta. Naročito je omiljen u rodnoj Bretanji.

Slika: Sveti Ivo Hélory

Slika: Sveti Ivo Helory-crkva u Minihy-Tréguieru

Svetac dana - Sveta Maria Bernarda Bütler

Sveta Maria Bernarda Bütler

Sveta Maria Bernarda Bütler, švicarska redovnica, misionarka i utemeljiteljica Družbe sestara franjevki misionarki od Marije Pomćnice, rođena je kao Verena Bütler 28. svibnja 1848. u švicarskom naselju Auwu (kotar Muri, regija Freiamt, kanton Aargau), četvrta od osmero djece skromnih i pobožnih poljodjelaca Heinricha i Katharine. Vedra, inteligentna djevojka, odlučila se posvetiti se radu na roditeljskom imanju i zaručila se za mladića u kojeg je bila zaljubljena. Nedugo zatim osjetila je duhovni poziv, razvrgnula zaruke i odlučila se u potpunosti posvetiti dragom Bogu. Stupila je 12. studenoga 1867. u kapucinski samostan Marije Pomoćnice u Altstättenu (kanton St. Gallen). Uzela je redovničko ime Maria Bernarda i 4. listopada 1871. položila vječne zavjete. U samostanu je obavljala razne odgovorne službe, pored ostalih kao učiteljica novakinja (1879-1880) i poglavarica (1880-1886). Otputovala je 19. lipnja 1888. zajedno sa šest sestara kao misionarka u ekvadorski grad Chone (provincija Manabí). Među tim sestrama bila je i kasnija blaženica Maria Charitas Brader (Kaltbrunn, Sankt Gallen, 15. VIII. 1860-Pasto, Narino, Kolumbija, 27. II. 1943). Majka Maria Bernarda i njezine sestre posvetile su se u Ekvadoru dobrotvornim djelatnostima i katehizaciji. Njihov rad bio je unatoč teških uvjeta vrlo uspješan. Nailazile su na brojne probleme (bolest, siromaštvo, nesporazumi s civilnim i crkvenim poglavarima). U Ekvadoru je majka Maria Bernarda 1892. utemeljila Družbu sestara franjevki misionarki od Marije Pomoćnice (Franciscanas Misioneras de María Auxiliadora) i djelovala kao njezina poglavarica narednih 30 godina.

Zbog protuvjerske politike ekvadorske vlade sestre su 1895. protjerane iz Ekvadora pa su svoj karitativni rad nastavile u kolumbijskom gradu Cartageni (departamento Bolívar), na obali Karipskog mora. Mjesni biskup Eugenio Biffi smjestio je sestre u bolnicu zvanu „Obra Pia“. Sestre su u Kolumbiji otvarale škole, bolnice i domove. Zahvaljujući iznimnoj revnosti i umješnosti majke Marije Bernarde njezina se zajednica ubrzo proširila ne samo u Kolumbiji, nego i u Brazilu i Austriji. Ona je pohađala novonastale zajednice i dijelila s njima naporne misijske izazove. Njezina je duhovnost bila prožeta franjevačkim duhom, ljubavlju prema Bogu po ljubavi prema svakom čovjeku, a osobito prema siromasima i odbačenima. Naročito se zalagala oko odgoja i napretka kolumbijskih domorodaca. Maria Bernarda Bütler preminula je nakon 56 godina posvećenog života i 36 godina misionarskog rada 19. svibnja 1924. u Cartageni, u bolnici „Obra Pia“, koja je postala i matičnom kućom njezine družbe. Blaženom ju je 29. listopada 1995. proglasio papa Ivan Pavao II, a svetom 12. listopada 2008. papa Benedikt XVI, kao prvu švicarsku sveticu novog doba (prije nje svetom je 1047. proglašena Wiborada iz St. Gallena, pustinjakinja i mučenica). Kanonizaciju su uveličali deseci tisuća vjernika, među njima i hodočasnici iz Švicarske, naročito brojni iz njezinog zavičaja Freiamta. Mnogi vjernici rado se utječu njezinom zagovoru i svjedoče o čudesnim ozdravljenjima po njezinom zagovoru, a njezin grob je mjesto na kojem se okupljaju mnogi hodočasnici. Franjevke misionarke i danas uspješno djeluju u brojnom školama, vrtićima, bolnicama i domovima u Švicarskoj, Kolumbiji, Brazilu, Austriji, Lihtenštajnu, Italiji i Africi, s oko 800 redovnica u 125 kuća.