SVECI MJESECA - LIPANJ
| 1 | Sveti Justin |
| 1 | Sveti Gaudencije Osorski |
| 1 | Sveti Annibale Maria di Francia |
| 2 | Sveti Marcelin i Petar |
| 2 | Sveta Blandina |
| 2 | Sveti Eugen I |
| 3 | Sveti Charles Lwanga i ugandski mučenici |
| 3 | Sveta Klotilda |
| 3 | Sveti Kevin |
| 4 | Tijelovo |
| 4 | Sveti Kvirin Sisački |
| 4 | Sveti Optat |
| 4 | Blaženi rumunjski biskupi mučenici |
| 5 | Sveti Bonifacije |
| 5 | Blaženi Ferdinand Portugalski |
| 5 | Sveta Rebeka |
| 6 | Sveti Norbert |
| 6 | Blaženi Józef Innocenty Guz |
| 6 | Sveti Marcellin Champagnat |
| 7 | Sveti Antonio Maria Gianelli |
| 7 | Blažena Marija Tereza de Soubiran |
| 7 | Sveti Robert iz Newminstera |
| 8 | Sveti Medard |
| 8 | Blažena Marija od Božanskog Srca |
| 8 | Sveti Jakov Berthieu |
| 9 | Sveti Efrem Sirijac |
| 9 | Sveti Primo i Felicijan |
| 9 | Sveti Josip de Anchieta |
| 10 | Blaženi Ivan Dominici |
| 10 | Blaženi Bogumil iz Gniezna |
| 10 | Sveti Kolumba |
| 11 | Sveti Barnaba |
| 11 | Sveta Maria Rosa Molas i Vallvé |
| 11 | Sveta Paola Frassinetti |
| 12 | Presveto Srce Isusovo |
| 12 | Sveti Ivan od svetoga Fakunda |
| 12 | Sveti Leon III |
| 12 | Sveti Gaspare Bertoni |
| 13 | Bezgrešno Srce Marijino |
| 13 | Sveti Antun Padovanski |
| 13 | Sveti Gerard iz Clairvauxa |
| 13 | Blažena Marianna Biernacka |
| 14 | Sveti Elizej |
| 14 | Sveti Metod Carigradski |
| 14 | Blaženi Teofilius Matulionis |
| 15 | Sveti Vid |
| 15 | Sveti Bernard iz Menthona |
| 15 | Sveti Izak |
| 16 | Sveta Lutgarda |
| 16 | Sveta Germaine Cousin |
| 16 | Blažena Marija Terezija Scherer |
| 17 | Sveti Grgur Barbarigo |
| 17 | Sveti Albert Chmielowski |
| 17 | Sveti Ranieri iz Pise |
| 18 | Sveti Marko i Marcelijan |
| 18 | Sveta Elizabeta iz Schönaua |
| 18 | Sveta Rahela |
| 19 | Sveti Romuald |
| 19 | Sveti Gervazije i Protazije |
| 19 | Sveti Remigije Isoré i Modeste Andlauer |
| 20 | Sveta Julijana Falconieri |
| 20 | Sveti Ivan iz Matere |
| 20 | Blažena Margareta Ebner |
| 20 | Sveta Mirjam |
| 21 | Sveti Alojzije Gonzaga |
| 21 | Sveti Lazar |
| 21 | Sveti Gideon |
| 22 | Sveti John Fisher i Thomas More |
| 22 | Sveti Paulin iz Nole |
| 22 | Sveti Alban Engleski |
| 23 | Sveti Josip Cafasso |
| 23 | Blažena Marija iz Oigniesa |
| 23 | Blažena María Guggiari Echeverría |
| 24 | Rođenje svetog Ivana Krstitelja |
| 24 | Sveti Ivan Hrvatski, pustinjak |
| 24 | Sluga Božji Gerard Tomo Stantić |
| 25 | Sveti Vilim iz Vercellija |
| 25 | Sveti Prosper Akvitanski |
| 25 | Sluga Božji Ivan Bonifacije Pavletić |
| 26 | Sveti Ivan i Pavao |
| 26 | Sveti Vigilije iz Trenta |
| 26 | Blažene mučenice iz Arrasa |
| 26 | Sveti Josemaría Escrivá |
| 27 | Sveti Ćiril Aleksandrijski |
| 27 | Sveti Ladislav Ugarski |
| 27 | Sveta Ivana Antiohijska |
| 28 | Sveti Irenej |
| 28 | Sveta Ema Krška |
| 28 | Svete Bartolomea Capitanio i Vincenza Gerosa |
| 28 | Službenica Božja Elizabeta Golubić (Giacoma Giorgia Colombis) |
| 29 | Sveti Petar i Pavao |
| 29 | Blažene Saloma i Judita iz Niederaltaicha |
| 29 | Blaženi Inocent V |
| 30 | Sveti rimski prvomučenici |
| 30 | Blaženi Rajmund Lullus |
| 30 | Sveti Teobald iz Provinsa |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Sveti Grgur Barbarigo

Današnji je slavljenik sveti Grgur (Gregorio) Barbarigo, talijanski biskup i kardinal. Rodio se 16. rujna 1625. u Veneciji kao Gregorio Giovanni Gaspare Barbarigo, potomak slavne i utjecajne mletačke obitelji. Rano je ostao bez majke, ali imao je čestitog i pobožnog oca. Vrsni student sveučilišta u Padovi, stručnjak za građansko i crkveno pravo, kao tajnik mletačkoga poslanika Alvisea Contarinija putovao je na kongres u Münsteru, gdje je 1648. nakon Tridesetgodišnjeg rata sklopljen westphalski mir. Nastavio je studirati u Padovi, a kao Contarinijev tajnik putovao je u mnoge zemlje i gradove. Mogao je postići blistavu diplomatsku karijeru, ali je osjetio da ga u svoju službu zove dragi Bog. Završio je teologiju, a 1655. zaređen je za svećenika. Najprije je radio u papinskim uredima u Rimu i nastavio studirati pravo, crkvenu povijest i matematiku. Kad je 1656. u Rimu buknula pošast kuge, brinuo se za javno zdravstvo i uložio ogromne napore u spašavanju bolesnika i nevoljnika. Papa Aleksandar VII, kojeg je upoznao u Njemačkoj, imenovao ga je 1657. za prvog biskupa Bergama.
Sljedbenik svetog Franje Saleškog i Karla Boromejskog, nastojao je obnoviti Crkvu prema odredbama Tridentskog sabora. Obnovu klera započeo je duhovnim vježbama i proširenjem sjemeništa, a obnovu vjernog naroda pučkim misijama. Promicao je dobrotvorni i socijalni rad i u dvije godine uspio obići svih 279 župa bergamske biskupije. To ga je stajalo mnogo napora jer su putovi bili teški i neprohodni. Papa ga je 1660. imenovao kardinalom, a 1664. i biskupom Padove. Tu je dužnost obavljao na najbolji mogući način 33 godine, neumorno obilazio sve župe, poboljšao i unaprijedio kvalitetu studija na padovskom sveučilištu, osnivao tiskare i održao dvije biskupske sinode. Zalagao se za jedinstvo zapadne i istočne Crkve. Iscrpljen od napora preminuo je 18. lipnja 1697. u Padovi. Blaženim ga je proglasio 1761. papa Klement XIII, a svetim 1960. papa Ivan XXIII. Zaštitnik je mnogih naselja, učilišta, župa i crkava diljem svijeta.

Slika: Sveti Grgur Barbarigo

Slika: Sveti Grgur Barbarigo

Slika: Sveti Grgur Barbarigo

Slika: Sveti Grgur Barbarigo

Slika: Sveti Grgur Barbarigo
Svetac dana - Sveti Albert Chmielowski

Sveti Albert Chmielowski, poznat i kao Brat Albert, poljski slikar, redovnik laik, franjevac trećoredac, utemeljitelj albertinaca i albertinki, rođen je 20. kolovoza 1845. u selu Igołomiji (krakowski okrug, malopoljsko vojvodstvo), u uglednoj aristokratskoj obitelji, kao Adam Hilary Bernard Chmielowski, najstarije od četvero djece carinskog dužnosnika Wojciecha Chmielowskog i Józefe Borzysławske. Od roditelja je naslijedio duboku vjeru, domoljublje i ljubav prema siromasima. Sa 14 godina ostao je siroče pa se o odgoju njega i njegove braće brinula rodbina. Započeo je studirati agronomiju u Puławama (lubelsko vojvodstvo), a 1863. sudjelovao je u pobuni protiv ruskih okupatora. Ranjen je i zarobljen, a tada mu je bez anestezije amputirana noga. Uputio se u belgijski grad Gent na studij građevine, a zatim je prešao u Pariz pa u München, gdje je studirao slikarstvo. Vratio se 1874. u domovinu sa željom da svoj život i svoju umjetnost posveti slavi Božjoj. Živio je i djelovao u Krakowu. Glasoviti umjetnik, bio je najprije pod utjecajem njemačkih slikara nazarenaca. Preteča simbolista, slikao je u ulju i akvarelu poetizirane krajolike prigušenog kolorita („Vrt ljubavi“, 1876) i mistične vjerske teme („Ecce homo“, 1879). U Krakowu je otkrio duhovnu i materijalnu bijedu mnogih ljudi pa je odlučio pomagati siromasima i nevoljnicima. Obukao je 25. kolovoza 1887. sivi franjevački habit i uzeo redovničko ime Albert, a 1888. položio je zavjete kao franjevac trećoredac. Tada je utemeljio kongregaciju Braće Trećeg reda svetog Franje, poznatih i kao Sluge siromaha ili Siva braća (po boji svoje odjeće) ili albertinci (Zgromadzenie Braci Albertynów Trzeciego Zakonu Regularnego Świętego Franciszka Serafickiego Posługujących Ubogim). Tri godine nakon toga, 1891, osnovao je s blaženom Marijom Jabłońskom, sestrom Bernardynom, i ženski ogranak te družbe, Sive sestre ili albertinke, koje su se posvetile brizi za napuštene žene i djecu. Organizirao je skloništa za siromahe, kuće za invalide i neizlječive bolesnike, a sestre je slao na rad u vojne bolnice.
Osnivao je pučke kuhinje za siromahe te vrtiće i sirotišta za nezbrinutu djecu i mladež. Dijelio je kruh i odjeću siromasima, a beskućnicima pružao krov nad glavom. Zdravim siromasima i beskućnicima nalazio je posao i pomagao im da se vrate u društveni život. Nije vodio brigu samo za tjelesne potrebe nevoljnika nego i za njihove duše. Do kraja života otvorio je 21 samostan. Iscrpljen i istrošen mnogim naporima, brat Albert je preminuo na sam Božić, 25. prosinca 1916, u Krakowu. Na vječni počinak ispratilo ga je mnoštvo vjernika te najugledniji predstavnici građanskih i crkvenih vlasti. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 22. lipnja 1983. u Krakowu, a svetim 12. listopada 1989. u Rimu. Veliki Karol Wojtyła napisao je izvrsnu dramu „Brat našega Boga“ („Brat naszego Boga“, 1944-1950), posvećenu životu i djelu Alberta Chmielowskog. Ta drama je 1990. s uspjehom izvedena i u Hrvatskoj (redatelj i producent Jakov Sedlar), a 1997. je ekranizirana u režiji Krzysztofa Zanussija. Sveti Albert Chmielowski zaštitnik je biskupije Sosnowiec te mnogih škola, društava, župa, crkava i kapela diljem Poljske i svijeta. Njegovi albertinci i albertinke i danas uspješno djeluju u Poljskoj, Ukrajini, Rusiji, Italiji, Vatikanu, SAD-u, Boliviji i Argentini.

Slika: Sveti Albert Chmielowski

Slika: Sveti Albert Chmielowski

Slika: Sveti Albert Chmielowski

Slika: Sveti Albert Chmielowski

Slika: Sveti Albert Chmielowski

Slika: Sveti Albert Chmielowski

Slika: Sveti Albert Chmielowski

Slika: Sveti Albert Chmielowski

Slika: Sveti Albert Chmielowski

Slika: Sveti Albert Chmielowski

Slika: Sveti Albert Chmielowski

Slika: Sveti Albert Chmielowski

Slika: Sveti Albert Chmielowski

Slika: Sveti Albert Chmielowski-slika Ecce Homo
Svetac dana - Sveti Ranieri iz Pise

Sveti Ranieri (Rainerius, Rainier) iz Pise, talijanski pustinjak, rođen je 1118. u toscanskom gradu Pisi kao sin bogatog trgovca i brodovlasnika Gandulfa Scaccerija i Mingarde Buzzacherini. Iako su njegovi roditelji bili strogi, mladost je proveo u divljoj razonodi i zabavi. Noći je provodio kao minstrel (putujući glazbenik), a danju je spavao. U devetnaestoj godini njegov se život promijenio zahvaljujući susretu s blaženim Albertom Leccapecoreom, pustinjakom s Korzike, koji se smjestio u obližnjem samostanu svetog Vida. Ranieri se odlučio odreći razvratnog života i počeo živjeti u siromaštvu te je sva svoja imanja poklonio siromasima. Odlučio je u potpunosti prigrliti vjeru te je potaknut Božjim pozivom nekoliko puta putovao u Svetu zemlju.
Tamo je vrijeme provodio s pustinjacima i živio kao prosjak, isključivo od milostinje. Jeo je dvaput tjedno i svoje tijelo izložio velikim žrtvama. Vratio se u Pisu 1154. na glasu svetosti i povukao se kao redovnik u samostan svetog Vida. Bio je nadareni govornik i svoja negdašnja trubadurska glazbena iskustva koristio u širenju evanđelja. Pripisuju mu se mnoga čudesa i ozdravljenja svetom vodom. Preminuo je u Pisi na današnji dan, 17. lipnja 1161, u samostanu svetog Vida, a pokopan je u katedrali rodnog grada, kamo ga je nakon njegove smrti u trijumfu ispratilo veliko mnoštvo građana. Prema legendi u trenutku njegove smrti zazvonila su sama od sebe sva zvona u Pisi. Izabran je 1632. za glavnog zaštitnika biskupije i grada Pise. Sveti Ranieri zaštitnik je i kneževine Monaka, monegaške dinastije Grimaldi i putnika. Njegovo štovanje odobrio je papa Aleksandar III.

Slika: Sveti Ranieri iz Pise

Slika: Sveti Ranieri iz Pise

Slika: Sveti Ranieri iz Pise

Slika: Sveti Ranieri iz Pise

Slika: Sveti Ranieri iz Pise

Slika: Sveti Ranieri iz Pise

Slika: Sveti Ranieri iz Pise

Slika: Sveti Ranieri iz Pise