Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - OŽUJAK

1Sveti Albin
1Sveti David Velški
1Blaženi Roger le Fort
2Sveta Janja Praška
2Sveti Simplicije
2Sveta Ángela de la Cruz Guerrero
3Sveta Kunigunda
3Blaženi Pierre-René Rogue
3Sveta Katharine Drexel
4Sveti Kazimir
4Blažena Placide Viel
4Sluga Božji Ante Antić
5Sveti Ivan Josip od Križa
5Sveti Lucije
5Sveti Piran
6Sveta Koleta
6Sveti Fridolin
6Sveti Hošea
7Svete Perpetua i Felicita
7Sveta Tereza Margareta od Presvetog Srca Isusovog
7Blaženi José Olallo Valdés
8Sveti Ivan od Boga
8Blaženi Wincenty Kadłubek
8Sveti Joel
9Sveta Franciska Rimska
9Sveta Katarina Bolonjska
9Sveti Cezarije iz Nazijanza
10Sveti Dominik Savio
10Sveti Makarije Jeruzalemski
10Sveti John Ogilvie
10Sveti mučenici iz Sebaste
11Sveti Eulogije iz Córdobe
11Sveti Konstantin Škotski
11Sluga Božji Franjo Kuharić
11Sveti Dominik Cam
12Sveti Maksimilijan
12Blažena Aniela Salawa
12Blaženi Dionizije, kartuzijanac
12Blaženi Jeronim Gherarducci
12Sveti Josip Zhang Dapeng
12Sveti Inocent I
13Sveta Eufrazija
13Sveti Nicefor Carigradski
13Sveti Leander Seviljski
14Sveta Matilda
14Blaženi Jakov iz Viterba
14Blaženi Giacomo Cusmano
15Sveta Lujza de Marillac
15Sveti Longin
15Sveti Zaharija papa
15Sveti Artemide Zatti
16Sveti Klement Marija Hofbauer
16Sveti Heribert
16Sveti Hilarije i Tacijan
17Sveti Patrik
17Sveti Jan Sarkander
17Sveta Gertruda iz Nivellesa
18Sveti Ćiril Jeruzalemski
18Sveti Salvador iz Horte
18Sluga Božji Vendelin Vošnjak
19Sveti Josip
19Blaženi Marcel Callo
19Sveti Cuthbert
20Sveti Vulfram
20Blaženi Hipolit Galantini
20Blaženi Mauricije Csák
21Sveta Benedetta Cambiagio Frassinello
21Sveti Serapion iz Thmuisa
21Sveti Enda od Arana
22Blaženi Clemens August von Galen
22Sveti Nicholas Owen
22Sveti Benvenuto Scotivoli
23Sveti Turibije
23Sveti Josip Oriol
23Sveta Rebeka Libanonska
24Sveta Katarina Švedska
24Sveti Irenej Srijemski
24Sveti Óscar Romero
25Blagovijest
25Sveti Dizma
25Sveta Lucija Filippini
26Sveti Ludger
26Sveti Kastul Rimski
26Sveti Montan i Maksima
27Sveti Ivan Damašćanski
27Blaženi Francesco Faà di Bruno
27Sveti Mihej
28Sveti Rupert
28Blažena Ivana Marija de Maillé
28Sveti Stephen Harding
29Cvjetnica
29Sveti Bertold
29Sveti Siksto III
29Sveti Sefanija
30Sveti Leonardo Murialdo
30Sveti Ivan Klimak
30Sveti Zosim iz Siracuse
31Sveti Benjamin
31Sveti Amos
31Sveta Balbina

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Sveti Klement Marija Hofbauer

Sveti Klement Marija Hofbauer

Sveti Klement Marija Hofbauer

Svetac kojeg se danas s radošću prisjećamo je Klement Marija (Clemens Maria) Hofbauer, apostol Varšave i Beča. Rodio se 26. prosinca 1751. u moravskom selu Tasovice nad Dyji (kotar Znojmo, danas Češka) kao Jan Dvořák, deveto od dvanaestero djece Čeha i Njemice. Rano je ostao bez oca i postao pekar. Htio je postati svećenik, ali nije imao novaca za školovanje. Češko prezime zamijenio je njemačkim - Hofbauer. Neko vrijeme živio je kao pustinjak. Kad je navršio 21 godinu, zahvaljujući dobročiniteljima započeo je studirati bogosloviju u Beču, a završio u Rimu 1784. U Rimu je 1785. postao redovnik redemptorist i primio svećenički red. Djelovao je od 1787. kao dušobrižnik varšavskih Nijemaca, naučio poljski i osnivao redemptorističke samostane u Poljskoj, Njemačkoj, Švicarskoj i Rumunjskoj. U Varšavi je s prijateljem osnovao školu za 350 siromašnih dječaka i gimnaziju za djevojčice. Naročitu brigu vodio je za siročad i djecu s ulice i neprestano organizirao misije. U njegovoj varšavskoj crkvi svetog Benona mise su se služile od jutra do mraka, ispovijedalo se i propovijedalo neprestano, na poljskom i njemačkom.

U vrijeme napoleonskih ratova, 1808, morao je napustiti Varšavu i nastavio djelovati u Beču. Postao je omiljeni bečki ispovjednik i propovjednik. Privukao je mnoštvo ljudi svojim vatrenim, seoskim temperamentom i neuništivim humorom. Kad je jednom skupljao milostinju, netko mu je pljunuo u lice, a on je rekao: "To je bilo za mene, a sada dajte nešto i za siromašnu djecu." Prozvali su ga apostolom Beča, a on je vjernike posjećivao kod kuće, družio se sa studentima i znanstvenicima, prijateljevao s umjetnicima, a naročitu brigu vodio o nevoljnicima i siromasima, kojima je hranu donosio pod ogrtačem. Osnovao je i katoličko učilište. Bio je veliki štovatelj Blažene Djevice Marije i uvijek je sa sobom nosio krunicu koju je nazvao svojom pokretnom knjižnicom. Mladima koje je duhovno vodio, obično bi je poklonio kao najdraži dar. Preminuo je 15. ožujka 1820. u Beču, a nepregledno mnoštvo vjernika iskazalo mu je počast. Blaženim ga je proglasio 1888. papa Lav XIII, a svetim 1909. papa Pio X. Zaštitnik je Beča, šegrtskih udruga te mnogih župa i crkava diljem Europe i svijeta.

Sveti Klement Marija Hofbauer

Slika: Sveti Klement Marija Hofbauer

Sveti Klement Marija Hofbauer

Slika: Sveti Klement Marija Hofbauer

Sveti Klement Marija Hofbauer

Slika: Sveti Klement Marija Hofbauer

Sveti Klement Marija Hofbauer

Slika: Sveti Klement Marija Hofbauer

Sveti Klement Marija Hofbauer

Slika: Sveti Klement Marija Hofbauer

Svetac dana - Sveti Heribert

Sveti Heribert

Sveti Heribert

Sveti Heribert, nadbiskup Kölna i kancelar cara Otona III, rođen je oko 970. u Wormsu (Rheinland-Pfalz), kao sin grofa Huga i njegove supruge Thietswindis. Školovao se u katedralnoj školi u Wormsu i u benediktinskoj opatiji Gorze (departman Moselle, Lorraine). Vratio se u Worms kao rektor katedrale, a za svećenika je zaređen 994. Iste godine postao je kancelar mladog cara Otona III. za Italiju, a 998. za Njemačku. Bio je najpouzdaniji i najutjecajniji carev savjetnik i pratio je cara na svim putovanjima. Odmah nakon svećeničkog ređenja Heribertu je ponuđena biskupska stolica u Würzburgu, ali on se odrekao tog položaja u korist svojeg brata Heinricha. Kad se Heribert nalazio na vrhuncu političke moći, ponuđena mu je 999. nadbiskupija u Kölnu. Za nadbiskupa ga je izabrao prvostolni kaptol u Kölnu. On se tada nalazio s carem u Rimu i prihvatio je izbor. Nadbiskupski palij uručio mu je 9. srpnja 999. u Rimu papa Silvestar II. Usred zime otputovao je u Köln, a biskupsko posvećenje primio je na sam Božić 999. I kao nadbiskup bio je godine 1000. u carevoj pratnji u Aachenu, a našao se uz cara Otona III. i na njegovom smrtnom času, 23. siječnja 1002. u Castel Paternu (provincija Viterbo, Lazio). Pao je u nemilost novog cara Heinricha II. Bavarskog jer je podržavao izbor vojvode Hermanna II. Švapskog. Heribert se odrekao kancelarske službe, a kasnije se izmirio s carem. Pratio je cara 1004. na njegovom putu u Rim, a 1007. podupirao je osnivanje nove biskupije u Bambergu.

U svojoj nadbiskupiji Heribert je promicao pobožnost, a isticao se duhom molitve, pokore i ljubavi prema siromasima. Pripisuju mu se mnoga ozdravljenja i čudesa, među kojima se ističe ono kad je grad Köln i okolicu spasio od gladi, izmolivši toliko potrebnu kišu. Podigao je 1003. i svesrdno potpomagao benediktinsku opatiju u Deutzu na Rajni, nedaleko Kölna. Za vrijeme apostolskog pohoda u gradu Neussu, teško se razbolio od groznice. Prevezen je lađom u Köln, gdje je na današnji dan, 16. ožujka 1021, preminuo. Prema svojoj želji pokopan je u samostanskoj crkvi u Deutzu. Bio je na glasu svetosti još za života, a na njegovom grobu dogodila su se mnoga čuda i ozdravljenja. Svetim ga je proglasio oko 1074. papa Grgur IX. Njegove relikvije čuvaju se od kraja XIX. stoljeća u župnoj crkvi Neu St. Heribert u Deutzu (danas dijelu grada Kölna). Zazivaju ga kod suše, a naročito ga štuju u njegovoj kölnskoj nadbiskupiji.

Sveti Heribert

Slika: Sveti Heribert

Sveti Heribert

Slika: Sveti Heribert

Sveti Heribert

Slika: Sveti Heribert

Sveti Heribert

Slika: Sveti Heribert

Sveti Heribert

Slika: Sveti Heribert

Sveti Heribert

Slika: Sveti Heribert

Sveti Heribert

Slika: Sveti Heribert

Sveti Heribert

Slika: Sveti Heribert

Sveti Heribert-lijevo

Slika: Sveti Heribert-lijevo

Svetac dana - Sveti Hilarije i Tacijan

Sveti Hilarije i Tacijan

Sveti Hilarije i Tacijan

Sveti Hilarije (Hilarius, Ilario, Ellero, Ellaro, Elaro) i Tacijan (Tatianus, Taziano), mučenici iz rimske kolonije Akvileje (Aquileia, danas talijanski grad, provincija Udine, Friuli-Venezia Giuli), živjeli su i djelovali u III. stoljeću. Rimski martirologij spominje da su drugi akvilejski biskup Hilarije i njegov đakon Tacijan podnijeli 16. ožujka 284. mučeničku smrt za vrijeme cara Numerijana, a po naredbi prefekta Beronija. Nisu željeli žrtvovati rimskim bogovima i nisu se htjeli odreći svoje vjere u Krista Gospodina. Tada su glave odrubljene i laicima Felixu, Largusu i Dionysiusu.

Biskup Hilarije naslijedio je na biskupskoj stolici svetog Hermagorasa. Svojim je molitvama pridonio rušenju poganskih hramova i idola. O mučenicima Hilariju i Tacijanu govori i jeronimski martirologij. Ljetopis Grada (provincija Gorizia, Friuli-Venezia Giuli) spominje da je akvilejski patrijarh Paolino u VI. stoljeću, prigodom provale Langobarda, preselio u Grado noseći sa sobom relikvije mučenika Hilarija i Tacijana. To znači da su oni u Akvileji uživali veliku čast. Njihovo štovanje prošireno je po sjeveroistočnoj Italiji, ali i u našoj Istri. Zaštitnici su talijanskog grada Gorizije, u kojem im je posvećena i katedrala.

Sveti Hilarije i Tacijan

Slika: Sveti Hilarije i Tacijan

Sveti Hilarije i Tacijan

Slika: Sveti Hilarije i Tacijan

Sveti Hilarije i Tacijan

Slika: Sveti Hilarije i Tacijan

Sveti Hilarije i Tacijan

Slika: Sveti Hilarije i Tacijan

Sveti Hilarije i Tacijan

Slika: Sveti Hilarije i Tacijan

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani