Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - OŽUJAK

1Sveti Albin
1Sveti David Velški
1Blaženi Roger le Fort
2Sveta Janja Praška
2Sveti Simplicije
2Sveta Ángela de la Cruz Guerrero
3Sveta Kunigunda
3Blaženi Pierre-René Rogue
3Sveta Katharine Drexel
4Sveti Kazimir
4Blažena Placide Viel
4Sluga Božji Ante Antić
5Sveti Ivan Josip od Križa
5Sveti Lucije
5Sveti Piran
6Sveta Koleta
6Sveti Fridolin
6Sveti Hošea
7Svete Perpetua i Felicita
7Sveta Tereza Margareta od Presvetog Srca Isusovog
7Blaženi José Olallo Valdés
8Sveti Ivan od Boga
8Blaženi Wincenty Kadłubek
8Sveti Joel
9Sveta Franciska Rimska
9Sveta Katarina Bolonjska
9Sveti Cezarije iz Nazijanza
10Sveti Dominik Savio
10Sveti Makarije Jeruzalemski
10Sveti John Ogilvie
10Sveti mučenici iz Sebaste
11Sveti Eulogije iz Córdobe
11Sveti Konstantin Škotski
11Sluga Božji Franjo Kuharić
11Sveti Dominik Cam
12Sveti Maksimilijan
12Blažena Aniela Salawa
12Blaženi Dionizije, kartuzijanac
12Blaženi Jeronim Gherarducci
12Sveti Josip Zhang Dapeng
12Sveti Inocent I
13Sveta Eufrazija
13Sveti Nicefor Carigradski
13Sveti Leander Seviljski
14Sveta Matilda
14Blaženi Jakov iz Viterba
14Blaženi Giacomo Cusmano
15Sveta Lujza de Marillac
15Sveti Longin
15Sveti Zaharija papa
15Sveti Artemide Zatti
16Sveti Klement Marija Hofbauer
16Sveti Heribert
16Sveti Hilarije i Tacijan
17Sveti Patrik
17Sveti Jan Sarkander
17Sveta Gertruda iz Nivellesa
18Sveti Ćiril Jeruzalemski
18Sveti Salvador iz Horte
18Sluga Božji Vendelin Vošnjak
19Sveti Josip
19Blaženi Marcel Callo
19Sveti Cuthbert
20Sveti Vulfram
20Blaženi Hipolit Galantini
20Blaženi Mauricije Csák
21Sveta Benedetta Cambiagio Frassinello
21Sveti Serapion iz Thmuisa
21Sveti Enda od Arana
22Blaženi Clemens August von Galen
22Sveti Nicholas Owen
22Sveti Benvenuto Scotivoli
23Sveti Turibije
23Sveti Josip Oriol
23Sveta Rebeka Libanonska
24Cvjetnica
24Sveta Katarina Švedska
24Sveti Irenej Srijemski
24Sveti Óscar Romero
25Blagovijest
25Sveti Dizma
25Sveta Lucija Filippini
26Sveti Ludger
26Sveti Kastul Rimski
26Sveti Montan i Maksima
27Sveti Ivan Damašćanski
27Blaženi Francesco Faà di Bruno
27Sveti Mihej
28Veliki četvrtak
28Sveti Rupert
28Blažena Ivana Marija de Maillé
28Sveti Stephen Harding
29Veliki petak
29Sveti Bertold
29Sveti Siksto III
29Sveti Sefanija
30Velika subota
30Sveti Leonardo Murialdo
30Sveti Ivan Klimak
30Sveti Zosim iz Siracuse
31Uskrs
31Sveti Benjamin
31Sveti Amos
31Sveta Balbina

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Sveta Eufrazija

Sveta Eufrazija

Sveta Eufrazija

Današnja zaštitnica je sveta Eufrazija (Eupraxia) iz Carigrada, egipatska redovnica i čudotvorka. Rodila se 380. u Carigradu kao senatorska kći jedinica, rodbinski povezana s carem Teodozijem. U djetinjstvu je ostala bez oca Antigona, čovjeka plemenita srca i prijatelja siromaha. Car je ruku petogodišnje djevojčice obećao sinu jednog senatora. Njezina majka, također Eufrazija, otišla je s kćerkom u Egipat, gdje je posjedovala velika imanja, a htjela je posjetiti i tamošnje samostane, crkve i relikvije svetih mučenika. U jednom od ženskih samostana u Donjoj Tebaidi, sedmogodišnja Eufrazija dobila je u ruke Kristovu sliku, pobožno je poljubila i od toga trenutka posvetila život Kristu Gospodinu. Odlučila je uz majčin blagoslov ostati u samostanu i postati redovnica. Redovnice su je prihvatile u svoju zajednicu, a ona je osvojila njihova srca svojom jednostavnošću, pokorom i molitvama. Njezina majka ubrzo je umrla i ostavila kćeri veliko bogatstvo.
Eufrazija je i dalje ostala u samostanu, a mladom carigradskom senatoru kojem ju je car namijenio za ženu, poručila je da ona pripada Kristu i želi mu ostati vjerna. Svoje bogatstvo podijelila je crkvama i siromasima, a jedan dio namijenila oslobađanju robova i podmirenju dugova nevoljnih dužnika. Zbog te velikodušnosti Svevišnji joj je udijelio dar čudesa, liječenja gluhih i nijemih osoba te ozdravljivanja opsjednutih duša. Iznurena strogim postom i pokorom, ustrajnim molitvama i napornim tjelesnim radom, omiljena kod sestara i mnogih vjernika, preminula je s 30 godina u Tebaidi (gornji Egipat), na današnji dan, 13. ožujka 410. Rukopis životopisa svete Eufrazije čuva se u Nacionalnoj knjižnici u Firenci, a stručnjaci ga smatraju biserom stare hagiografije i bizantske književnosti s kraja V. i početka VI. stoljeća. Zaštitnica je mnogih župa i crkava širom svijeta.

Sveta Eufrazija

Slika: Sveta Eufrazija

Sveta Eufrazija

Slika: Sveta Eufrazija

Sveta Eufrazija

Slika: Sveta Eufrazija

Sveta Eufrazija

Slika: Sveta Eufrazija

Sveta Eufrazija

Slika: Sveta Eufrazija

Svetac dana - Sveti Nicefor Carigradski

Sveti Nicefor Carigradski

Sveti Nicefor Carigradski

Sveti Nicefor (Nikephoros, Nicephorus), carigradski patrijarh, mučenik i bizantski povjesničar, rođen je oko 758. u Carigradu, kao sin carskog tajnika Teodora i Eudokije, uglednih i pobožnih roditelja, progonjenih od strane ikonoklasta, kipoboraca, fanatičnih protivnika štovanja svetih slika, ikona i kipova. Njegov životopis napisao je Ignacije Slatkopojac, đakon i sakristan crkve svete Sofije u Carigradu, a kasnije metropolit u Niceji. Nicefor se rodio za vrijeme vladavine cara Konstantina V. Kopronima, žestokog ikonoklasta, koji je carevao od 741. do 775. Niceforov otac Teodor ostao je ustrajno vjeran štovanju svetih slika pa uhvaćen, išiban i prognan u Niceju. Tamo je i umro oko 767. Njegova supruga Eudokija dijelila je sudbinu svoga muža, a usput vodila brigu o djeci, njihovom odgoju i izobrazbi. Kasnije je prigrlila monaški život, a umrla je nakon Niceforovog uzdignuća na čast patrijarha. I Nicefor je naslijedio od svojih roditelja čvrsta načela, vjernost i dosljednost. Za vladavine cara Leona IV (775-780) Nicefor je izabran za carskog tajnika, iako nije navršio ni 30 godina. Sudjelovao je 787. na II. nicejskom saboru, koji je odobrio štovanje svetih slika. Zabrinut za spas duše, željan pustinjačkog mira i molitvenih razmatranja, napustio je dvorski život i povukao se u samoću na istočnu obalu Bospora. Tamo je na obali Crnog mora osnovao samostan svetog Teodora, a njegov imenjak, car Nicefor, imenovao ga je oko 802. upraviteljem najveće carigradske ubožnice. Nakon smrti patrijarha Tarasija, Nicefor je 18. veljače 806, iako laik, protiv svoje volje izabran na tu visoku i odgovornu službu. Posvećen je za biskupa 12. travnja 806. Razdoblje njegove vladavine bilo je izuzetno burno, ispunjeno sukobima s biskupima, monasima i dvorom. U nekoliko navrata pokušali su ga ubiti, a na kraju je dospio u progonstvo. Došao u sukob s carem Lavom V. Armencem, pobornikom ikonoklastičke politike, koji ga je 815. prognao. Nakon 14 godina izgnanstva, Nicefor je preminuo 2. lipnja 828, kraj Kalcedona u Bitiniji (Mala Azija), na istočnoj obali Bospora, u samostanu svetog Teodora kojeg je osnovao.

Njegov životopisac Ignacije uspoređuje ga sa svecima Starog i Novog zavjeta, a veliki bizantski monah, asketa, polemičar i književnik, sveti Teodor Studit, iako ponekad u sukobu s Niceforom (Nicefor je bio pomirljiviji i blaži duhovnik), uzdiže ga kao „veliko sunce pravovjerja“ i „Kristovog priznavatelja“. Do konačnog trijumfa štovatelja svetih slika došlo je 843. Niceforove relikvije svečano su 847. prenesene u Carigrad. Najprije su bile izložene u crkvi svete Sofije, a na današnji dan, 13. ožujka, svečano su pokopane u crkvi Svetih apostola. Sveti Nicefor, sjajan govornik i vrstan pisac, jedan je od najznačajnijih bizantskih povjesničara VII. i VIII. stoljeća, a uz spomenutog Teodora Studita najveći polemičar u razdoblju borbe oko svetih slika. Bio je odgovoran pastir svoga stada, branitelj čiste i prave vjere pa je opravdano nazvan „duhovnom i plodnom maslinom, zasađenom u domu Gospodnjem“. Autor je djela „Kratka povijest“, koje obuhvaća razdoblje od 602. do 769, te kronoloških tablica. Napisao je brojna teološka djela u obranu štovanja ikona. Prilog o svetom Niceforu pruža nam prigodu da navedemo stajalište II. vatikanskog sabora o štovanju svetih slika: „Neka se i dalje zadrži praksa izlaganja svetih slika u crkvama, da ih vjernici časte; ali neka to bude u umjerenom broju i prikladnim redom, kako ne bi kod kršćanskog puka izazvale čuđenje ili popuštale manje ispravnoj pobožnosti" (Uredba o bogoslužju, br. 125).

Sveti Nicefor Carigradski

Slika: Sveti Nicefor Carigradski

Sveti Nicefor Carigradski

Slika: Sveti Nicefor Carigradski

Sveti Nicefor Carigradski

Slika: Sveti Nicefor Carigradski

Sveti Nicefor Carigradski

Slika: Sveti Nicefor Carigradski

Sveti Nicefor Carigradski

Slika: Sveti Nicefor Carigradski

Sveti Nicefor Carigradski

Slika: Sveti Nicefor Carigradski

Sveti Nicefor Carigradski

Slika: Sveti Nicefor Carigradski

Svetac dana - Sveti Leander Seviljski

Sveti Leander Seviljski

Sveti Leander Seviljski

Sveti Leander Seviljski (Leandro de Sevilla), nadbiskup Seville, stariji brat svetog Izidora Seviljskog, svetog Fulgencija i svete Florentine, rođen je oko 534. u lučkom gradu Cartageni (Murcia, jugoistočna Španjolska) kao sin vojnog prefekta Severijana i Teodore. Zajedno sa svojim roditeljima, sestrom i dva brata pobjegao je oko 554. pred trupama bizantskog cara Justinijana u tada vizigotsku Sevillu (Andaluzija). Tamo je oko 562. stupio u benediktinski samostan. Posvećen je 578. za nadbiskupa Seville. Osnovao je u Sevilli školu koja je ubrzo postala središte pravovjerne crkvene izobrazbe. Uz pomoć merovinške princeze Ingunde sprijateljio se s njezinim suprugom, kraljevim sinom Hermenegildom, budućim svecem i mučenikom. Oko 580. Leander je naveo Hermenegilda da se obrati na katoličku vjeru, a on je to platio mučeničkom smrću (o svetom Hermenegildu pišemo u prilogu od 13. travnja). Zbog optužbe da je sudjelovao u pobuni protiv vizigotskog vladara Leovigilda, Leander je prognan iz zemlje. Otišao je u Carigrad, gdje je pisao djela protiv arijanaca i sprijateljio se s papinskim poslanikom, budućim papom, Grgurom I. Velikim. Nakon Leovigildove smrti, 586, vratio se u Sevillu.

Na sinodi u Toledu, 589, Leandro je potaknuo Rekareda, arijanskog kralja Zapadnih Gota, Hermenegildovog starijeg brata, Leovigildovog sina i nasljednika, da sa svojim plemstvom i arijanskim svećenstvom prijeđe u Katoličku crkvu. Na katolicizam se obratilo mnoštvo vizigotskih vjernika. Tada je nastala i glasovita Lenadrova propovijed „Veličanje i trijumf Crkve“ („Homilia de triumpho ecclesiae“). O mlađem Leandrovom bratu, svetom Izidoru, koji je Leandra naslijedio kao nadbiskup Seville, pišemo u prilogu od 4. travnja. Njihova sestra, sveta Florentina, opatica, upravljala je s četrdesetak samostana i s oko 1000 redovnica, a njihov brat, sveti Fulgencije, bio je biskup Écije (Andaluzija). Nadbiskup Leandro preminuo je na današnji dan, 13. ožujka 600. ili 601. u Sevilli, a počiva u tamošnjoj katedrali pored svog brata, svetog Izidora i sestre, svete Florentine. Sveti Izidor zapisao je o svojem starijem bratu Leandru: „Ovaj čovjek uglađene rječitosti i sjajne nadarenosti isticao se i svojim vrlinama i svojim učenjem. Zahvaljujući njegovoj strasnoj vjeri gotski se narod preobratio iz arijanstva u pravovjerje“. Po Leandru je nazvan grad San Leandro u Californiji.

Sveti Leander Seviljski

Slika: Sveti Leander Seviljski

Sveti Leander Seviljski

Slika: Sveti Leander Seviljski

Sveti Leander Seviljski

Slika: Sveti Leander Seviljski

Sveti Leander Seviljski

Slika: Sveti Leander Seviljski

Sveti Leander Seviljski

Slika: Sveti Leander Seviljski

Sveti Leander Seviljski

Slika: Sveti Leander Seviljski

Sveti Leander Seviljski

Slika: Sveti Leander Seviljski

Sveti Leander Seviljski

Slika: Sveti Leander Seviljski

Sveti Leander Seviljski

Slika: Sveti Leander Seviljski

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani