SVECI MJESECA - OŽUJAK
1 | Sveti Albin |
1 | Sveti David Velški |
1 | Blaženi Roger le Fort |
2 | Sveta Janja Praška |
2 | Sveti Simplicije |
2 | Sveta Ángela de la Cruz Guerrero |
3 | Sveta Kunigunda |
3 | Blaženi Pierre-René Rogue |
3 | Sveta Katharine Drexel |
4 | Sveti Kazimir |
4 | Blažena Placide Viel |
4 | Sluga Božji Ante Antić |
5 | Pepelnica |
5 | Sveti Ivan Josip od Križa |
5 | Sveti Lucije |
5 | Sveti Piran |
6 | Sveta Koleta |
6 | Sveti Fridolin |
6 | Sveti Hošea |
7 | Svete Perpetua i Felicita |
7 | Sveta Tereza Margareta od Presvetog Srca Isusovog |
7 | Blaženi José Olallo Valdés |
8 | Sveti Ivan od Boga |
8 | Blaženi Wincenty Kadłubek |
8 | Sveti Joel |
9 | Sveta Franciska Rimska |
9 | Sveta Katarina Bolonjska |
9 | Sveti Cezarije iz Nazijanza |
10 | Sveti Dominik Savio |
10 | Sveti Makarije Jeruzalemski |
10 | Sveti John Ogilvie |
10 | Sveti mučenici iz Sebaste |
11 | Sveti Eulogije iz Córdobe |
11 | Sveti Konstantin Škotski |
11 | Sluga Božji Franjo Kuharić |
11 | Sveti Dominik Cam |
12 | Sveti Maksimilijan |
12 | Blažena Aniela Salawa |
12 | Blaženi Dionizije, kartuzijanac |
12 | Blaženi Jeronim Gherarducci |
12 | Sveti Josip Zhang Dapeng |
12 | Sveti Inocent I |
13 | Sveta Eufrazija |
13 | Sveti Nicefor Carigradski |
13 | Sveti Leander Seviljski |
14 | Sveta Matilda |
14 | Blaženi Jakov iz Viterba |
14 | Blaženi Giacomo Cusmano |
15 | Sveta Lujza de Marillac |
15 | Sveti Longin |
15 | Sveti Zaharija papa |
15 | Sveti Artemide Zatti |
16 | Sveti Klement Marija Hofbauer |
16 | Sveti Heribert |
16 | Sveti Hilarije i Tacijan |
17 | Sveti Patrik |
17 | Sveti Jan Sarkander |
17 | Sveta Gertruda iz Nivellesa |
18 | Sveti Ćiril Jeruzalemski |
18 | Sveti Salvador iz Horte |
18 | Sluga Božji Vendelin Vošnjak |
19 | Sveti Josip |
19 | Blaženi Marcel Callo |
19 | Sveti Cuthbert |
20 | Sveti Vulfram |
20 | Blaženi Hipolit Galantini |
20 | Blaženi Mauricije Csák |
21 | Sveta Benedetta Cambiagio Frassinello |
21 | Sveti Serapion iz Thmuisa |
21 | Sveti Enda od Arana |
22 | Blaženi Clemens August von Galen |
22 | Sveti Nicholas Owen |
22 | Sveti Benvenuto Scotivoli |
23 | Sveti Turibije |
23 | Sveti Josip Oriol |
23 | Sveta Rebeka Libanonska |
24 | Sveta Katarina Švedska |
24 | Sveti Irenej Srijemski |
24 | Sveti Óscar Romero |
25 | Blagovijest |
25 | Sveti Dizma |
25 | Sveta Lucija Filippini |
26 | Sveti Ludger |
26 | Sveti Kastul Rimski |
26 | Sveti Montan i Maksima |
27 | Sveti Ivan Damašćanski |
27 | Blaženi Francesco Faà di Bruno |
27 | Sveti Mihej |
28 | Sveti Rupert |
28 | Blažena Ivana Marija de Maillé |
28 | Sveti Stephen Harding |
29 | Sveti Bertold |
29 | Sveti Siksto III |
29 | Sveti Sefanija |
30 | Sveti Leonardo Murialdo |
30 | Sveti Ivan Klimak |
30 | Sveti Zosim iz Siracuse |
31 | Sveti Benjamin |
31 | Sveti Amos |
31 | Sveta Balbina |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Sveti Eulogije iz Córdobe

Današnji sveti zaštitnik je Eulogije iz Córdobe (San Eulogio de Córdoba), mučenik iz IX. stoljeća. Rođen je godine 800. u španjolskom gradu Córdobi (Andaluzija), kojom su tada vladali Mauri. Djelovao je u vrijeme vladavine emira Abd ar-Rahmana II. i Muhammada I. Pobožni sin plemenite, senatorske obitelji, stekao je visoku naobrazbu, kao i petorica njegove braće. Svestrani znanstvenik i vrsni pisac, po nekima najznačajniji Španjolac IX. stoljeća, postao je svećenik i upravljao crkvenom školom. Potpomagao je i bodrio kršćanske mučenike i njihove obitelji za vrijeme maurskih progona.
Zbog svoje vjere više puta je zatvaran, a za jednog tamnovanja napisao je “Povelju mučeništva”. Imenovan je nadbiskupom Toleda, ali nije posvećen. Uhićen je zbog pružanja utočišta svetoj Leokriciji (Lukreciji) iz Córdobe, djevojci koja je protiv roditeljske volje s islama prešla na kršćanstvo. Propovijedao je Radosnu vijest i na sudu i u zatvoru. Najprije su ga bičevali, a potom mu odrubili glavu na današnji dan, 11. ožujka 859. u Córdobi. I Leokricija je pogubljena, četiri dana kasnije. Zaštitnik je tesara i kotlara te mnogih naselja, župa i crkva diljem Španjolske i svijeta.

Slika: Sveti Eulogije iz Córdobe

Slika: Sveti Eulogije iz Córdobe

Slika: Sveti Eulogije iz Córdobe

Slika: Sveti Eulogije iz Córdobe

Slika: Sveti Eulogije iz Córdobe
Svetac dana - Sveti Konstantin Škotski

Sveti Konstantin (Constantine), kralj, opat i mučenik, živio je u VI. stoljeću. Rodio se oko 520. u Cornwallu (poluotok na jugozapadu Engleske). Bio je kralj Cornwalla i Devona (Dumnonije), oženjen i otac barem jednog sina. O njemu najviše doznajemo iz zapisa svetog Gildasa (500-570), britanskog opata i povjesničara. Kad mu je umrla supruga, taj je tiranin nakon razuzdanog i raskalašenog života doživio obraćenje pa je napustio prijestolje i kraljevski dvor. Pokajao se za svoje zločine i grijehe i povukao se kao monah u samostan na području Menevije (Mynywa) u Walesu (danas grad i župa St Davids). Susreo se sa svetim Kentigernom (Mungom) i svetim Kolumbanom koji su mu pomogli da na svojem duhovnom putu ostane odlučan i čvrst. Zaređen je za svećenika, uputio se najprije u Irsku, a potom u Škotsku, gdje je kao misionar širio Radosnu vijest među Piktima.
Bio je utemeljitelj i opat samostana u Govanu (grofovija Lanark), nedaleko Glasgowa, na južnoj obali rijeke Clyde. Djelovao je kao misionar i na poluotoku Kintyre (jugozapadna Škotska). Tamo su ga 9. svibnja 576. umorili danski pljačkaši pa je kao mučenik dao svoj život za Krista Gospodina. Pokopan je u Govanu, u crkvi koja i danas nosi njegovo ime. Osobito ga štuju u Škotskoj, Irskoj te u njegovom rodnom Cornwallu i susjednom Devonu. Po njemu su nazvana mnoga mjesta u tim krajevima i posvećene su mu brojne crkve i kapele. U isto vrijeme, na istom području, kao i ovaj svetac, djelovali su još neki Konstantini, kraljevi, sveci i mučenici (među njima i sveti Constantine of Strathclyde), o kojima kruže mnoge legende, pa su podaci o njima u hagiografskim zapisima često izmiješani. Ovim prilogom odajemo počast svima njima jer su svi oni zdušno djelovali na njivi Gospodnjoj.

Slika: Sveti Konstantin Škotski

Slika: Sveti Konstantin Škotski

Slika: Sveti Konstantin Škotski

Slika: Sveti Konstantin-crkva u Kerrieru Cornwall
Svetac dana - Sluga Božji Franjo Kuharić

Sluga Božji Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup i kardinal, rođen je 15. travnja 1919. u Gornjem Pribiću (župa Pribić, općina Krašić), u prekrasnom jaskanskom kraju, zvanom „kolijevka biskupa“ i „dolina kardinala“, kao najmlađe, trinaesto dijete u skromnoj i pobožnoj seljačkoj obitelji Ivana i Ane rođene Blažić. Pučku školu polazio je u rodnom Pribiću, teologiju studirao u Zagrebu, a za svećenika je zaređen 15. srpnja 1945. Pri njegovom ređenju u zagrebačkoj katedrali nadbiskup Alojzije Stepinac, rodom iz istog kraja kao i mladomisnik Kuharić, izrekao je poznatu rečenicu: „Šaljem vas u krvavu kupelj“. Kao kapelan službovao je u Radoboju, a kao župnik djelovao u Svetom Martinu pod Okićem, Rakovom Potoku i Samoboru. Komunistički zlotvori proganjali su ga i pokušali ga u nekoliko navrata umoriti. Imenovan je 1964. pomoćnim biskupom, 1970. zagrebačkim nadbiskupom, a 1983. kardinalom. Bio je sudionik Drugog vatikanskog koncila (1964/65), član Kongregacije za kler, Međunarodne papinske marijanske akademije, počasni doktor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i počasni akademik.
Franjo Kuharić bio je vjerni tumač i provoditelj misli i djela svojeg velikog prethodnika Alojzija Stepinca. U više navrata posjećivao je hrvatske iseljenike na svim kontinentima. Izuzetno omiljen kod vjerničkog puka, bio je zaštitnik i glasnogovornik Crkve i hrvatskog naroda u vrijeme komunističke vladavine. Bio je istinski moralni autoritet u demokratskim promjenama, u doba stjecanja hrvatske neovisnosti. U Domovinskom ratu posjećivao je stradalnike, izbjeglice i prognanike. Kardinal Kuharić trajno se zauzimao za obranu Hrvatske i neprestano pozivao na pridržavanje moralnih načela, naglašavajući kršćanska načela pravednosti i ljubavi. Bio je domaćin pape Ivana Pavla II. za vrijeme njegovog prvog posjeta Hrvatskoj, 1994. Preminuo je u Zagrebu na današnji dan, 11. ožujka 2002. Postupak za beatifikaciju Franje Kuharića pokrenut je 2012.

Slika: Sluga Božji Franjo Kuharić

Slika: Sluga Božji Franjo Kuharić

Slika: Sluga Božji Franjo Kuharić

Slika: Sluga Božji Franjo Kuharić

Slika: Sluga Božji Franjo Kuharić

Slika: Sluga Božji Franjo Kuharić

Slika: Sluga Božji Franjo Kuharić

Slika: Sluga Božji Franjo Kuharić

Slika: Sluga Božji Franjo Kuharić

Slika: Sluga Božji Franjo Kuharić

Slika: Sluga Božji Franjo Kuharić
Svetac dana - Sveti Dominik Cam

Sveti Dominik Cam (Đaminh Cam), vijetnamski svećenik, dominikanac i mučenik, rođen je početkom 19. stoljeća u Cam Chuongu (provincija Bac Ninh, sjeverni Vijetnam). Već kao dječak primljen je u „Božju kuću“, kako su domoroci nazivali misijske postaje. Osjetio je želju za svećeničkim pozivom, završio s uspjehom teologiju, a nakon studija je zaređen. Pridružio se kao trećoredac dominikanskom redu. S velikim žarom obavljao je svoju svećeničku službu, a to se naročito pokazalo kad je car Tu Đuc pokrenuo progone protiv kršćana. Dominik se u početku progona najprije sakrio, ali je brzo uvidio da njemu u skrovištu nije mjesto jer ga kao pastira trebaju njegovi vjernici, željni Božje riječi i Isusove nazočnosti u Euharistiji. Počeo je obilaziti kršćane, dijeliti sakramente i dizati ih u vjeri. Mijenjao je mjesta boravka, ali su njegovu nazočnost i djelatnost progonitelji ipak otkrili pa ga je mandarin, predstavnik mjesne vlasti u Ha Langu, dao zatvoriti 21. siječnja 1859. Zatim su ga odveli u Hung Yen, glavni grad istoimene pokrajine.
Dominik je sucima otvoreno priznao da je katolički svećenik, prije spreman podnijeti i muke nego pogaziti križ, što su kao znak otpada od vjere tražili njegovi neprijatelji. Zlotvori su ga strpali u kavez, a on je i dalje nastavio svojim apostolatom, jer su ga posjećivali brojni vjernici. Naposljetku su ga osudili na smrt glavosijekom. Na mjesto smaknuća Dominik se uputio radosno, hodajući za krvnikom, između dva reda vojnika. Kad su došli na mjesto pogubljenja, položio je glavu na panj govoreći krvniku: „Pokušaj svoj posao učiniti dobro, tako da moja glava brzo padne na zemlju.“ Njegova smrt bila je mučna i teška. Krvnik mu je tri puta pokušao odrubiti glavu, ali nije uspio pa je na kraju morao koristiti pilu. Dogodilo se to na današnji dan, 11. ožujka 1859, u Hung Yenu. Vjernici su smjeli pokupiti njegovo tijelo, a zatim su ga prenijeli u njegovo rodno mjesto i tamo ga pokopali. Papa Pio XII. proglasio ga je blaženim 29. travnja 1951, a papa Ivan Pavao II. svetim 19. lipnja 1988, u skupini 117 vijetnamskih mučenika.

Slika: Sveti Dominik Cam

Slika: Sveti Dominik Cam

Slika: Sveti Dominik Cam

Slika: Sveti Dominik Cam