SVECI MJESECA - RUJAN
1 | Sveti Egidije |
1 | Sveti Lupus iz Sensa |
1 | Sveti Jošua |
2 | Sveti Salomon Leclercq |
2 | Blaženi mučenici rujanskih progona |
2 | Sveti Vilhelm iz Roskildea |
3 | Sveti Grgur Veliki |
3 | Sveti Marin |
3 | Blažena Laura Vicuna |
4 | Sveta Rozalija |
4 | Sveta Ruža iz Viterba |
4 | Sveti Mojsije |
5 | Sveta Majka Terezija |
5 | Sveti Lovro Giustiniani |
5 | Sveti Boris i Gleb |
6 | Sveti Zaharija |
6 | Sveta Bega |
6 | Sveti Liberat |
7 | Sveti Marko Križevčanin |
7 | Sveti Anastazije (Staš) Solinski |
7 | Blaženi Giovanni Battista Mazzucconi |
8 | Mala Gospa |
8 | Sveti Sergije I. |
8 | Sveti Adrijan i Natalija iz Nikomedije |
9 | Sveti Petar Claver |
9 | Blaženi Frédéric Ozanam |
9 | Blaženi Jacques Désiré Laval |
10 | Sveti Nikola iz Tolentina |
10 | Sveta Pulherija |
10 | Sveti Theodard iz Maastrichta |
11 | Sveti Ivan Gabrijel Perboyre |
11 | Sveti Pafnucije iz Tebe |
11 | Sveti Proto i Hijacint |
12 | Ime Marijino |
12 | Sveti Guido iz Anderlechta |
12 | Blaženi Stefan Wyszyński |
13 | Sveti Ivan Zlatousti |
13 | Sveti Amat |
13 | Sveti Tobija |
14 | Uzvišenje svetoga Križa |
14 | Sveta Notburga |
14 | Sluga Božji Ivo Peran |
15 | Gospa Žalosna |
15 | Sveta Katarina Genovska |
15 | Sveti Mirin |
16 | Sveti Kornelije i Ciprijan |
16 | Sveta Eufemija |
16 | Sveta Ljudmila |
17 | Sveti Robert Bellarmino |
17 | Sveta Hildegarda iz Bingena |
17 | Sveti Stanisław Papczyński |
18 | Sveti Josip iz Copertina |
18 | Sveti Ivan Macías |
18 | Sveti Eustorgije |
19 | Sveti Januarije |
19 | Sveta Emilija de Rodat |
19 | Sveti Teodor iz Canterburyja |
20 | Sveti Andrija Kim Taegon |
20 | Sveti Eustahije |
20 | Blažena Marija Terezija od svetog Josipa Tauscher |
21 | Sveti Matej |
21 | Sveti Jona, prorok |
21 | Blaženi Elías del Socorro Nieves |
22 | Sveti Toma iz Villanueve |
22 | Sveti Mauricije i mučenici iz tebanske legije |
22 | Sveti Emeram |
23 | Sveti Lino |
23 | Sveti Pio iz Pietrelcine |
23 | Sveta Tekla |
24 | Gospa od Otkupljenja |
24 | Sveti Gerard Sagredo |
24 | Sveti Pacifik |
24 | Sveti Terencije |
24 | Blaženi Anton Martin Slomšek |
25 | Sveti Nikola von Flüe |
25 | Sveti Vinko Strambi |
25 | Blaženi Vladislav iz Gielniowa |
26 | Sveti Kuzma i Damjan |
26 | Sveta Terezija Couderc |
26 | Sveti Pavao VI |
27 | Sveti Vinko Paulski |
27 | Sveti Elzear i blažena Delfina |
27 | Blaženi Lorenzo iz Ripafratte |
28 | Sveti Vjenceslav |
28 | Sveti Ivan od Dukle |
28 | Sveti Faust iz Rieza |
29 | Sveti Mihael, Gabrijel i Rafael |
29 | Sveti Lovro Ruiz iz Manile |
29 | Službenica Božja Marija Krucifiksa Kozulić |
30 | Sveti Jeronim |
30 | Sveti Honorije iz Canterburyja |
30 | Blaženi Titus Zeman |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Sveti Marko Križevčanin
Danas slavimo svetog Marka Križevčanina, trećeg kanoniziranog hrvatskog sveca, svećenika, košičkog mučenika, profesora teologije, kanonika i misionara. Marko Stjepan Krizin rođen je 1588. u Križevcima. Studirao je filozofiju u isusovačkom kolegiju u Grazu, gdje je stupio i u Marijinu kongregaciju. Kao kandidat zagrebačke biskupije primljen je u glasoviti rimski kolegij Germanicum et Hungaricum, gdje je svojom rukom zapisao da je Hrvat. U Rimu je boravio i studirao teologiju od 1611. do 1615. Kao svećenik vratio se u svoju zavičajnu biskupiju, u kojoj je djelovao kratko vrijeme. Kardinal Péter Pázmány pozvao ga je u Ugarsku, imenovao ga ravnateljem sjemeništa u Trnavi (danas Slovačka) i ostrogonskim kanonikom. Kasnije mu je povjerio i upravu benediktinske opatije Széplak (Krásna) kod Košica (istočna Slovačka). Tada je započeo tridesetgodišnji rat koji je izgledao kao vjerski, a zapravo je to bila politička borba za vlast i crkvena imanja.
Kalvini su lažno optužili katolike da su 13. srpnja 1619. izazvali požar u Košicama, u ono vrijeme utvrdi ugarskog kalvinizma. Kad je zapovjednik kalvinske vojske György Rákóczi 3. rujna 1619. sa svojim četama ušao u Košice, odmah je dao zatvoriti trojicu katoličkih svećenika, našeg Marka i dvojicu isusovaca, Mađara Istvána Pongrácza i Poljaka Melchiora Grodzieckog. Prisiljavali su ih da se odreknu katoličke vjere, Marku je obećano i crkveno imanje, ali nisu popustili. Okrutno su mučeni i pogubljeni u Košicama na današnji dan, 7. rujna 1619. Kad su vjernici kalvini čuli kako su zvjerski ubijeni katolički svećenici, izrazili su žaljenje zbog takvih zločina. Relikvije košičkih mučenika nalaze se u uršulinskoj crkvi u Trnavi. Papa Pio X. proglasio ih je blaženima 1905, a papa Ivan Pavao II. svetima 2. srpnja 1995. u Košicama. Svetom Marku Križevčaninu posvećena je od 1937. župna crkva u srcu zagrebačke Trešnjevke, na Selskoj cesti. Zaštitnik je Bjelovarsko-križevačke i Varaždinske biskupije, Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije te europskih intergracija. U Križevcima mu je posvećena župna crkva Blažene Djevice Marije Žalosne i kapela u križevačkom Gornjem gradu, čiji je suzaštitnik i sveti Ladislav. Posvećene su mu i kapele u Vratniku kod Samobora, Donjoj Šemnici kod Krapine, Pažurovcu kod Budinščine, Skradniku kod Josipdola i Kuljenovcima kod Dervente.
Slika: Sveti Marko Križevčanin
Slika: Sveti Marko Križevčanin
Slika: Sveti Marko Križevčanin
Slika: Sveti Marko Križevčanin
Slika: Sveti Marko Križevčanin-župna crkva u Križevcima
Slika: Sveti Marko Križevčanin-župna crkva u Zagrebu (Trešnjevka)
Svetac dana - Sveti Anastazije (Staš) Solinski
Današnji slavljenik je i sveti Anastazije (Staš) Solinski, mučenik iz Salone (Solina). Bio je po zanimanju tkalac i stupar (valjač i bojadisar sukna), potomak plemenite obitelji iz Akvileje. Doselio je u Salonu kako bi pomogao tamošnjoj Crkvi koje je podnosila teške progone. Posvetio se širenju kršćanstva zajedno s biskupom Dujmom. U njegovoj kući uz gradske bedeme vjerojatno se nalazio prvi oratorij u kojem su se sastajali salonitanski kršćani. Iskazao je javno svoju vjeru jer je na svoja kućna vrata naslikao križ. Za Dioklecijanova progona mučen je 304. u Saloni i s mlinskim kamenom o vratu bačen u more. Ugledna žena Asklepija izvukla je njegovo tijelo i pokopala ga u posebnom mauzoleju na današnjem Marusincu.
Papa Ivan IV. dao je prenijeti 642. njegove posmrtne ostatke s ostalim relikvijama solinskih mučenika u kapelu svetog Venancija u rimskoj lateranskoj bazilici. Oltar s moćima svetog Staša nalazi se u splitskoj katedrali između velikog oltara i današnjeg oltara svetog Dujma. Taj je oltar izradio 1448. glasoviti Juraj Dalmatinac, graditelj šibenske katedrale. Sveti Staš je zaštitnik stupara, tkalaca i vjeroučitelja te jedan od zaštitnika grada Splita. Posvećene su mu župe i crkve na hrvatskom jugu (Solin, Staševica kod Ploča). Crkva ga službeno slavi na današnji dan, 7. rujna, a vjernici tradicionalno 26. kolovoza.
Slika: Sveti Anastazije (Staš) Solinski
Slika: Sveti Anastazije (Staš) Solinski
Slika: Sveti Anastazije Solinski-oltar u splitskoj katedrali
Slika: Sveti Anastazije Solinski-župna crkva u Staševici
Svetac dana - Blaženi Giovanni Battista Mazzucconi
Blaženi Giovanni Battista Albino Mazzucconi, talijanski svećenik, misionar i mučenik, rođen je 1. ožujka 1826. u naselju Rancio di Lecco (Lombardija) kao deveto od dvanaestero djece Giacoma Mazzucconija i Anne Marije Scuri. Od te djece trojica sinova su kasnije postali svećenici, a četiri kćeri redovnice. Giovanni je od malih nogu bio pobožan, skroman i darovit dječak, a 1840. stupio je u biskupijsko sjemenište u Sevesu (provincija Monza i Brianza, Lombardija). Filozofiju je od 1844. do 1846. studirao u Monzi, a teologiju os 1846. do 1850. u Milanu. Već je kao student težio za misijskim zvanjem. Zaređen je za svećenika 25. svibnja 1850. kao jedan od prvih članova Papinskog instituta za inozemne misije (PIME). Otputovao je 16. ožujka 1852. iz Londona sa šestoricom subraće kao misionar u Oceaniju. Nakon tri mjeseca napornog putovanja Giovanni i apostolski prefekt Paolo Reina stigli su na otok Rook (Umbai), dok su se ostali misionari iskrcali na otok Woodlark (Muyua).
Giovanni je obolio od malarije pa je zbog iscrpljenosti nakon dvije godine, u siječnju 1855, upućen na oporavak u australski grad Sydney. Kad se oporavio, u kolovozu iste godine otplovio je prema Woodlarku. Nije znao da su njegova subraća misionari u međuvremenu napustili taj otok jer su ih tamošnji domoroci namjeravali pobiti. Kad su misionari stigli u Sydney, doznali su da se otac Giovanni četiri dana prije toga uputio na Woodlark. Kad se njegov brod približavao otoku, dočekala ga je skupina domorodaca u osam čamaca. Izgledali su miroljubivo, a jedan od njih popeo se na brod i pružio misionaru ruku. Drugom rukom sjekirom je udario oca Giovannija u glavu i ubio ga jednim udarcem. Svi ljudi koji su se nalazili na tom brodu, ubijeni su, a brod je potpuno uništen. Dogodilo se to 7. rujna 1855. na otoku Woodlark (Milne Bay Province, Papua Nova Gvineja). To zlodjelo otkriveno je tek osam mjeseci kasnije. Oca Giovannija Mazzucconija blaženim je 19. veljače 1984. proglasio papa Ivan Pavao II. Zaštitnik je progonjenih kršćana, misionara i Papinskog insituta za inozemne misije. Posvećene su mu crkve u Indiji, Papui Novoj Gvineji i Italiji (Sesto San Giovanni, Lombardija).
Slika: Blaženi Giovanni Battista Mazzucconi
Slika: Blaženi Giovanni Battista Mazzucconi
Slika: Blaženi Giovanni Battista Mazzucconi
Slika: Blaženi Giovanni Battista Mazzucconi
Slika: Blaženi Giovanni Battista Mazzucconi
Slika: Blaženi Giovanni Battista Mazzucconi
Slika: Blaženi Giovanni Battista Mazzucconi