Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveta Tekla - 23. rujan

Sveta Tekla

Sveta Tekla (Thékla, Thecla), suradnica svetog Pavla i mučenica, rođena je početkom 1. stoljeća u maloazijskom gradu Ikoniju (Iconium, danas Konya, središnja Turska), od uglednih roditelja. Junakinja je mnogih apokrifnih zapisa i legendi. U svojem rodnom gradu godine 50. ili 51. srela je svetog Pavla, koji ju je obratio na kršćanstvo. Ostavila je zaručnika Tamirisa i postala Pavlova sljedbenica. Njezina majka i zaručnik prijavili su je kao kršćanku. Sveti Pavao je uhićen, a Tekla ga je noću potajno posjećivala u tamnici. Na kraju je Pavao prognan iz grada. Tekla je osuđena na smrt na lomači, ali su kiša i tuča ugasili vatru, nakon čega je oslobođena. Slijedila je svetog Pavla na njegovim misionarskim putovanjima u muškoj odjeći, sve do Antiohije na Orontu. U Antiohiji je odbila ljubav mladog Sirijca Aleksandra, koji ju je nakon toga prijavio vlastima. Osuđena je na smrt i bačena divljim životinjama da je rastrgaju. Lavice i medvjedice branile su je pa su lavovi i medvjedi pred njima uzmakli. Bacila se u jezero i pokrstila samu sebe. Ponovno je puštena na slobodu. Slijedila je i dalje svetog Pavla na njegovim putovanjima po Maloj Aziji. Po blagoslovu svetog Pavla povukla se blizu pustog mjesta kraj Seleukije na Tigrisu (sjeverno od Babilona, danas u Iraku). Ozdravljala je mnoge bolesnike i obraćala ih na kršćanstvo. Zavidni liječnici i vračevi iz Seleukije poslali su neke mladiće da je liše djevičanstva kako bi izgubila čudotvornu moć.

Tekla se dala u bijeg i zaustavila se kod jedne stijene kako bi se pomolila. Stijena se rastvorila i sakrila Teklu. Tamo je godinama živjela asketskim životom kao pustinjakinja. Ta je stijena kasnije postala njezino skrovište i grob. Po nekim izvorima preminula je krajem 1. stoljeća u Seleukiji, u devedeset prvoj godini života. Sveti Ivan Zlatousti izrekao je pohvalu o svetoj Tekli: „Čini mi se da vidim ovu blaženu djevicu kako prinosi Gospodinu jednom rukom djevičanstvo, a drugom mučeništvo.“ Na jednom brežuljku kod antičkog grada Seleukije na Tigrisu (blizu Bagdada) hodočasnica Egerija je oko 400. godine ugledala veliko Teklino svetište. Odatle se štovanje svete Tekle proširilo po mnogim zemljama Istoka i Zapada. Diljem Europe i svijeta danas postoje brojne crkve posvećene svetoj Tekli, mnoge slike, kipovi i spomenici, a neka naselja i gradske četvrti nose njezino ime (Santa Tecla u Salvadoru, Sainte-Thècle u Québecu, Sainte-Thècle u francuskom departmanu Alpes-Maritimes, Santa Tecla, četvrt u sicilijanskom gradu Acirealeu, Santa Tecla de Basto, četvrt u portugalskom gradu Celorico de Basto, Thekla, gradska četvrt u Leipzigu). Štuju je i katolici i pravoslavci.