Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Blaženi Vladislav iz Gielniowa - 25. rujan

Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Blaženi Vladislav iz Gielniowa (Władysław z Gielniowa), poznat i kao Ladislav Jan iz Gielniowa (Ładysław Jan z Gielniowa), poljski franjevac bernardinac, apostol Litve i pjesnik, rođen je oko 1440. u Gielniowu (Mazowiecko vojvodstvo) u siromašnoj obitelji. Na krštenju je dobio ime Marcin Jan. Po završetku župne škole, 1462, studirao je teologiju i filozofiju u Krakovu. Potom je 1464. pristupio bernardinskoj grani franjevačkog reda Male braće (opservanti) u Krakovu. Tada je uzeo redovničko ime Władysław. Redovničke zavjete položio je 1. kolovoza 1457, a kasnije je zaređen i za svećenika. Najprije samostanski vratar, izabran je za franjevačkog provincijala 1487. i 1496. Reformirao je redovnička pravila u svojoj provinciji što je potvrdio i generalni franjevački kapitul. Sudjelovao je na franjevačkim kapitulima u Urbinu (1490) i Milanu (1498). Slao je franjevačke misionare u Litvu, a oni su svojim djelovanjem privukli mnoge duše Crkvi Kristovoj.

Glasoviti propovjednik, proputovao je Poljsku i širio evanđeosku poruku diljem svoje domovine. Često je postio i nosio kostrijet, a naročitu pobožnost gajio je prema Kristovoj muci. Osnovao je mnoge samostane. Popularni pjesnik, napisao je mnoge stihove na latinskom i poljskom jeziku, uglavnom pjesme s marijanskom i kristološkom tematikom. Među prvima je u crkvene pobožnosti uvodio poljski jezik. Poveo je 1498. molitvenu kampanju kako bi zaštitio Poljsku od invazije Tatara i Turaka. Oštra zima zaustavila je agresore i poljska vojska ih je protjerala, a pobjeda je pripisana moliteljima. Kao gvardijan u varšavskom samostanu zbližio se s mazowieckom kneginjom Annom i postao njezinim duhovnikom. Na Veliki petak 1505, za vrijeme molitve lebdio je u zraku, viseći kao da je razapet. Kad se spustio, potpuno je klonuo i nakon toga bio prikovan uz krevet do svoje smrti, nekoliko tjedana kasnije, 4. svibnja 1505. u Varšavi. Blaženim ga je 1586. proglasio papa Siksto V, a to je 11. veljače 1750. potvrdio i papa Benedikt XIV. Zaštitnik je Poljske, Litve, Galicije i Varšave.