SVECI MJESECA - TRAVANJ

1	Uskrsni ponedjeljak
1	Sveti Hugo
1	Sveta Marija Egipatska
1	Sveti Venancije
1	Blaženi Karlo Austrijski
2	Sveti Franjo Paolski
2	Sveti Franjo Coll Guitart
2	Sveti Dominik Tuoc
3	Sveti Richard iz Chichestera
3	Blaženi Piotr Edward Dańkowski
3	Sveti Pedro Calungsod
4	Sveti Izidor Seviljski
4	Blažena Aleta
4	Sveti Benedikt Moro
5	Sveti Vinko Ferrer
5	Sveta Julijana iz Liègea
5	Sveta Maria Crescentia Höss
6	Sveti Celestin I.
6	Sveti Eutihije
6	Blaženi Michele Rua
7	Bijela nedjelja
7	Sveti Ivan de La Salle
7	Sveti Hermann Joseph
7	Sveti Henry Walpole
8	Sveta Julija Billiart
8	Sveti Albert Jeruzalemski
8	Blaženi August Czartoryski
9	Sveta Marija Kleofina
9	Blaženi Toma iz Tolentina
9	Sveti Hagaj
10	Sveti Mihael de Sanctis
10	Sveti Ezekijel
10	Sveta Magdalena od Canosse
11	Sveti Stanislav
11	Sveta Gemma Galgani
11	Blažena Elena Guerra
12	Sveti Josip Moscati
12	Sveti Julije I
12	Sveti Zeno iz Verone
13	Sveti Hermenegildo
13	Sveti Martin I
13	Blažena Margherita iz Castella
14	Sveta Lidvina
14	Sveta Terezija de Los Andes
14	Sluga Božji Alojzije Palić
15	Sveti Benedikt Josip Labré
15	Sveti Damjan De Veuster
15	Sluga Božji Petar Barbarić
16	Sveta Bernardica Soubirous
16	Blaženi Arcangelo Canetoli
16	Sveti Aron
17	Sveta Kateri Tekakwitha
17	Blažena Mariana od Isusa Navarro
17	Blaženi Rudolf iz Berna
17	Sveti Inocent iz Tortone
18	Blažena Marija od Utjelovljenja
18	Blažena Marija Ana Blondin
18	Sveta Debora
19	Sveti Leon IX.
19	Sveti Ekspedit iz Melitene
19	Sveti Natan
20	Sveta Agneza iz Montepulciana
20	Blaženi Simone Rinalducci
20	Sveti Anicet
21	Sveti Anzelmo
21	Sveti Román Adame Rosales
21	Sveti Joseph Vaz
22	Sveti Konrad von Parzham
22	Sveti Kajo I, papa
22	Sveti Leonida
22	Sveti Teodor Sikeot
23	Sveti Juraj
23	Sveti Adalbert Praški
23	Blaženi Egidije Asiški
23	Blažena Terezija Marija od Križa Manetti
24	Sveti Fidelis
24	Sveta Marija Eufrazija Pelletier
24	Sluga Božji Egidije Bulešić
25	Sveti Marko
25	Sveti Petar od svetog Josipa Betancur
25	Blaženi Benedikt XII
26	Blaženi Jakov Zadranin
26	Majka dobrog savjeta
26	Sveti Pashazije Radbert
26	Sveti Anaklet
27	Blažena Ozana Kotorska
27	Sveta Zita
27	Sveti Antim iz Nikomedije
28	Sveti Petar Chanel
28	Sveti Ljudevit Montfortski
28	Sveti Pavao Pham Khac Khoan
29	Sveta Katarina Sijenska
29	Sveti Petar Veronski
29	Sveti Hugo iz Clunyja
30	Sveti Pio V.
30	Sveti Josip Benedikt Cottolengo
30	Blažena Paulina von Mallinckrodt

DEKANAT

Jastrebarski dekanat

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Svetac dana - Sveta Katarina Sijenska

Sveta Katarina Sijenska

Današnja sveta zaštitnica je velika Katarina Sijenska (Caterina da Siena), dominikanska trećoretkinja, mističarka i crkvena naučiteljica. Rodila se 25. ožujka 1347. kao Caterina Benincasa, predzadnje od dvadesetpetero djece bojadisara sukna, u prekrasnom toscanskom gradu Sieni. Sa 17 godina ušla je protiv volje obitelji u dominikanski samostan trećoretkinja. Bila je glasovita po brojnim objavama, ekstazama, viđenjima i stigmama. Nije imala formalne izobrazbe, ali je svojom neodoljivom duhovnošću, dobrotvornim radom i apostolskim žarom stekla poštovanje crkvenih dostojanstvenika, vladara i umjetnika. Vodila je trajnu brigu o siromasima i nevoljnicima, kad je Italijom harala kuga (1374), dvorila je bolesnike, a deset posljednjih godina života provela je na putovanjima. Borbenog i aktivnog duha, odlučna i hrabra žena, svima je ulijevala pouzdanje, dopisivala se s uglednim ljudima tadašnje Europe i znatno utjecala na crkvene i političke događaje svoga vremena (sklapanje mira između Firence i pape Grgura IX, vraćanje pape iz Avignona u Rim, priopćenja neba rimskoj kuriji itd.). Bolno je je pogodio početak zapadnog raskola i zauzela se za papu Urbana VI.
Pisala je duhovna i mistična djela na talijanskom jeziku te pripada velikim imenima talijanske srednjovjekovne književnosti. Ujedinila je na jedinstven način snažnu osobnost, mistično štivo i etičko-političko djelovanje, meditacije o Kristovoj žrtvi s napisima o radostima kršćanskog života. Ističe se njezino djelo „O božanskom nauku“ ili „Dijalog o božanskoj providnosti“, prožeto osebujnim žarom, snažnim metaforama, svježim slikama i jezgrovitim izrazom. Njezina „Pisma“ odlikuju se ekstatičnim i energičnim stilom, neobičnom slikovitošću i snažnim jezikom. U središtu Katarininih djela vječno je načelo ljubavi, ali ne samo kao odnosa pojedinca prema Bogu, nego i kao stajališta prema Crkvi, čovjeku i cijelom svijetu. Ona je živa sudionica u zbivanjima svoga doba i zagovornica slobodnog pristupa duhovnim problemima. Preminula je na današnji dan, 29. travnja 1380, u Rimu. Svetom ju je 1461. proglasio papa Pio II, a naučiteljicom Crkve 1970. papa Pavao VI. Zazivaju je kod bolesti, tjelesnih boli, požara, pobačaja, seksualnih napasti, iskušenja, a zaštitnica je Europe, Italije, vatrogasaca, bolničarki, dadilja, bolesnika, osoba ismijavanih zbog pobožnosti, rodne Siene te mnogih biskupija, naselja, učilišta, župa i crkava diljem svijeta.

Slika: Sveta Katarina Sijenska

Svetac dana - Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski (Pietro da Verona) ili Petar Mučenik (Pietro Martire), talijanski svećenik, dominikanac i mučenik, rođen je oko 1205. u Veroni (Veneto), kao Pietro Rosini, u krivovjernoj, katarskoj obitelji. Nazivaju ga i „drugim Pavlom“ jer je od krivovjerca postao istaknutim zastupnikom prave vjere. Kad je Pietru bilo sedam godina, jedan ga je rođak upitao što uči u školi. Mališan je odgovorio „Vjerovanjem“, a rođak mu je gorljivo počeo tumačiti katarsko krivovjerje o starozavjetnom bogu zla i o novozavjetnom bogu dobra. Mali Pietro branio je već tada nauk o jednom Bogu koji je sve stvorio, i duhovni i materijalni svijet, a sve što je stvoreno pripada dobru. Pietro se školovao na sveučilištu u Bologni, a 1221, još za života svetog Dominika, stupio je u dominikanski red. Od 1232. do 1234. pastoralno je djelovao u Milanu i Veneciji, osnivao Marijine bratovštine i vjerske udruge. Oko 1234. papa Grgur IX. imenovao ga je inkvizitorom za sjevernu Italiju. Promicao je vjerski život i ustrajno branio pravu vjeru od katarske hereze. Kao propovjednik i branitelj evanđelja djelovao je od 1236. u Rimu, Firenci, Bologni, Genovi i Comu, a svoju djelatnost širio je po cijeloj sjevernoj Italiji, osobito u Mantovi, Paviji, Bergamu i Ceseni. Službovao je kao prior u dominikanskim samostanima u Astiju (1240) i Piacenzi (1241), a zatim je stigao u Milano, središte svojeg djelovanja. Svojim jasnim, uvjerljivim propovijedima pridobio je srce puka, a pripisuju mu se moga obraćenja, čudesa i proroštva. Papa Inocent IV. povjerio mu je borbu protiv manihejskog krivovjerja, a on je predosjećao svoju mučeničku smrt.

Kao žrtva heretičke zavjere uhvaćen je na Bijelu nedjelju, 6. travnja 1252, u šumi kod Sevesa (Lombardija), kad se vraćao iz Coma u Milano. Udarili su ga kosirom u glavu, a potom mu nožem proboli srce. Dok su ga zlotvori mučili, molio je Vjerovanje i ponavljao: „Gospodine, u ruke tvoje predajem duh svoj“. Svojim krvavim prstom napisao je na tlu: „Credo“ („Vjerujem“). Tada je umoren i njegov pratitelj i subrat Domenico. Pietrovo tijelo je nakon mučeničke smrti preneseno u Milano, gdje su ga pobožni vjernici trijumfalno dočekali. Njegove relikvije pohranjene su u mauzoleju bazilike svetog Eustorgija u Milanu, u kapeli Portinari. Odmah su ga počeli štovati kao sveca, a po njegovom zagovoru dogodila su se mnoga čuda i uslišanja. Pokajali su se i obratili i neki njegovi protivnici, među njima i jedan od njegovih ubojica, Pietro iz Balsama, zvani Carino, koji je postao dominikanac i kojeg Crkva časti kao blaženika. Papa Inocent IV. proglasio je Pietra iz Verone svetim već 25. ožujka 1253, tek 11 mjeseci nakon mučenikove smrti. Zazivaju ga kod nevremena, glavobolje i ozljeda glave. Zaštitnik je primalja, istražitelja, Verone te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem Italije i svijeta.

Slika: Sveti Petar Veronski

Svetac dana - Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja (Hugues de Cluny), poznat i kao Hugo iz Semura (Hugues de Semur) i Hugo Veliki (Hugues le Grand), francuski benediktinski monah, opat Clunyja, rođen je 13. svibnja 1024. u naselju Semur-en-Brionnais (departman Saône-et-Loire, Burgundija, biskupija Autun), kao sin grofa Dalmacea (Dalmasa), gospodara Semura i Aremberge de Vergy. Sa 14 godina stupio je u opatiju Cluny (departman Saône-et-Loire), a s 15 se zaredio. Opat Clunyja bio je tada sveti Odilo, jedan od velikih reformatora katoličkog redovništva (pišemo o njemu u prilogu od 1. siječnja). Hugo je postao đakon s 18 godina, a za svećenika je zaređen 1044. i postavljen za priora. Postao je 1. siječnja 1049. šestim opatom Clunyja i na tom mjestu ostao do smrti, 1109. Jedan od najznačajnijih srednjovjekovnih uglednika, blizak mnogim tadašnjim europskim vladarima i papama, provodio je uspješno clunyjevsku obnovu.

Borio se protiv svjetovnog miješanja u crkvene poslove, protiv korupcije u redovima Crkve i trgovine crkvenim službama i povlasticama. Putovao je Engleskom, Njemačkom. Mađarskom, Poljskom, Italijom i Španjolskom. Utemeljio je i priključio reformatorskom pokretu više od 2000 samostana. Sudjelovao je na crkvenim saborima i stvorio clunyjevsku kongregaciju, udruženje svih reformiranih samostana. Oni su bili neovisni od biskupa i svjetovnih gospodara, podređeni samo nadopatu u Clunyju, koji je bio poslušan jedino papi. Hugo je pokrenuo 1088. izgradnju treće opatijske crkve, tada najveće crkve kršćanskog svijeta, nove bazilike u Clunyju, monumentalne građevine u obliku peterobrodne bazilike duge 187 m, s dvama poprečnim brodovima, vijencem apsidalnih kapela, romaničkim svodom i 8 zvonika (Cluny III). Bio je papinski poslanik i savjetnik devetorice papa, a posredovao je i kao mirotvorac među papom Grgurom VII. i carem Henrikom IV, kojem je bio krsni kum. Preminuo je 28. travnja 1109. u Clunyju. Pripisuju mu se mnoga čudesa. Papa Kalist II. proglasio ga je svetim 6. siječnja 1120. Zazivaju ga kod groznice.