Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveta Maria Crescentia Höss - 5. travanj

Sveta Maria Crescentia Höss

Sveta Maria Crescentia Höss, njemačka franjevačka trećoredica, mističarka, rođena je 20. listopada 1682. u Kaufbeurenu (Schwaben, Bavarska), kao šesto od osmero djece tkalca Matthiasa Hössa i njegove supruge Luzije. Na krštenju je dobila ime Anna. Već je u ranom djetinjstvu imala viđenja i razgovore s dječakom Isusom. Prvu svetu pričest primila je u sedmoj godini, a na putu u školu ili crkvu razgovarala je sa svojim anđelom čuvarom. Majka joj je usadila ljubav prema siromasima. Živjela je tako pobožno da su je sugrađani zvali „malim anđelom“. Sestre franjevke nisu je primile u samostan jer je bila siromašna pa nije bila u mogućnosti sa sobom donijeti miraz. Postala je 1703. franjevačkom trećoredicom i stupila u samostan u Kaufbeurenu, uz pomoć gradonačelnika, evangelika, koji je za uzvrat samostanu ustupio zgradu u susjedstvu. Uzela je redovničko ime Maria Crescentia. Neke sestre u početku su loše postupale s njom, zapostavljale je i ponižavale jer sa sobom nije donijela miraz. Njezina svetost nadvladala je njihovo neprijateljstvo i na kraju su sve stale na njezinu stranu. U početku je bila kuharica i vratarica, zatim od 1726. do 1741. učiteljica novakinja, a od 1741. do smrti, 1744, poglavarica samostana. Naročito je molila i prinosila žrtve za sjedinjenje svih kršćana, za proširenje Kristovog kraljevstva na zemlji i za duše u čistilištu. Kao i njezin duhovni otac, sveti Franjo Asiški, bila je prožeta osjećajima za znakovitost Božjih stvorenja. Nebeska tijela, biljke i životinje podsjećale su je na Božje tajne i otajstva spasenja. Skladala je i sestrama pjevala svoje pjesme.

Skromna redovnica, postala je poznata po izvanrednim milostima, a savjet od nje tražili su i biskupi, kardinali, svećenici, knezovi, vladari, među njima car Karlo VII. i njegova kći, carica Marija Terezija. Slobodno vrijeme provodila je pred svetohraništem i klanjala se zajedno s nevidljivim anđelima. Teško se odvajala od crkve i posvećivala veliku pažnju svemu što se odnosilo na svetu euharistiju. S posebnom radošću ukrašavala je svetohranište i oltare. Njezin život bio je neprestana priprava i zahvala za svetu pričest. Posljednjih šest tjedana njezina života pričest joj je bila jedina hrana. Mnogo je patila, pretkraj života osakaćenih ruku i nogu. Prorekla je da će preminuti u ponoć nakon Uskrsa. Tako se i dogodilo. Časna Maria Crescentia Höss preminula je posljednjih minuta svetkovine Uskrsa, na današnji dan, 5. travnja 1744, u samostanu franjevki trećoredica u Kaufbeurenu. Pokopana je u samostanskoj kapeli. Njezin grob postao je odmah mjesto okupljanja brojnih hodočasnika, a samostanske kronike izvješćuju o 60 do 70 tisuća hodočasnika godišnje. Papa Leon XIII. proglasio ju je 7. listopada 1900. blaženom, a papa Ivan Pavao II. 25. studenoga 2001. svetom. Tada je njezin samostan preimenovan u samostan svete Crescentije (Crescentiakloster).