Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveti Ljudevit Montfortski - 28. travanj

Sveti Ljudevit Montfortski

Sveti Ljudevit Montfortski (Louis-Marie Grignion de Montfort), francuski svećenik, mariolog, utemeljitelj Družbe Marijine i Kćeri mudrosti, rođen je 31. siječnja 1673. u selu Montfort-sur-Meu (departman Ille-et-Vilaine, Bretanja), u siromašnoj i pobožnoj plemićkoj obitelji zakupnika i bilježnika Jean-Baptistea Grigniona i njegove supruge Jeanne Robert. Louis je bio njihovo najstarije preživjelo dijete, od njih osamnaest. Rano djetinjstvo proveo je u obližnjem Iffendicu, gdje je njegov otac kupio farmu. Primio je oko 1685. sakrament potvrde i tada je svojem krsnom imenu Louis dodao ime Marie. Poslan je na školovanje u isusovački kolegij svetog Thomasa Becketa u Rennesu, glavnom gradu Bretanje, u kojem je njegov stric bio župnik. Već je tada svoj život stavio pod Marijinu zaštitu. Louis-Marie s uspjehom je završio školu, a tada je shvatio da želi postati svećenik. Otputovao je u jesen 1693. u Pariz, a uz pomoć dobrih prijatelja primljen je u glasovito pariško sjemenište svetog Sulpicija. U Parizu je unatoč siromaštvu i bolesti završio studij teologije, a za svećenika je zaređen 5. lipnja 1700. Mnogo je putovao i službovao u Nantesu, Poitiersu i Parizu. Najuspješniji je bio u pučkim misijama te je stekao glas vrsnog propovjednika. Obišao je veliki dio župa zapadne Francuske, uvodio i širio pobožnost križnog puta. Sastavljao je i skladao pobožne pjesme i učio puk pjevanju. Naročito je štovao Blaženu Djevicu Mariju i posebno je zaslužan za širenje marijanske pobožnosti. Dominikanski trećoredac, promicao je molitvu krunice i svakodnevnu pričest, a naročito je štovao i anđele čuvare. Navukao je na sebe gnjev i mržnju fanatičnih jansenista, koji su umanjivali utjecaj čovjekove slobodne volje i zastupali pretjeranu strogost u pobožnosti. Posjetio je Rim, a papa Klement XI. imenovao ga je 1706. apostolskim misionarom. Pripisuju mu se mnoga obraćenja i čudesa. Ostavio je za sobom i vrijedne duhovne spise: „Pravu pobožnost Blaženoj Djevici Mariji“ (Traité de la Vraie dévotion à la Sainte Vierge), izuzetno značajnu i utjecajnu knjigu u mariološkoj povijesti, „Ljubav vječne mudrosti“, „Marijinu tajnu“ i „Tajnu svete krunice“.

Sa svojom suradnicom, blaženom Marie-Louise Trichet (Marija Lujza od Isusa), koju je upoznao kao kapelan bolnice u Poitiersu, osnovao je 1703. družbu Sestara mudrosti (Filles de la Sagesse). Utemeljio je 1705. i mušku Družbu Marijinu (Compagnie de Marie-Pères montfortains), čiji se pripadnici po svojem osnivaču zovu i monfortanci. Počeo je osnivati i otvarati pučke škole, u kojima se svatko mogao besplatno školovati. Iscrpljen radom, pokorom i naporima, umro je na današnji dan, 28. travnja 1716, u mjestu Saint-Laurent-sur-Sèvre (departman Vendée), gdje je držao svoje posljednje misije. Već su ga tada štovali kao pravog sveca, a tamošnju baziliku svetog Louisa de Monforta svake godine posjećuje oko 25 tisuća hodočasnika. U toj bazilici počiva i blažena Marie Louise Trichet. Njihove grobove posjetio je 19. rujna 1996. i papa Ivan Pavao II, na kojeg je znatno utjecala mariologija svetog Louisa de Montforta, pa je i njegovo osobno geslo „Totus Tuus“ („Sav tvoj“) bilo inspirirano doktrinom svetog Louisa o totalnom posvećenju Mariji. Louisa de Montforta blaženim je 22. siječnja 1888. proglasio papa Leon XIII, a svetim 20. srpnja 1947. papa Pio XII. Misionari monfortanci Družbe Marijine djeluju od 1976. i u Hrvatskoj. Njihov samostan i kapela nalaze se u Blatu kod Zagreba. U svijetu danas djeluje oko 1000 misionara monfortanaca Družbe Marijine, u dvadesetak provincija, u 30 zemalja, na svim kontinentima. Kćeri mudrosti, njih oko 1700, djeluju također diljem svijeta. Sljedbenicima svetog Louisa de Montforta smatraju se i Braća svetog Gabrijela (Frères de Saint-Gabriel), koji naročitu brigu vode o kršćanskom odgoju i obrazovanju siromašne i napuštene djece.