Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani

Sveta Marija Eufrazija Pelletier - 24. travanj

Sveta Marija Eufrazija Pelletier

Sveta Marija Eufrazija (Marie-Euphrasie) Pelletier, francuska redovnica, utemeljiteljica Kongregacije Naše Gospe od milosrđa Dobroga Pastira (Congrégation de Notre-Dame de Charité du Bon-Pasteur), rođena je 31. srpnja 1796. u gradiću Noirmoutier-en-l'Île (otok Noirmoutier, departman Vendée, sjeverozapadna Francuska), kao Rose-Virginie Pelletier, osmo dijete liječnika Juliena i njegove supruge Anne. U jeku krvave Francuske revolucije morali su se na taj otok skloniti njezini pobožni roditelji. I ona će kasnije, kao redovnica, ostati nepokolebljivo vjerna Crkvi i papi. U mladosti je primila primjeran kršćanski odgoj kod sestara uršulinki u Toursu (središnja Francuska). S 10 godina ostala je bez oca, a sa 14 godina bez majke. Stupila je 20. listopada 1814. u družbu sestara Naše Gospe od milosrđa i utočišta u Toursu. Tu je družbu za odgoj problematičnih, siromašnih i odbačenih djevojaka 1641. osnovao sveti Ivan Eudes. Rose-Virginie oduševila se za takav rad, 9. rujna 1817. položila redovničke zavjete i uzela ime Marija Eufrazija. Već je u 29. godini, 1825, postala nadstojnica samostana u Toursu. Tada je osnovala novu kontemplativnu skupinu, Sestre Magdalene, za one djevojke koje su nakon obraćenja htjele služiti Bogu kao redovnice.

Uputila se 1829. u grad Angers (departman Maine-et-Loire, zapadna Francuska) i tamo utemeljila novu kuću, samostan Dobrog Pastira, matičnu kuću družbe Naše Gospe od milosrđa Dobroga Pastira. Tu je novu družbu 3. travnja 1835. odobrio i papa Grgur XVI. Majka Marija Eufrazija poduzimala je duga i teška putovanja u mnoge strane zemlje. Kao poglavarica postigla je svojevrsni rekord u povijesti Crkve jer je od 1829. do 1868. sama osnovala 110 kuća i 16 provincija, s oko 3 tisuće redovnica u 35 zemalja. U nekim zemljama družba svete Marije Eufrazije Pelletier vodi brigu i za djevojke u kaznionicama. Njezina ljubav prema Isusu i Mariji, njezin apostolski žar, bio je povezan s najvećom mogućom čovječnošću, prijaznošću i bezgraničnom dobrotom, ali i izvanrednim smislom za stvarnost. Morala je često i trpjeti zbog samovolje nekih crkvenih prelata, ali je njezina strpljivost te ljubav i vjernost Crkvi nadvladala sve poteškoće. Preminula od posljedica raka na današnji dan, 24. travnja 1868, u Angersu. Papa Pio XI. proglasio ju je blaženom 30. travnja 1933, a papa Pio XII. svetom 2. svibnja 1940. Njezino svetište nalazi se u opatiji svetog Nikole u Angersu, matičnoj kući njezine kongregacije. Zaštitnica je putnika. Danas Sestre Dobroga Pastira djeluju na svim kontinentima, s oko 4 tisuća redovnica u 72 zemlje i trenutno brinu za oko 353 tisuće žena, djece, bolesnika, prognanika, žrtava nasilja i sukoba.