Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - TRAVANJ

1Uskrsni ponedjeljak
1Sveti Hugo
1Sveta Marija Egipatska
1Sveti Venancije
1Blaženi Karlo Austrijski
2Sveti Franjo Paolski
2Sveti Franjo Coll Guitart
2Sveti Dominik Tuoc
3Sveti Richard iz Chichestera
3Blaženi Piotr Edward Dańkowski
3Sveti Pedro Calungsod
4Sveti Izidor Seviljski
4Blažena Aleta
4Sveti Benedikt Moro
5Sveti Vinko Ferrer
5Sveta Julijana iz Liègea
5Sveta Maria Crescentia Höss
6Sveti Celestin I.
6Sveti Eutihije
6Blaženi Michele Rua
7Bijela nedjelja
7Sveti Ivan de La Salle
7Sveti Hermann Joseph
7Sveti Henry Walpole
8Sveta Julija Billiart
8Sveti Albert Jeruzalemski
8Blaženi August Czartoryski
9Sveta Marija Kleofina
9Blaženi Toma iz Tolentina
9Sveti Hagaj
10Sveti Mihael de Sanctis
10Sveti Ezekijel
10Sveta Magdalena od Canosse
11Sveti Stanislav
11Sveta Gemma Galgani
11Blažena Elena Guerra
12Sveti Josip Moscati
12Sveti Julije I
12Sveti Zeno iz Verone
13Sveti Hermenegildo
13Sveti Martin I
13Blažena Margherita iz Castella
14Sveta Lidvina
14Sveta Terezija de Los Andes
14Sluga Božji Alojzije Palić
15Sveti Benedikt Josip Labré
15Sveti Damjan De Veuster
15Sluga Božji Petar Barbarić
16Sveta Bernardica Soubirous
16Blaženi Arcangelo Canetoli
16Sveti Aron
17Sveta Kateri Tekakwitha
17Blažena Mariana od Isusa Navarro
17Blaženi Rudolf iz Berna
17Sveti Inocent iz Tortone
18Blažena Marija od Utjelovljenja
18Blažena Marija Ana Blondin
18Sveta Debora
19Sveti Leon IX.
19Sveti Ekspedit iz Melitene
19Sveti Natan
20Sveta Agneza iz Montepulciana
20Blaženi Simone Rinalducci
20Sveti Anicet
21Sveti Anzelmo
21Sveti Román Adame Rosales
21Sveti Joseph Vaz
22Sveti Konrad von Parzham
22Sveti Kajo I, papa
22Sveti Leonida
22Sveti Teodor Sikeot
23Sveti Juraj
23Sveti Adalbert Praški
23Blaženi Egidije Asiški
23Blažena Terezija Marija od Križa Manetti
24Sveti Fidelis
24Sveta Marija Eufrazija Pelletier
24Sluga Božji Egidije Bulešić
25Sveti Marko
25Sveti Petar od svetog Josipa Betancur
25Blaženi Benedikt XII
26Blaženi Jakov Zadranin
26Majka dobrog savjeta
26Sveti Pashazije Radbert
26Sveti Anaklet
27Blažena Ozana Kotorska
27Sveta Zita
27Sveti Antim iz Nikomedije
28Sveti Petar Chanel
28Sveti Ljudevit Montfortski
28Sveti Pavao Pham Khac Khoan
29Sveta Katarina Sijenska
29Sveti Petar Veronski
29Sveti Hugo iz Clunyja
30Sveti Pio V.
30Sveti Josip Benedikt Cottolengo
30Blažena Paulina von Mallinckrodt

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Sveti Izidor Seviljski

Sveti Izidor Seviljski

Sveti Izidor Seviljski

Današnji sveti zaštitnik je Izidor Seviljski (San Isidoro de Sevilla, Isidorus Hispalensis), nadbiskup Seville i crkveni naučitelj. Rodio se oko 560. u Cartageni (Murcia, jugoistočna Španjolska) kao sin pobožnih i uglednih roditelja. Svetima su kasnije proglašeni i njegova braća Leander i Fulgencije te sestra Florentina. Ostao je rano bez roditelja pa je brigu oko njegova odgoja preuzeo stariji brat Leander, nadbiskup Seville. Isidoro se već kao dječak zagrijao za knjigu i znanstveni rad, a školovao se u sevillskoj katedralnoj školi. Izuzetno je cijenio redovnike i napisao djelo “Monaško pravilo”, u kojem ističe da se redovnički život mora sastojati od odricanja, strogog siromaštva, postojanosti u dobru, molitve i rada. Posebnu pozornost pridavao je proučavanju Svetog pisma. Sudjelovao je u obraćenju na katolicizam arijanske vizigotske kraljevske obitelji. Svestrani znanstvenik i govornik, naslijedio je oko godine 600. brata Leandra kao nadbiskup glavnog andaluzijskog grada Seville. Njegova teološka škola u Sevilli postala je najuglednija znanstvena crkvena ustanova u Španjolskoj. Sudjelovao je na crkvenim saborima u Sevilli (619) i Toledu (633) i zauzimao se za otvaranje katedralnih škola te uz latinski, učenje grčkog i hebrejskog jezika.
U svojim teološko-filozofskim koncepcijama oslanjao se na svetog Augustina i Grgura Velikog. Njegovo djelo “Podrijetlo riječi ili etimologije”, u 20 knjiga, enciklopedija je svega tadašnjeg znanja (gramatika, retorika, aritmetika, glazba, astronomija, medicina, pravo, povijest, teologija, zoologija, poljoprivreda, ratne vještine itd.). Gramatičko djelo “Razlike” sadrži pedagoško-filološke i etičko-religijske elemente, djelo “Povijest Gota, Vandala i Sveva” daje dragocjene podatke za povijest ranoga srednjeg vijeka, a djelo “O slavnim ljudima” predstavlja povijest kršćanske književnosti. Isidorovi mnogobrojni teološki i znanstveni spisi bili su glavni izvor znanja i obrazovanja u srednjem vijeku. Posljednji od zapadnih latinskih crkvenih otaca, baštinu klasike i ranog kršćanstva predao je srednjem vijeku. Dobrotvor i prijatelj siromaha, preminuo je u Sevilli na današnji dan, 4. travnja 636. Svetim ga je proglasio 1598. papa Klement VIII, a crkvenim naučiteljem 1722. papa Inocent XIII. Svoje mjesto našao je i u Danteovom “Raju” (X. 130). Zaštitnik je školske djece, studenata, Interneta, računala, korisnika računala, računalnih tehničara, informatičara, topografa, filozofije i književnosti te mnogih naselja, župa i crkava širom svijeta.

Sveti Izidor Seviljski

Slika: Sveti Izidor Seviljski

Sveti Izidor Seviljski

Slika: Sveti Izidor Seviljski

Sveti Izidor Seviljski

Slika: Sveti Izidor Seviljski

Sveti Izidor Seviljski

Slika: Sveti Izidor Seviljski

Sveti Izidor Seviljski

Slika: Sveti Izidor Seviljski

Svetac dana - Blažena Aleta

Blažena Aleta

Blažena Aleta

Blažena Aleta (Alèthe, Aleth, Alette) de Montbard, majka svetog Bernarda iz Clairvauxa, poznata i kao „majka svetaca“, rođena je 1070. u Montbardu (departman Côte-d’Or, Burgundija), u uglednoj plemićkoj obitelji, kao kći grofa Bernarda de Montbarda i grofice Humberge de Roucy. Djetinjstvo je provela u dvorcu Montbard, a imala je petoricu braće, od kojih je najpoznatiji André de Montbard, jedan od osnivača templarskog reda. Udala se rano, 1085, za plemića Tescelina le Rouxa (Tescelina Sorrela), gospodara obližnjeg dvorca Fontaine-lès-Dijona, čestitog i pobožnog čovjeka. Njihov brak je bio sretan i plodan. Aleta je rodila šest sinova i jednu kćer. Naslavniji među njima je velikan kršćanstva, sveti Bernard, čiji su primjer potpunog služenja Kristu Gospodinu i odlazak u samostan slijedila i ostala braća, od kojih su najpoznatiji sveti Gérard i sveta Ombeline (Humbeline) de Jully. Aleta je bila uzorna žena i majka, a svojom ljubavlju i odgojem pomogla je da njezina djeca postanu dobri i plemeniti ljudi, istinski vitezovi Crkve Kristove.

Bila je ne samo savršena odgojiteljica svoje djece, već i majka siromaha, nemoćnika i bolesnika. Išla je od kuće do kuće i majčinski se brinula za bijedne, napuštene i nevoljne. Ništa joj nije bilo teško u služenju bližnjega. Uz svoj dvorac Fontaine-lès-Dijon dala je 1102. sagraditi kapelu svetog Ambrozinijana. Na spomendan toga sveca u svoj dvorac je redovito pozivala sve okolne svećenike i sama ih dvorila kod stola. Nije dugo živjela, ali je svoj život bogato ispunila. Preminula je 1107, a narod ju je odmah počeo častiti kao sveticu. Njezino tijelo svečano je pokopano u kripti opatije Saint-Bénigne u Dijonu (Burgundija), a 1250. njezine relikvije prenesene su u opatiju Clairvaux (Ville-sous-la-Ferté, departman Aube, sjeveroistočna Francuska), uz grob njezinog sina, svetog Bernarda. Blaženu Aletu naročito štuje pobožni vjernički puk u Burgundiji.

Blažena Aleta

Slika: Blažena Aleta

Blažena Aleta

Slika: Blažena Aleta

Blažena Aleta

Slika: Blažena Aleta

Blažena Aleta

Slika: Blažena Aleta

Blažena Aleta

Slika: Blažena Aleta

Blažena Aleta

Slika: Blažena Aleta

Svetac dana - Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt (Benedetto) Manasseri, zvani Moro (Benedetto il Moro, Benedikt Crnac), poznat i kao Benedetto iz San Fratella (Benedetto da San Fratello) i San Benito, talijanski franjevac, rođen je 31. ožujka 1526. u San Fratellu kraj Messine (Sicilija), na imanju velikaške obitelji Lanza, kao najstarije od četvero djece Cristofora i Diane Manasseri, Afrikanaca iz Etiopije. Njegovi su roditelji početkom 16. stoljeća kao robovi dovedeni na Siciliju, gdje su postali kršćani. Benedetto nije polazio školu i bio je nepismen, a u djetinjstvu i mladosti bio je pastir. Iako su ga mnogi prezirali i rugali mu se zbog podrijetla i boje kože, Benedetto je bio vedar, strpljiv i prijazan mladić pa je stekao i nadimak Santo (Svetac). Kad je navršio 21 godinu života, 1547, prodao je svu svoju imovinu i razdijelio novac siromasima. Nakon nekog vremena pridružio se jednoj pustinjačkoj zajednici na brdu San Pellegrino blizu Palerma. Ta se zajednica 1564. priključila reformiranim franjevcima.

Benedetto je najprije boravio u samostanu svete Ane u Giuliani (blizu Palerma), a potom do kraja života u franjevačkom samostanu svete Marije od Isusa (Santa Maria di Gesù) u Palermu. Nepismeni brat laik, samostanki kuhar, izabran je 1578. protiv svoje volje za gvardijana, zatim 1581. za učitelja novaka, a potom je opet s velikom radošću služio kao samostanski kuhar. Njegova svetost, poniznost i vedrina znatno je pomogla obnovi njegovog reda, a bio je na glasu i po brojnim čudesnim ozdravljenjima te po savjetima koje su od njega tražili i ugledni teolozi. Preminuo je 4. travnja 1589. u svojem samostanu u Palermu na glasu svetosti, a tamo se čuvaju i njegove relikvije. Blaženim ga je proglasio 15. svibnja 1743. papa Benedikt XIV, a svetim 24. svibnja 1807. papa Pio VII. Zaštitnik je Afroamerikanaca, Crnaca, afričkih misija, grada Palerma i rodnog San Fratella, a posvećene su mu brojne crkve i samostani u Italiji, Španjolskoj, SAD-u, Meksiku, Brazilu, Venezueli, Kolumbiji, Togu, Beninu, Nigeriji i Angoli.

Sveti Benedikt Moro

Slika: Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt Moro

Slika: Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt Moro

Slika: Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt Moro

Slika: Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt Moro

Slika: Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt Moro

Slika: Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt Moro

Slika: Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt Moro

Slika: Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt Moro

Slika: Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt Moro

Slika: Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt Moro

Slika: Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt Moro

Slika: Sveti Benedikt Moro

Sveti Benedikt Moro

Slika: Sveti Benedikt Moro

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani