Župa svetog Nikole biskupa

JASTREBARSKO


SVECI MJESECA - TRAVANJ

1Uskrsni ponedjeljak
1Sveti Hugo
1Sveta Marija Egipatska
1Sveti Venancije
1Blaženi Karlo Austrijski
2Sveti Franjo Paolski
2Sveti Franjo Coll Guitart
2Sveti Dominik Tuoc
3Sveti Richard iz Chichestera
3Blaženi Piotr Edward Dańkowski
3Sveti Pedro Calungsod
4Sveti Izidor Seviljski
4Blažena Aleta
4Sveti Benedikt Moro
5Sveti Vinko Ferrer
5Sveta Julijana iz Liègea
5Sveta Maria Crescentia Höss
6Sveti Celestin I.
6Sveti Eutihije
6Blaženi Michele Rua
7Bijela nedjelja
7Sveti Ivan de La Salle
7Sveti Hermann Joseph
7Sveti Henry Walpole
8Sveta Julija Billiart
8Sveti Albert Jeruzalemski
8Blaženi August Czartoryski
9Sveta Marija Kleofina
9Blaženi Toma iz Tolentina
9Sveti Hagaj
10Sveti Mihael de Sanctis
10Sveti Ezekijel
10Sveta Magdalena od Canosse
11Sveti Stanislav
11Sveta Gemma Galgani
11Blažena Elena Guerra
12Sveti Josip Moscati
12Sveti Julije I
12Sveti Zeno iz Verone
13Sveti Hermenegildo
13Sveti Martin I
13Blažena Margherita iz Castella
14Sveta Lidvina
14Sveta Terezija de Los Andes
14Sluga Božji Alojzije Palić
15Sveti Benedikt Josip Labré
15Sveti Damjan De Veuster
15Sluga Božji Petar Barbarić
16Sveta Bernardica Soubirous
16Blaženi Arcangelo Canetoli
16Sveti Aron
17Sveta Kateri Tekakwitha
17Blažena Mariana od Isusa Navarro
17Blaženi Rudolf iz Berna
17Sveti Inocent iz Tortone
18Blažena Marija od Utjelovljenja
18Blažena Marija Ana Blondin
18Sveta Debora
19Sveti Leon IX.
19Sveti Ekspedit iz Melitene
19Sveti Natan
20Sveta Agneza iz Montepulciana
20Blaženi Simone Rinalducci
20Sveti Anicet
21Sveti Anzelmo
21Sveti Román Adame Rosales
21Sveti Joseph Vaz
22Sveti Konrad von Parzham
22Sveti Kajo I, papa
22Sveti Leonida
22Sveti Teodor Sikeot
23Sveti Juraj
23Sveti Adalbert Praški
23Blaženi Egidije Asiški
23Blažena Terezija Marija od Križa Manetti
24Sveti Fidelis
24Sveta Marija Eufrazija Pelletier
24Sluga Božji Egidije Bulešić
25Sveti Marko
25Sveti Petar od svetog Josipa Betancur
25Blaženi Benedikt XII
26Blaženi Jakov Zadranin
26Majka dobrog savjeta
26Sveti Pashazije Radbert
26Sveti Anaklet
27Blažena Ozana Kotorska
27Sveta Zita
27Sveti Antim iz Nikomedije
28Sveti Petar Chanel
28Sveti Ljudevit Montfortski
28Sveti Pavao Pham Khac Khoan
29Sveta Katarina Sijenska
29Sveti Petar Veronski
29Sveti Hugo iz Clunyja
30Sveti Pio V.
30Sveti Josip Benedikt Cottolengo
30Blažena Paulina von Mallinckrodt

DEKANAT

O ŽUPI

ZAJEDNICE

LINKOVI

Mjesec    Dan     

Svetac dana - Sveta Katarina Sijenska

Sveta Katarina Sijenska

Sveta Katarina Sijenska

Današnja sveta zaštitnica je velika Katarina Sijenska (Caterina da Siena), dominikanska trećoretkinja, mističarka i crkvena naučiteljica. Rodila se 25. ožujka 1347. kao Caterina Benincasa, predzadnje od dvadesetpetero djece bojadisara sukna, u prekrasnom toscanskom gradu Sieni. Sa 17 godina ušla je protiv volje obitelji u dominikanski samostan trećoretkinja. Bila je glasovita po brojnim objavama, ekstazama, viđenjima i stigmama. Nije imala formalne izobrazbe, ali je svojom neodoljivom duhovnošću, dobrotvornim radom i apostolskim žarom stekla poštovanje crkvenih dostojanstvenika, vladara i umjetnika. Vodila je trajnu brigu o siromasima i nevoljnicima, kad je Italijom harala kuga (1374), dvorila je bolesnike, a deset posljednjih godina života provela je na putovanjima. Borbenog i aktivnog duha, odlučna i hrabra žena, svima je ulijevala pouzdanje, dopisivala se s uglednim ljudima tadašnje Europe i znatno utjecala na crkvene i političke događaje svoga vremena (sklapanje mira između Firence i pape Grgura IX, vraćanje pape iz Avignona u Rim, priopćenja neba rimskoj kuriji itd.). Bolno je je pogodio početak zapadnog raskola i zauzela se za papu Urbana VI.
Pisala je duhovna i mistična djela na talijanskom jeziku te pripada velikim imenima talijanske srednjovjekovne književnosti. Ujedinila je na jedinstven način snažnu osobnost, mistično štivo i etičko-političko djelovanje, meditacije o Kristovoj žrtvi s napisima o radostima kršćanskog života. Ističe se njezino djelo „O božanskom nauku“ ili „Dijalog o božanskoj providnosti“, prožeto osebujnim žarom, snažnim metaforama, svježim slikama i jezgrovitim izrazom. Njezina „Pisma“ odlikuju se ekstatičnim i energičnim stilom, neobičnom slikovitošću i snažnim jezikom. U središtu Katarininih djela vječno je načelo ljubavi, ali ne samo kao odnosa pojedinca prema Bogu, nego i kao stajališta prema Crkvi, čovjeku i cijelom svijetu. Ona je živa sudionica u zbivanjima svoga doba i zagovornica slobodnog pristupa duhovnim problemima. Preminula je na današnji dan, 29. travnja 1380, u Rimu. Svetom ju je 1461. proglasio papa Pio II, a naučiteljicom Crkve 1970. papa Pavao VI. Zazivaju je kod bolesti, tjelesnih boli, požara, pobačaja, seksualnih napasti, iskušenja, a zaštitnica je Europe, Italije, vatrogasaca, bolničarki, dadilja, bolesnika, osoba ismijavanih zbog pobožnosti, rodne Siene te mnogih biskupija, naselja, učilišta, župa i crkava diljem svijeta.

Sveta Katarina Sijenska

Slika: Sveta Katarina Sijenska

Sveta Katarina Sijenska

Slika: Sveta Katarina Sijenska

Sveta Katarina Sijenska

Slika: Sveta Katarina Sijenska

Sveta Katarina Sijenska

Slika: Sveta Katarina Sijenska

Sveta Katarina Sijenska

Slika: Sveta Katarina Sijenska

Sveta Katarina Sijenska

Slika: Sveta Katarina Sijenska

Sveta Katarina Sijenska

Slika: Sveta Katarina Sijenska

Svetac dana - Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski (Pietro da Verona) ili Petar Mučenik (Pietro Martire), talijanski svećenik, dominikanac i mučenik, rođen je oko 1205. u Veroni (Veneto), kao Pietro Rosini, u krivovjernoj, katarskoj obitelji. Nazivaju ga i „drugim Pavlom“ jer je od krivovjerca postao istaknutim zastupnikom prave vjere. Kad je Pietru bilo sedam godina, jedan ga je rođak upitao što uči u školi. Mališan je odgovorio „Vjerovanjem“, a rođak mu je gorljivo počeo tumačiti katarsko krivovjerje o starozavjetnom bogu zla i o novozavjetnom bogu dobra. Mali Pietro branio je već tada nauk o jednom Bogu koji je sve stvorio, i duhovni i materijalni svijet, a sve što je stvoreno pripada dobru. Pietro se školovao na sveučilištu u Bologni, a 1221, još za života svetog Dominika, stupio je u dominikanski red. Od 1232. do 1234. pastoralno je djelovao u Milanu i Veneciji, osnivao Marijine bratovštine i vjerske udruge. Oko 1234. papa Grgur IX. imenovao ga je inkvizitorom za sjevernu Italiju. Promicao je vjerski život i ustrajno branio pravu vjeru od katarske hereze. Kao propovjednik i branitelj evanđelja djelovao je od 1236. u Rimu, Firenci, Bologni, Genovi i Comu, a svoju djelatnost širio je po cijeloj sjevernoj Italiji, osobito u Mantovi, Paviji, Bergamu i Ceseni. Službovao je kao prior u dominikanskim samostanima u Astiju (1240) i Piacenzi (1241), a zatim je stigao u Milano, središte svojeg djelovanja. Svojim jasnim, uvjerljivim propovijedima pridobio je srce puka, a pripisuju mu se moga obraćenja, čudesa i proroštva. Papa Inocent IV. povjerio mu je borbu protiv manihejskog krivovjerja, a on je predosjećao svoju mučeničku smrt.

Kao žrtva heretičke zavjere uhvaćen je na Bijelu nedjelju, 6. travnja 1252, u šumi kod Sevesa (Lombardija), kad se vraćao iz Coma u Milano. Udarili su ga kosirom u glavu, a potom mu nožem proboli srce. Dok su ga zlotvori mučili, molio je Vjerovanje i ponavljao: „Gospodine, u ruke tvoje predajem duh svoj“. Svojim krvavim prstom napisao je na tlu: „Credo“ („Vjerujem“). Tada je umoren i njegov pratitelj i subrat Domenico. Pietrovo tijelo je nakon mučeničke smrti preneseno u Milano, gdje su ga pobožni vjernici trijumfalno dočekali. Njegove relikvije pohranjene su u mauzoleju bazilike svetog Eustorgija u Milanu, u kapeli Portinari. Odmah su ga počeli štovati kao sveca, a po njegovom zagovoru dogodila su se mnoga čuda i uslišanja. Pokajali su se i obratili i neki njegovi protivnici, među njima i jedan od njegovih ubojica, Pietro iz Balsama, zvani Carino, koji je postao dominikanac i kojeg Crkva časti kao blaženika. Papa Inocent IV. proglasio je Pietra iz Verone svetim već 25. ožujka 1253, tek 11 mjeseci nakon mučenikove smrti. Zazivaju ga kod nevremena, glavobolje i ozljeda glave. Zaštitnik je primalja, istražitelja, Verone te mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem Italije i svijeta.

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Sveti Petar Veronski

Slika: Sveti Petar Veronski

Svetac dana - Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja (Hugues de Cluny), poznat i kao Hugo iz Semura (Hugues de Semur) i Hugo Veliki (Hugues le Grand), francuski benediktinski monah, opat Clunyja, rođen je 13. svibnja 1024. u naselju Semur-en-Brionnais (departman Saône-et-Loire, Burgundija, biskupija Autun), kao sin grofa Dalmacea (Dalmasa), gospodara Semura i Aremberge de Vergy. Sa 14 godina stupio je u opatiju Cluny (departman Saône-et-Loire), a s 15 se zaredio. Opat Clunyja bio je tada sveti Odilo, jedan od velikih reformatora katoličkog redovništva (pišemo o njemu u prilogu od 1. siječnja). Hugo je postao đakon s 18 godina, a za svećenika je zaređen 1044. i postavljen za priora. Postao je 1. siječnja 1049. šestim opatom Clunyja i na tom mjestu ostao do smrti, 1109. Jedan od najznačajnijih srednjovjekovnih uglednika, blizak mnogim tadašnjim europskim vladarima i papama, provodio je uspješno clunyjevsku obnovu.

Borio se protiv svjetovnog miješanja u crkvene poslove, protiv korupcije u redovima Crkve i trgovine crkvenim službama i povlasticama. Putovao je Engleskom, Njemačkom. Mađarskom, Poljskom, Italijom i Španjolskom. Utemeljio je i priključio reformatorskom pokretu više od 2000 samostana. Sudjelovao je na crkvenim saborima i stvorio clunyjevsku kongregaciju, udruženje svih reformiranih samostana. Oni su bili neovisni od biskupa i svjetovnih gospodara, podređeni samo nadopatu u Clunyju, koji je bio poslušan jedino papi. Hugo je pokrenuo 1088. izgradnju treće opatijske crkve, tada najveće crkve kršćanskog svijeta, nove bazilike u Clunyju, monumentalne građevine u obliku peterobrodne bazilike duge 187 m, s dvama poprečnim brodovima, vijencem apsidalnih kapela, romaničkim svodom i 8 zvonika (Cluny III). Bio je papinski poslanik i savjetnik devetorice papa, a posredovao je i kao mirotvorac među papom Grgurom VII. i carem Henrikom IV, kojem je bio krsni kum. Preminuo je 28. travnja 1109. u Clunyju. Pripisuju mu se mnoga čudesa. Papa Kalist II. proglasio ga je svetim 6. siječnja 1120. Zazivaju ga kod groznice.

Sveti Hugo iz Clunyja

Slika: Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja

Slika: Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja

Slika: Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja

Slika: Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja

Slika: Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja

Slika: Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja

Slika: Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja

Slika: Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja

Slika: Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja

Slika: Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja

Slika: Sveti Hugo iz Clunyja

Sveti Hugo iz Clunyja

Slika: Sveti Hugo iz Clunyja

Opatija Cluny

Slika: Opatija Cluny

Abecedni popis - svetkovine, blagdani, spomendani