SVECI MJESECA - RUJAN
1 | Sveti Egidije |
1 | Sveti Lupus iz Sensa |
1 | Sveti Jošua |
2 | Sveti Salomon Leclercq |
2 | Blaženi mučenici rujanskih progona |
2 | Sveti Vilhelm iz Roskildea |
3 | Sveti Grgur Veliki |
3 | Sveti Marin |
3 | Blažena Laura Vicuna |
4 | Sveta Rozalija |
4 | Sveta Ruža iz Viterba |
4 | Sveti Mojsije |
5 | Sveta Majka Terezija |
5 | Sveti Lovro Giustiniani |
5 | Sveti Boris i Gleb |
6 | Sveti Zaharija |
6 | Sveta Bega |
6 | Sveti Liberat |
7 | Sveti Marko Križevčanin |
7 | Sveti Anastazije (Staš) Solinski |
7 | Blaženi Giovanni Battista Mazzucconi |
8 | Mala Gospa |
8 | Sveti Sergije I. |
8 | Sveti Adrijan i Natalija iz Nikomedije |
9 | Sveti Petar Claver |
9 | Blaženi Frédéric Ozanam |
9 | Blaženi Jacques Désiré Laval |
10 | Sveti Nikola iz Tolentina |
10 | Sveta Pulherija |
10 | Sveti Theodard iz Maastrichta |
11 | Sveti Ivan Gabrijel Perboyre |
11 | Sveti Pafnucije iz Tebe |
11 | Sveti Proto i Hijacint |
12 | Ime Marijino |
12 | Sveti Guido iz Anderlechta |
12 | Blaženi Stefan Wyszyński |
13 | Sveti Ivan Zlatousti |
13 | Sveti Amat |
13 | Sveti Tobija |
14 | Uzvišenje svetoga Križa |
14 | Sveta Notburga |
14 | Sluga Božji Ivo Peran |
15 | Gospa Žalosna |
15 | Sveta Katarina Genovska |
15 | Sveti Mirin |
16 | Sveti Kornelije i Ciprijan |
16 | Sveta Eufemija |
16 | Sveta Ljudmila |
17 | Sveti Robert Bellarmino |
17 | Sveta Hildegarda iz Bingena |
17 | Sveti Stanisław Papczyński |
18 | Sveti Josip iz Copertina |
18 | Sveti Ivan Macías |
18 | Sveti Eustorgije |
19 | Sveti Januarije |
19 | Sveta Emilija de Rodat |
19 | Sveti Teodor iz Canterburyja |
20 | Sveti Andrija Kim Taegon |
20 | Sveti Eustahije |
20 | Blažena Marija Terezija od svetog Josipa Tauscher |
21 | Sveti Matej |
21 | Sveti Jona, prorok |
21 | Blaženi Elías del Socorro Nieves |
22 | Sveti Toma iz Villanueve |
22 | Sveti Mauricije i mučenici iz tebanske legije |
22 | Sveti Emeram |
23 | Sveti Lino |
23 | Sveti Pio iz Pietrelcine |
23 | Sveta Tekla |
24 | Gospa od Otkupljenja |
24 | Sveti Gerard Sagredo |
24 | Sveti Pacifik |
24 | Sveti Terencije |
24 | Blaženi Anton Martin Slomšek |
25 | Sveti Nikola von Flüe |
25 | Sveti Vinko Strambi |
25 | Blaženi Vladislav iz Gielniowa |
26 | Sveti Kuzma i Damjan |
26 | Sveta Terezija Couderc |
26 | Sveti Pavao VI |
27 | Sveti Vinko Paulski |
27 | Sveti Elzear i blažena Delfina |
27 | Blaženi Lorenzo iz Ripafratte |
28 | Sveti Vjenceslav |
28 | Sveti Ivan od Dukle |
28 | Sveti Faust iz Rieza |
29 | Sveti Mihael, Gabrijel i Rafael |
29 | Sveti Lovro Ruiz iz Manile |
29 | Službenica Božja Marija Krucifiksa Kozulić |
30 | Sveti Jeronim |
30 | Sveti Honorije iz Canterburyja |
30 | Blaženi Titus Zeman |
DEKANAT
O ŽUPI
- Povijest župe
- Župa danas
- Župna crkva
- Župni ured
- Župna crkva - brošura
- O svetom Nikoli
- Svećenici iz našeg kraja
- Sestre milosrdnice
- Raspored svetih misa
ZAJEDNICE
- Zbor mladih
- Crkveni zbor
- Ministranti
- Župno ekonomsko vijeće
- Župno pastoralno vijeće
- Župni Caritas
- Obiteljska zajednica
- Liturgijska zajednica
- Zajednica mladih
- Ministrantska zajednica
- Duhovni kutak
- Misao dana
- Putnik
- Udruga svetog Vinka Paulskog
- Dječja grupa
LINKOVI
Svetac dana - Sveti Nikola von Flüe

Današnji sveti zaštitnik Nikola (Niklaus) von Flüe, pustinjak, asketa i mističar, kojeg njegovi Švicarci nazivaju brat Klaus (Bruder Klaus), rodio se 1417. u selu Flüeli kod Sachselna (kanton Obwalden). Sin imućnih seljaka, već je u mladosti bio obdaren mističnim darovima. Oženio je Dorotheu Wyss i s njom imao desetero djece. Inteligentan i hrabar vojnik, istaknuo se od 1440. do 1444. u bitkama s buntovničkim kantonom Zürich i stekao čin satnika. Borio se s mačem u jednoj ruci, a s krunicom u drugoj. Mirotvorac, human prema neprijatelju, svojim ugledom štitio je u ratu crkve i samostane te se zauzimao za žene i djecu.
Ugledna osoba, kantonalni savjetnik i općinski sudac, iznad svega je žudio za samoćom i duhovnim životom pa je uz pristanak obitelji 1467. izabrao život pustinjaka na osamljenom mjestu u klancu Ranft (dolina Melchtal), udaljenom nekoliko minuta od obiteljskog doma. Tamo je molio, postio, hranio se jedino svetom pričešću i pio izvorsku vodu. Sunarodnjaci su mu 1468. nedaleko njegove pustinjačke nastambe izgradili kapelicu. Dolazio bi samo na misu i pojavljivao se u javnosti jedino u slučaju ako bi ga pozvali da spasi mir i otkloni rat između borbenih kantona. Omiljen zbog svoje mudrosti i svetosti, savjetnik mnogih državnika i svećenika, stekao je časni naslov „oca domovine“ i ujedinitelja Švicarske, štovan i od katolika i od protestanata. Preminuo je okružen članovima obitelji 21. ožujka 1487. u svojem pustinjačkom obitavalištu u Ranftu. Svetim ga je 15. svibnja 1947. proglasio papa Pio XII. Zaštitnik je Švicarske, kantona Obwalden, papinske švicarske garde, mnogih švicarskih župa, crkava i udruga, mnogočlanih obitelji, vijećnika, mirovnih sudaca, odvojenih supružnika i brakova u krizi.

Slika: Sveti Nikola von Flüe

Slika: Sveti Nikola von Flüe

Slika: Sveti Nikola von Flüe

Slika: Sveti Nikola von Flüe

Slika: Sveti Nikola von Flüe

Slika: Sveti Nikola von Flüe
Svetac dana - Sveti Vinko Strambi

Današnji slavljenik je i sveti Vinko (Vincenzo) Maria Strambi, talijanski redovnik pasionist i biskup. Rodio se 1. siječnja 1745. kao Vincenzo Domenico Salvatore Strambi u Civitavecchiji (Lazio). Sin ljekarnika Giuseppea i Eleonore, najmlađi od četvero djece, bio je vrlo nemiran dječak, uspješan prije svega u sportskim natjecanjima. Kao tinejdžer sve je više osjećao ljubav prema Kristu Gospodinu. Franjevački đak, podučavao je prijatelje u školi vjeronauk. Usprkos početnom protivljenju roditelja upisao se 1762. u sjemenište i počeo školovanje za svećenika. Zbog izuzetnih govorničkih sposobnosti poslan je u Rim na studij govorništva, a nakon toga nastavio studij teologije kod dominikanaca u Viterbu. Za svećenika je zaređen 1767, a u rujnu 1768. pridružio se redovnicima pasionistima i njihovom osnivaču svetom Pavlu od Križa. Uzeo je redovničko ime Vincenzo Maria. Nastavio je sa školovanjem, a naročito se bavio crkvenim ocima i Svetim pismom. Izvrstan propovjednik, privlačio je mnoštvo ljudi na pučkim misijama. Postao je 1773. profesor teologije u Rimu, a 1781. izabran je za provincijala.
Za biskupa Macerate i Tolentina (Marche) imenovan je 1801, kao prvi biskup pasionist. Protjeran je iz svoje biskupije jer se 1808. odbio pokoriti Napoleonovim naredbama. Vratio se 1814, nakon Napoleonovog pada, svečano dočekan od oduševljenih vjernika. Kada je Napoleon pobjegao s otoka Elbe, njegov maršal Joachim Murat učinio je 1817. Maceratu svojim sjedištem. Prilikom Muratovog povlačenja pred Austrijancima, biskup Vincenzo odgovorio ga je od razaranja grada. Uspješno je pregovarao i s Austrijancima koji su mu obećali da neće ubijati nikoga pa ni francuske vojnike. Biskup Strambi je bio čovjek ispred svoga vremena i proveo mnoge reforme u svojoj biskupiji pa su mu njegovi korumpirani protivnici prijetili smrću. Neumorni misionar i propovjednik, prijatelj siromaha, svesrdno je pomagao narodu u vrijeme epidemije tifusa. Zalagao se svojski za bolju naobrazbu svećenika, osnivao sirotišta i staračke domove. Nakon smrti pape Pija VII, 1823, odstupio je s mjesta biskupa i postao u Rimu savjetnik svojem prijatelju, papi Lavu XII. Kad se papa razbolio, sveti Vincenzo uputio je Svevišnjem molitvu da sačuva papin život, a uzme njegov. Ubrzo nakon toga papa je ozdravio, a Vincenzo Strambi preminuo, na svoj 79. rođendan, 1. siječnja 1824. u Rimu. Blaženim ga je proglasio 1925. papa Pio XI, a svetim 1950. papa Pio XII. Zaštitnik je biskupije Macerata-Tolentino.

Slika: Sveti Vinko Strambi

Slika: Sveti Vinko Strambi

Slika: Sveti Vinko Strambi

Slika: Sveti Vinko Strambi

Slika: Sveti Vinko Strambi
Svetac dana - Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Blaženi Vladislav iz Gielniowa (Władysław z Gielniowa), poznat i kao Ladislav Jan iz Gielniowa (Ładysław Jan z Gielniowa), poljski franjevac bernardinac, apostol Litve i pjesnik, rođen je oko 1440. u Gielniowu (Mazowiecko vojvodstvo) u siromašnoj obitelji. Na krštenju je dobio ime Marcin Jan. Po završetku župne škole, 1462, studirao je teologiju i filozofiju u Krakovu. Potom je 1464. pristupio bernardinskoj grani franjevačkog reda Male braće (opservanti) u Krakovu. Tada je uzeo redovničko ime Władysław. Redovničke zavjete položio je 1. kolovoza 1457, a kasnije je zaređen i za svećenika. Najprije samostanski vratar, izabran je za franjevačkog provincijala 1487. i 1496. Reformirao je redovnička pravila u svojoj provinciji što je potvrdio i generalni franjevački kapitul. Sudjelovao je na franjevačkim kapitulima u Urbinu (1490) i Milanu (1498). Slao je franjevačke misionare u Litvu, a oni su svojim djelovanjem privukli mnoge duše Crkvi Kristovoj.
Glasoviti propovjednik, proputovao je Poljsku i širio evanđeosku poruku diljem svoje domovine. Često je postio i nosio kostrijet, a naročitu pobožnost gajio je prema Kristovoj muci. Osnovao je mnoge samostane. Popularni pjesnik, napisao je mnoge stihove na latinskom i poljskom jeziku, uglavnom pjesme s marijanskom i kristološkom tematikom. Među prvima je u crkvene pobožnosti uvodio poljski jezik. Poveo je 1498. molitvenu kampanju kako bi zaštitio Poljsku od invazije Tatara i Turaka. Oštra zima zaustavila je agresore i poljska vojska ih je protjerala, a pobjeda je pripisana moliteljima. Kao gvardijan u varšavskom samostanu zbližio se s mazowieckom kneginjom Annom i postao njezinim duhovnikom. Na Veliki petak 1505, za vrijeme molitve lebdio je u zraku, viseći kao da je razapet. Kad se spustio, potpuno je klonuo i nakon toga bio prikovan uz krevet do svoje smrti, nekoliko tjedana kasnije, 4. svibnja 1505. u Varšavi. Blaženim ga je 1586. proglasio papa Siksto V, a to je 11. veljače 1750. potvrdio i papa Benedikt XIV. Zaštitnik je Poljske, Litve, Galicije i Varšave.

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa

Slika: Blaženi Vladislav iz Gielniowa